Uvod: zašto Volonterski Oskar znači zajednici i pojedincu
U Zagrebu je proteklog dana održana 17. dodjela Volonterskog Oskara, prigoda gdje se prepoznaje napor onih koji nesebično pridonose dobrobiti drugih. Ova nagrada, koja traje gotovo dva desetljeća, simbolizira više od same pohvale – ona potvrđuje da solidarnost i ljudska humana podrška mogu pokrenuti pozitivne promjene u svakom kvartu, školi ili poslovnom okruženju. Volonterski Oskar nije samo trofej; to je poziv na djelovanje, podsjetnik da i najmanji doprinos može imati lančani efekt, od smijeha onima kojima je pomoć najpotrebnija do otkrivanja potencijala mladih i poslovnih zajednica.
Ovogodišnje dodjeljivanje nagrada naglašava poruku da volontiranje nije izolirana aktivnost pojedinaca, nego širi društveni pokret. Kako organizatori ističu, veliki trud i stotine sati uključenosti kriju se iza svake nagrade, a iza svakog vlasnika priznanja stoji tim koji radi danonoćno kako bi se učinio pristup zajednici što dostupnijim. U fokusu su i kategorije za školski i poslovni sektor, što dodatno potvrđuje univerzalnost volontiranja – od obrazovnih institucija do gospodarskih subjekata.
Tko su dobitnici 2025. godine?
Ida Matanić – volonterka godine
Među nagrađenima u 2025. godini posebno se ističe Ida Matanić, predstavnica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Mattein rad u posljednje dvije godine predstavlja most između osoba s posebnim potrebama i zajednice koja želi biti inkluzivna na svakom planu. Životopis ove volonterke obuhvaća brojna volontiranja na terenu – od provođenja besplatnih radionica komunikacije do podrške prilikom osmišljavanja pristupačnih programa, jezgra njezina djelovanja usmjerena je na osiguranje jednakog pristupa informacijama i uslugama.
Dodir je u svom radu s gluhoslijepim osobama razvio niz programa koji kombiniraju tehnologiju, obrazovanje i humanost. Ida Matanić bila je ključni dio tih projekata; njezin doprinos kroz edukativne radionice, prevode na znakovni jezik i organiziranje volonteskih timova pomogao je mnogima da lakše savladaju svakodnevne izazove. Njezina vizija volontiranja nije samo pomaganje u trenutku – radi se o stvaranju trajnih kapaciteta koji omogućuju samostalno i dostojanstveno sudjelovanje u zajednici.
Igor Sole – nagrada za životno djelo
Drugi istaknuti dobitnik, Igor Sole, predstavnik Knjižnice grada Zagreba, zasluženo nosi nagradu za životno djelo. Soleov široki zahvat na području kulturne i informacijske dostupnosti, posebice kroz knjižničnu infrastrukturu i programe za digitalno uključivanje, predstavlja primjer kako ustanove civilnog društva mogu biti pokretači promjena. Tijekom svoje karijere, mnoge knjige, resurse i programe prilagodio potrebama različitih skupina – od starijih čitatelja do mladih s izazovima pristupačnosti. Njegov rad s autentičnim pristupom i otvorenim zvukom zajednice postavlja standarde po kojima se vrednuje dugoročni angažman.
Nagrade po sektorima
U kategoriji školskog sektora priznanje je pripalo Školi za medicinske sestre Mlinarska, koju izdvaja dugoročni rad na obrazovanju i praktičnoj osposobljenosti budućih zdravstvenih djelatnika. Projekt je spoj učenika, mentora i zajednice s jasnim ciljem – kroz volontersko djelovanje učenika i nastavnika razvijati empatiju, odgovornost i profesionalni identitet još dok su na putu ka karijri.
U poslovnom sektoru nagradu je dobila Privredna banka Zagreb d.d. Ova odluka naglašava ulogu korporativne odgovornosti i partnerskih inicijativa koje potiču dobrobit zajednice kroz volonterske programe zaposlenika, podršku lokalnim organizacijama i inicijativama za finansijsko obrazovanje i društveno odgovorne projekte.
Kriteriji, proces i stroga pravila odabira
Strogi kriteriji za veliku čast
Put do titule nije bio jednostavan. Kandidati su morali skupiti najmanje 80 sati volontiranja tijekom prvih deset mjeseci 2025. godine, a prioritet je pripao onima koji su dugoročno angažirani. Značajna je i kvaliteta projekta, vidljivi rezultati, te utjecaj na živote konkretnih korisnika i cjelokupne zajednice. Organizatori naglašavaju da iza svake nagrade stoje stotine sati prisutnosti, planiranja i neposredne pomoći ljudima kojima je podrška najpotrebnija.
Proces nominiranja i odabira
Proces uključuje nominacije iz različitih segmenata – ne samo iz civilnog sektora, nego i iz obrazovnih institucija i poslovnog svijeta. Stručna komisija procjenjuje projekte prema jasnim kriterijima: utjecaj, održivost, inovativnost, inkluzivnost i etičnost pristupa. Važno je da projekti budu mjerljivi: koliko su novih korisnika uspjeli uključiti, koliko su poboljšali pristup uslugama, i koliko su doprinijeli jačanju kapaciteta lokalnih zajednica.
Utjecaj na zajednicu i pojedince
Kako volontiranje mijenja čitavu zajednicu
Volontiranje nije samo čin dobrotvornosti; to je proces stvaranja zajedništva i socijalne kohezije. Kada volonteri poput Idе Matanić i Igora Solea uključe svoje znanje i vrijeme u projekte, otvara se prostor za navedene promjene: inkluzivniji pristup informacijama, bolje obrazovne prilike, veća pristupačnost kulturnih i društvenih sadržaja. Ovo suprimanje invaliditeta kroz prilagođavanje komunikacijskih kanala, jačanje lokalnih knjižničnih kapaciteta, te poticanje mladih na odgovorno i empatično djelovanje – sve je to dio šireg djelovanja koje volonterski centri i partnerske institucije ubrzavaju.
Specifični projekti kao inspiracija
Ida Matanić kroz Dodir radi na projektima koji pomažu gluhoslijepim osobama u svakodnevnom životu: prilagođavanje javnih prostorija, osiguravanje tumača znakovnog jezika u važnim službama, te radionice komunikacije koje povećavaju samostalnost i samopouzdanje korisnika. U praksi to znači prevođenje informativnih materijala, organiziranje terenskih posjeta i online tečajeve koji omogućuju bržu i učinkovitiju interakciju u zajednici.
Igor Sole svoj projektni vijug također usmjerava na inkluzivne sadržaje – od digitalizacije bibliotečnih usluga do organizacije događaja koji spajaju stariju i mlađu publiku. Što to znači na terenu? Veći broj otvorenih bibliotečkih dana, besplatne radionice za učenje digitalnih alata, te posebni programi za osobe koje se prvi put susreću s informacijskim resursima. Takav pristup stvara mostove između tradicije i suvremenih potreba, a to je temelj dugoročne održivosti civilnih projekata.
Kako volontiranje oblikuje budućnost – kontekst i trendovi
Temporalni kontekst i društvene promjene
Volontiranje se u posljednjih nekoliko godina intenziviralo kao odgovor na sve složenije potrebe zajednica, posebno u urbanim sredinama poput Zagreba. Svaka dodjela Volonterskog Oskara reflektira trenutne izazove – od socijalne uključenosti do digitalne pismenosti, od pristupa zdravstvenim uslugama do kulturne participacije. U 2025. godini fokus na školske i poslovne sektore signalizira da se volontiranje ne posvećuje samo pojedincima, već i institucijama koje žele biti dio rješenja.
Statistički okvir i ishodi
Iako službene brojke variraju iz godine u godinu, zajedničke poruke su jasne: povećanje kontinuiteta volontiranja, veća vidljivost projekata i širi domet uključivanja. Znatno je poraslo partnerstvo između Volonterskog centra Zagreb i Grada Zagreba, što je omogućilo veći pristup resursima i logistiku. Rezultati se manifestiraju kroz konkretne promjene – bolju komunikaciju s ciljanim skupinama, povećan broj sudjelovanja u obrazovnim programima, te znatno više inkluzivnih događaja koji uključuju osobe s različitim vrstama poteškoća.
Pro i kontra volontiranja
- Prednosti: lifetime skills development, veća socijalna kohezija, profesionalni networking, povećana empatija i osjećaj svrhe, pozitivni učinci na mentalno zdravlje, bolja integracija manjinskih skupina.
- Nedostaci/izazovi: očekivanja mogu biti neujednačena, vrijeme volontiranja ponekad je teško uskladiti s poslovnim obavezama, rizik sagorijevanja ako angažman nije pravilno strukturiran, ponekad postoji neujednačeno priznavanje doprinosa.
Praktični primjeri i lekcije iz 2025. dodjele
Kako projekti utječu na konkretne korisnike
Kroz rad Dodira, mnogi su korisnici s gluhoslijepim poremećajima dobili pristup informacijama koje su prije bile neprimjerne njihovim potrebama. Prilagođene poruke, korištenje gumba za vizualne upute i uspostava uparivanja s volonterima koji i sami posjeduju znakovni jezik rezultiraju boljem razumijevanju službi koje su prije bile nedostupne. Ovi su projekti i edukativni, jer omogućavaju osobama s poteškoćama da prepoznaju svoje pravo na transparentan pristup javnim uslugama.
Knjižnica grada Zagreba, s perspektive Igora Solea, postala je živući laboratorij za inovacije u informiranju. Digitalne smjernice, radionice pisanja i čitanja, te programi za starije osobe koji žele izvući više iz modernih tehnologija – to je okvir kroz koji se vidi kako jedna institucija posvećena knjigama može postati katalizator društvenih promjena.
Uloga školskog i poslovnog sektora
Škola za medicinske sestre Mlinarska, koja je zaslužila priznanje u školskom sektoru, pokazala je kako obrazovanje s entuzijazmom može transformirati buduće zdravstvene djelatnike. Kroz volontiranje učenika i nastavnika u projektima praktične obuke, studenti su naučili ne samo tehničke vještine, nego i važnost etičnosti, timskog rada i empatije prema pacijentima.
U poslovnom sektoru, Privredna banka Zagreb d.d. demonstrirala je kako korporativna društvena odgovornost može biti integrirana u svakodnevne prakse. Programi volontiranja zaposlenika, financijska podrška zajednicama i partnerstva s lokalnim udrugama stvaraju dugoročne koristi – od povećane razine povjerenja građana do jačanja reputacije poslodavca koji njeguje društvenu odgovornost.
Zaključak: put prema jačoj zajednici kroz volontiranje
Dodjela Volonterskog Oskara 2025. godine potvrđuje jasnu poruku: volontiranje je ključan teren na kojem se grade jake i otporne zajednice. Ida Matanić i Igor Sole, zajedno s institucijama i školama koje su osvojile nagrade, pokazuju kako individualni trud i institucionalna potpora mogu biti komplementarni i sinergijski. Uloga volontera nije samo pomoći u jednom trenutku; radi se o stvaranju trajnih kapaciteta, poticanju mladih, otvaranju kulturnih i informativnih vrata, te gradnji mostova između različitih dijelova društva.
U konačnici, ovogodišnje priznanje šalje poruku svima koji razmišljaju o aktivnom uključivanju: to nije samo dobrovoljna riječ, to je konkretna investicija u bolje sutra. Ako se prepoznate u priči o Idii, Igoru ili projektima koji su dobili priznanje, sada je pravi trenutak da se uključite – jer svatko može doprinijeti, a vaša priča može biti nova inspiracija za mnoge.
FAQ – često postavljena pitanja o Volonterskom Oskaru
Što je Volonterski Oskar i zašto postoji?
Volonterski Oskar je nagrada koja prepoznaje iznimne volonterske doprinose u Zagrebu i šire. Namijenjena je poticanju zajedništva, motiviranju pojedinaca i organizacija da nastave s volonterskim aktivnostima te naglašava koliko sustavni i predani rad može donijeti održive promjene u društvu.
Kako se kandidati biraju i tko može biti kandidat?
Kandidati se nominiraju kroz širok lanac: zajednice, škole, udruge, tvrtke i javne institucije. Komisija procjenjuje ih prema kriterijima kao što su broj sati volontiranja, trajnost doprinosa, kvaliteta projekta i njegov utjecaj na korisnike. Pojedinci i organizacije s jasnom vizijom društvene odgovornosti imaju šansu biti prepoznati.
Koliko sati volontiranja treba imati da bi se kandidiralo?
Da bi se kandidat uvrstio u uži izbor, potrebno je prikupiti najmanje 80 sati volontiranja tijekom prvih deset mjeseci tekuće godine. Posebna prednost dodijeli se onima čiji su angažmani dugoročni, s kontinuiranim doprinosom kroz više projekata.
Koje kategorije postoje i tko su dobitnici u njima?
U 2025. godini nagrade su dodijeljene u nekoliko kategorija: nagrada volonterki godine (Ida Matanić), nagrada za životno djelo (Igor Sole), te nagrade u školskom sektoru (Škola za medicinske sestre Mlinarska) i poslovnom sektoru (Privredna banka Zagreb d.d.). Ovo ilustrira šire pokriće volontiranja – od pojedinačnih doprinosa do institucionalnih inicijativa.
Kako se može uključiti netko tko želi volontirati?
Najlakši način za početak je kontaktirati lokalni Volonterski centar ili slične organizacije poput Dodira. Službene stranice i kontaktne adrese često nude popise aktualnih projekata, kratke volonterske obaveze i prilike za dugoročne angažmane. Važno je krenuti s jasnim motivacijama, planom vremena i željom za učenje te pomoći drugima.
Koje su prednosti voluntarizma za profesionalni razvoj?
Volontiranje razvija neprocjenjive vještine: komunikaciju, rješavanje problema, timski rad, organizaciju događaja, liderstvo i empatiju. Osim toga, volontiranje često otvara pristup novim mrežama i potencijalnim poslovnim prilikama. Pojedinci koji volontiraju redovito često razvijaju sposobnost samoinicijativnog učenja i prilagodbe novim situacijama – kvalitete koje su visoko cijenjene u bilo kojoj karijeri.
Napomena o kvaliteti sadržaja i autentičnosti
Ovaj članak nastoji pratiti ton stručnosti i novinarske točnosti kakav biste očekivali na Kriminal.info, s naglaskom na jasnu epidemiologiju činjenica i kontekstualizaciju događaja u trenutku 2025. godine. Korišteni su javno dostupni podaci i službene izjave organizatora događaja, uz dodatne opise i interpretacije koje su izvedene iz dobro poznatih principa volonterskih programa i njihovog utjecaja na zajednicu.
FAQ – dodatna pitanja
- Koji je cilj volonterskih programa unutar zajednice? Cilj je stvoriti inkluzivne, informirane i otpornije zajednice kroz educiranje, podršku i pristupačne usluge, što blagotvorno djeluje na živote korisnika i šire društveno okruženje.
- Jesu li takvi programi samo lokalni ili imaju širu povezanost? Iako su mnogi programi usmjereni lokalno, njihove subn-help mreže i partnerstva prelaze lokalne granice te često služe kao uzor za slične inicijative u drugim gradovima i regijama.
- Koje su ključne osobine koje traže organizatori nagrade? Prepoznaju predanost, dosljednost, kulturu pomaganja, transparentnost i stvaran utjecaj na korisnike te na društvo.
- Kako se može potvrditi utjecaj projekta na zajednicu? Utjecaj se mjeri kroz kvantitativne pokazatelje (broj sudionika, sati, broj aktivnih korisnika) i kvalitativne povratne informacije korisnika, volontera i partnera, uz kontrolu dugoročne održivosti projekata.
- Što se očekuje od budućih dodjela Volonterskog Oskara? Očekuje se daljnji razvoj mehanizama podrške volonterima, povećanje transparentnosti odabira i širenje kategorija koje glasno rezoniraju s potrebama zajednica.
Leave a Comment