U vrtlogu saborske rasprave o novim zakonima koji bi trebali preurediti građevinsko-prostorni sustav u Hrvatskoj, došlo je do zanimljivog sukoba stavova. Oporbeni zastupnici izrazili su ozbiljne sumnje u učinkovitost predloženog Zakona o gradnji, tvrdeći da neće donijeti željeno pojednostavljenje i ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola. Njihove kritike, međutim, naišle su na oštru reakciju Hrvoja Zekanovića iz Kluba HDZ-a, koji tvrdi da je oporba propustila pročitaniti ključne dijelove zakona te da se njihova argumentacija temelji na dezinformacijama ili potpunom nerazumijevanju materije.
Kritike oporbe: Prijenos tereta i novi rizici
Iako je temeljni cilj novih zakonskih prijedloga bio modernizacija, digitalizacija i, ponajviše, ubrzanje procesa u graditeljstvu, oporba je jedinstvena u svojim kritikama. Glavne zamjerke odnose se na sam proces izdavanja građevinskih dozvola, koji mnogi smatraju da neće biti olakšan, već da se samo premješta odgovornost s javnih službenika na projektante.
Marija Selak Raspudić, istupajući u ime Kluba nezavisnih zastupnika, izrazila je očekivanje da će svi procesi vezani uz gradnju biti brži i jednostavniji. Međutim, njezino je mišljenje da predloženi zakon ne postiže taj cilj. “Sustav nije olakšan, teret se samo prenosi s referenata u graditeljstvu na leđa projektanata,” naglasila je, dodajući da projektanti sada preuzimaju ulogu koju su ranije obavljala javno-pravna tijela. Selak Raspudić strahuje da, iako dozvole mogu formalno stizati brže, stvarni početak gradnje neće biti ništa brži, a možda čak i dulji.
Slično razmišljanje dijeli i Anka Mrak Taritaš iz Kluba HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a. Ona podsjeća da je sličan model u kojem je projektant bio zadužen za sve uvjete potrebne za izdavanje dozvole već postojao. Tada se, prema njezinim riječima, pokazalo da je investitorima bilo efikasnije raditi preko javnih ureda. “Sada se ponovno vraćamo na staro,” upozorila je Mrak Taritaš, sugerirajući da će se ovakvim promjenama uredi možda smanjiti vrijeme za izdavanje dozvole, ali da to neće donijeti prednosti za same investitore.
Zakon o gradnji: Novi izazovi ili napredak?
Rasprava o Zakonu o gradnji, kao dijelu šireg paketa zakona koji obuhvaća prostorno uređenje i energetsku učinkovitost, pokazala je duboke podjele u Saboru. Dok Vlada i zastupnici vladajuće većine ističu potrebu za modernizacijom i efikasnošću, oporba vidi potencijalne probleme, od prebacivanja odgovornosti do otvaranja prostora za korupciju.
Zekanovićeva optužba: Oporba nije pročitala zakon
Hrvoje Zekanović, obraćajući se zastupnicima oporbe, iznio je snažnu kritiku na njihovu pripremljenost za raspravu. “Oporba si je zabila autogol,” ustvrdio je Zekanović, objašnjavajući da su zastupnici tražili pojedinačnu raspravu o svakom od tri predložena zakona, ali da su se, prema njegovim riječima, pripremili samo za Zakon o prostornom uređenju, dok Zakon o gradnji “nisu ni pročitali”.
Ovo je bila reakcija na tijek sjednice gdje je predloženo objedinjavanje rasprave o tri zakona odbijeno, što je, prema Zekanoviću, pokazalo neprilagođenost oporbe. “Oni o ovom zakonu pojma nemaju,” snažno je poručio Zekanović, ističući da predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nije spomenuo zakon o kojem se raspravljalo, dok su drugi zastupnici iznosili općenite kritike bez konkretnih prijedloga za izmjene.
Projektanti pod povećalom: Prijenos tereta s referenata
Jedan od ključnih elemenata kritika oporbe usmjeren je na promjene u procesu izdavanja građevinskih dozvola. Marija Selak Raspudić iznijela je stav da se teret s referenata u graditeljstvu prebacuje na projektante, koji sada moraju obavljati poslove koje su ranije radila javno-pravna tijela. Iako svi žele brže dobivanje dozvola, ona sumnja da će zakon to doista i omogućiti. “Hoće li dozvole brže stizati, možda formalno, ali sam početak građenja će ostati jednak ili se produljiti,” predviđa Selak Raspudić.
Anka Mrak Taritaš nadovezala se ovim argumentom, podsjećajući na prošla iskustva. “Sličan sustav u kojem je projektant rješavao sve uvjete potrebne za izdavanje građevinske dozvole već postojao, pa se pokazalo da je za investitore bilo brže to raditi preko javnog ureda,” navela je. Njezino glavno upozorenje je da se povratkom na sličan model, iako uredi mogu skratiti rokove, investitori neće osjetiti nikakvo olakšanje.
Jasenka Auguštan Pentek iz Kluba SDP-a dijeli ove bojazni, smatrajući da neće doći do pojednostavljenja sustava, ali ni do jačeg nadzora. Štoviše, ona upozorava da bi ovakve promjene mogle stvoriti prostor za zloupotrebe i korupciju.
Izmjene i nesigurnosti: Idejni projekt kao temelj?
Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti izdavanja građevinskih dozvola na temelju samog idejnog projekta za manje složene građevine, uz obvezu izrade glavnog projekta tek po početku gradnje. Njegovo mišljenje je da to ne ubrzava proces, već samo omogućuje dobivanje “papira”, a ne stvarnu mogućnost gradnje. “Od tog papira itekako mogu profitirati mešetari zemljištem,” uvjeren je Paus.
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS) također smatra da zakon stvara nove iznimke i nesigurnosti, dok Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) kritizira centralizaciju odluka o ključnim državnim resursima. Kujundžić je dodatno naglasio problem nedostatka mehanizama provjere i nadzora nad kvalitetom radova i materijala, smatrajući da sve ovisi o “dobroj volji investitora i projektanta”.
Zakon o gradnji i širi kontekst
Predloženi paket zakona, koji uz Zakon o gradnji uključuje i izmjene Zakona o prostornom uređenju te Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, naišao je na široko negodovanje oporbe. Oni ustraju na stavu da zakon nije dovoljno pripremljen i da ga treba povući iz procedure.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, iznio je zabrinutost da će zakon, umjesto javnog interesa, “ubrzati negativnije društvene diobe hrvatskog prostora”, posebice na lokalnoj razini. On je naglasio da bi zakoni trebali biti osnova identiteta Hrvatske te pozvao na sprječavanje “otimačine zemljišta”.
Sandra Benčić iz Kluba Možemo! izvijestila je o pokretanju informativne kampanje za građane te o više od 11 tisuća pristiglih e-mailova zastupnicima većine s pozivom da ne glasaju za ove zakone. Ona je također naglasila da je Zakon o gradnji nedovoljno pripremljen i usklađen sa stvarnošću, donoseći “dodatne nejasnoće i rizike” umjesto jasnih standarda.
Vladin stav: Konkretna i potrebna rješenja
S druge strane, zastupnici vladajuće većine brane predloženi zakonski paket kao neophodan korak prema modernizaciji građevinskog sektora. Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) ponovio je stav Vlade da su ovi zakoni “konkretna i potrebna zakonska rješenja” usmjerena na uspostavu modernog, digitaliziranog i održivog sustava upravljanja prostorom i gradnjom.
Štromar ističe da Zakon o gradnji donosi višestruke koristi za sve sudionike u procesu, ubrzava postupke i jamči veću kvalitetu i sigurnost izgrađenih objekata. Slična stajališta iznijeli su i zastupnici Dubravka Lipovac-Pehar (Klub Domovinskog pokreta) te Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina), naglašavajući da zakon donosi značajne pozitivne promjene.
Ključne promjene i očekivani učinci
Iako se kritike oporbe fokusiraju na potencijalne probleme i rizike, službeni stav Vlade i zastupnika vladajuće većine ističe brojne prednosti koje bi novi Zakon o gradnji trebao donijeti.
Ubrzanje procesa i digitalizacija
Jedan od glavnih ciljeva novog zakona je značajno skraćenje rokova za dobivanje građevinskih dozvola. Predlažu se pojednostavljeni postupci, manje administrativnih prepreka i veća digitalizacija cjelokupnog procesa. Ideja je da se smanji birokracija i ubrzaju sve faze od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvole.
Prednosti:
Smanjenje troškova: Brže dobivanje dozvola može značiti i smanjenje troškova za investitore, posebno u smislu smanjenja kamata na kredite i troškova čekanja.
Poticanje investicija: Ubrzani procesi mogu privući više domaćih i stranih investitora, potičući tako gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Modernizacija sektora: Digitalizacija i pojednostavljeni postupci doprinose modernizaciji građevinskog sektora i usklađivanju s praksama u drugim europskim zemljama.
Nedostaci/Rizici (prema oporbi):
Prijenos odgovornosti: Premještanje dijela odgovornosti s javnih tijela na projektante može stvoriti nove probleme ako projektanti nisu adekvatno pripremljeni ili ako se pojavi sukob interesa.
Moguća korupcija: Nedostatak jasnih mehanizama kontrole i nadzora, kako tvrdi oporba, može otvoriti prostor za koruptivne radnje.
Formalno ubrzanje: Postoji bojazan da će ubrzanje biti samo formalno, dok će stvarni problemi u realizaciji projekata ostati.
Kvaliteta i sigurnost gradnje
Osim ubrzanja, zakon bi trebao postaviti i jasnije standarde za kvalitetu i sigurnost gradnje. Iako oporba tvrdi da nedostaju mehanizmi nadzora, zastupnici vladajuće većine ističu da se zakon fokusira na propisivanje jasnih tehničkih rješenja i odgovornosti.
Prednosti:
Veća sigurnost: Preciznije propisivanje standarda može dovesti do sigurnijih zgrada koje bolje odolijevaju potresima, požarima i drugim nepogodama.
Održivost: Integracija elemenata energetske učinkovitosti u proces gradnje doprinosi održivosti i smanjenju ekološkog otiska.
Standardizacija: Jasniji standardi olakšavaju kontrolu i provjeru kvalitete, kao i postupke osiguranja.
Nedostaci/Rizici:
Implementacija: Učinkovitost novih standarda uvelike ovisi o njihovoj pravilnoj implementaciji i nadzoru.
Troškovi: Viši standardi mogu povisiti troškove gradnje, što bi moglo biti opterećenje za manje investitore ili obiteljske kuće.
Prijenos nadležnosti i prostorno planiranje
Jedna od ključnih tema rasprave je i odnos između Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju. Oporba kritizira potencijalnu neusklađenost i nejasnoće koje bi mogle proizaći iz novih rješenja, dok zagovornici zakona naglašavaju da se želi postići bolja koordinacija i efikasnije planiranje prostora.
Pros:
Bolja koordinacija: Usklađivanje zakona moglo bi dovesti do boljeg povezivanja procesa planiranja i gradnje.
Lokalna samouprava: Iako oporba vidi centralizaciju, neki smatraju da se žele dati jasnije ovlasti i okvire za djelovanje jedinica lokalne samouprave.
Cons:
Centralizacija: Kritike o centralizaciji odluka, posebno u vezi s prostornim planiranjem, ostaju otvorene.
Pravna nesigurnost: Ako zakoni nisu dovoljno usklađeni, mogu nastati pravne praznine i nesigurnosti u primjeni.
Zaključak: Potraga za ravnotežom
Nova zakonska rješenja u građevinskom sektoru nose sa sobom obećanje efikasnosti i modernizacije, ali i potencijalne izazove koje oporba s pravom ističe. Ključ uspjeha novog Zakona o gradnji ležat će u njegovoj preciznoj implementaciji, snažnim mehanizmima nadzora i osiguravanju da se ubrzanje procesa ne odvija nauštrb kvalitete, sigurnosti i pravne sigurnosti.
Debata u Saboru jasno pokazuje da je postizanje ravnoteže između brzine, efikasnosti, kvalitete i transparentnosti ključno za uspjeh svakog zakonskog pothvata. Hoće li novi zakon uistinu donijeti očekivane pozitivne promjene ili će se pokazati kao još jedan primjer nedovoljno pripremljene legislative, pokazat će vrijeme i praksa. Za sada, oporbena kritika o “zabijanju autogola” podsjeća na važnost temeljite analize i javne rasprave prije usvajanja zakona koji imaju tako širok utjecaj na svakodnevni život građana i gospodarski razvoj zemlje.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je glavni cilj novog Zakona o gradnji?
Glavni cilj novog Zakona o gradnji je pojednostavljenje i ubrzanje procesa izdavanja građevinskih dozvola, digitalizacija upravljanja dokumentacijom te povećanje transparentnosti i efikasnosti u građevinskom sektoru.
Koje su glavne kritike oporbe na novi zakon?
Oporba kritizira zakon jer smatra da se odgovornost s javnih službenika prenosi na projektante, da se stvara pravna nesigurnost, otvara prostor za korupciju te da zakon nije dovoljno pripremljen i usklađen sa stvarnošću. Također se boje da neće doći do stvarnog ubrzanja procesa gradnje.
Tvrdi li vlada da zakon donosi poboljšanja?
Da, vlada i zastupnici vladajuće većine tvrde da zakon donosi konkretna i potrebna rješenja koja uvode red u građevinski sektor, ubrzavaju postupke gradnje te jamče veću kvalitetu i sigurnost izgrađenih građevina. Naglašavaju modernizaciju i digitalizaciju kao ključne prednosti.
Koji je stav Hrvoja Zekanovića o kritici oporbe?
Hrvoje Zekanović smatra da je oporba “sebi zabila autogol” jer nije dovoljno proučila zakon i da su njihove kritike neutemeljene. Tvrdi da oporba “pojma nema” o zakonu o kojem raspravlja.
Hoće li se s novim zakonom brže dobiti građevinske dozvole?
Vladajući tvrde da hoće, dok oporba sumnja u to. Postoji bojazan da će ubrzanje biti samo formalno, a da stvarni početak gradnje neće biti brži, ili čak može biti sporiji zbog prebacivanja odgovornosti.
Što znači “prijenos tereta s referenata na projektante”?
To znači da su projektanti sada više odgovorni za ishođenje svih potrebnih uvjeta i dozvola, što su ranije uglavnom radila javna tijela. Oporba smatra da to dodatno opterećuje projektante i potencijalno stvara prostor za zloupotrebe.
Postoje li statistike koje podupiru tvrdnje o ubrzanju ili sporosti procesa?
U trenutku rasprave, statistički podaci koji bi nedvosmisleno potvrdili dugoročne učinke novog zakona još nisu dostupni jer je zakon tek u fazi donošenja ili početne implementacije. Kritike i podrška temelje se na dosadašnjim iskustvima i analizi zakonskih odredbi.
Leave a Comment