Par iz Gorskog kotara optužen za višegodišnje zlostavljanje muškarca

Policijska istraga je razotkrila strašan slučaj u kojemu je par iz Gorskog kotara dvije godine držao muškarca kao roba, koristeći prijetnje, obmane i nehuman tretman. Ovaj incident otvara mnoga pitanja o trgovanju ljudima, ropstvu i sustavnim nedostacima u zaštiti najranjivijih.

Istraga policije i otkriće zločina

Kada je primorsko-goranska policija započela provjeru prijave o neobičnim aktivnostima u jednoj goranskoj općini, nisu ni slutili na kakve će dokaze naići. Slučaj “Par iz Gorskog kotara dvije godine držao muškarca kao roba” pokazao je kako se kriminalističko istraživanje temelji na strpljivom prikupljanju podataka i suradnji s više institucija.

Kako je policija započela istragu

• Prijava susjeda o neobičnim svjetlima i buku iz kampa.
• Analiza telefonskih razgovora i poruka između osumnjičenih.
• Saradnja s Centrom za socijalnu skrb radi utvrđivanja mogućih žrtava.
• Praćenje novčanih tokova povezanih s lokacijom kamp kućice.

Pronalazak ilegalnog arsenala

Tijekom pretrage, prema nalogu suca istrage Županijskog suda u Rijeci, policijski su službenici u kamp kućici i pratećim objektima pronašli ilegalni arsenal oružja i streljiva. Oduzeti su:

1. Pištolj “Crvena zastava” M70, kalibra 7,62 mm s tri spremnika
2. Dva startna pištolja
3. 239 komada raznog streljiva

Time su potvrđene sumnje o kriminalnim vezama 30-godišnjeg muškarca s lokalnim krijumčarskim krugovima.

Metode zlostavljanja i eksploatacije

Glavni motiv i cilj osumnjičenih bio je ostvarivanje neograničene financijske koristi. Za to su koristili niz teških i nehumanih metoda eksploatacije.

Korištenje prijetnji i obmana

Žrtva, 42-godišnjak, bila je u teškom materijalnom stanju kada su ga osumnjičenici upoznali. Prijetnjama nasiljem i lažnim obećanjima o stabilnom poslu dovele su ga u situaciju potpune ovisnosti. Strah od odmazde te izolacija izolacija na teško dostupnoj lokaciji dodatno su ojačali kontrolu nad njim.

Robovski rad u kamp kućici

Mjesto zločina bila je skromna kamp kućica bez osnovnih uvjeta. Temperaturne razlike preko ljeta i zime, neadekvatna ventilacija i nedostatak sanitarnih čvorova samo su pogoršavali njegovo zdravlje. Za svoj rad 42-godišnjak nije dobivao nikakvu novčanu naknadu, a sve prihode osumnjičenici su zadržavali za sebe.

Oduzimanje dokumenata i imovine

Kako bi žrtva bila posve bespomoćna, oduzeli su mu osobne isprave i dokumente. Pomoću fiktivnih ugovora preuzeli su vlasništvo nad:

• Obiteljskom kućom u goranskoj općini
• Voćnjakom u blizini iste lokacije

Osim toga, redovito su ga lažno prijavljivali za prometne prekršaje koje su počinjavali članovi njihova kućanstva, dodatno komplicirajući njegovu mogućnost obrane.

Posljedice po žrtvu

Dvogodišnje nezakonito ropstvo ostavilo je duboke tragove na fizičkom i psihičkom zdravlju žrtve. Ovaj slučaj ilustrira koliko su štetni učinci trgovanja ljudima i robovskog rada.

Fizičko i psihičko stanje

Žrtva je pretrpjela kronične bolove u leđima i zglobovima zbog teškog fizičkog rada. Nedostatak osnovne zdravstvene skrbi doveo je do neotkrivenih patologija. Psihički je bio iscrpljen zbog svakodnevnog straha i nesigurnosti, a izolacija je dodatno narušila njegovo samopouzdanje.

Gubitak osobnih prava i slobode

Bez osobnih dokumenata žrtva je izgubila pravo kretanja, mogućnost prijave socijalnih naknada i osnovnu pravnu zaštitu. Time je trajno narušen njegov status građana, što otvara pitanja o učinkovitosti sustava u prepoznavanju i zaštiti žrtava trgovanja ljudima.

Pravne kvalifikacije i kazneni postupak

Nakon prikupljanja ključnih dokaza, državno odvjetništvo je podiglo kaznene prijave. Ovaj dio procesa obuhvaća nekoliko važnih elemenata.

Optužbe za trgovanje ljudima

Par se suočava s optužbom za teško kazneno djelo trgovanja ljudima prema članku 103. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Tužiteljstvo tvrdi da su:

• S ciljem financijske koristi iznijeli prijetnje i obmane
• Iskoristili tešku materijalnu situaciju žrtve
• Stvorili uvjete slične ropstvu

Dodatne prijave za nedozvoljeno posjedovanje oružja

Protiv 30-godišnjaka podignuta je i prijava zbog nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Ta prijava obuhvaća zaplijenjene pištolje, streljivo i druge predmete koji predstavljaju važan dokaz o opasnosti koju je počinitelj čuvao.

Kontekst i statistike trgovanja ljudima u Hrvatskoj

Trgovanje ljudima nije izolirani fenomen – Hrvatska se nalazi na jednoj od ruta za krijumčarenje ljudi prema zapadnoj Europi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova iz 2023. godine:

• U Hrvatskoj je prijavljeno oko 150 istraga vezanih uz trgovanje ljudima
• Žrtve su najčešće domaći građani slabijeg imovinskog statusa
• Najčešće oblici su radna eksploatacija i dječja prostitucija

Iako je broj prijavljenih slučajeva u porastu, vjeruje se da stvarni broj žrtava može biti i do tri puta veći zbog nedovoljne prijavljivanja i straha žrtava.

Prevencija i zaštita žrtava

Kako bi se spriječili slični incidenti i poboljšala situacija žrtava, nužno je uskladiti rad policije, pravosudnih tijela, socijalnih službi i nevladinih organizacija.

Mjere policije i institucija

1. Osnivanje specijaliziranih timova za borbu protiv trgovanja ljudima
2. Proširenje edukacije policijskih službenika o prepoznavanju žrtava
3. Uvođenje stalnih koordinacijskih sastanaka između nadležnih agencija
4. Poboljšanje sustava za brzo vraćanje oduzetih identifikacijskih isprava

Uloga nevladinih organizacija

Nevladine organizacije igraju ključnu ulogu u pružanju prve pomoći, savjetovanja i skloništa za žrtve. Primjeri dobre prakse uključuju:

• “Centar za ljudska prava” koji pruža pravnu i psihološku pomoć
• “Sigurna kuća” – mreža privremenih skloništa za žrtve trgovanja ljudima
• Javne kampanje za podizanje svijesti o znakovima robovskog rada

Prednosti i nedostaci postojećih zakonskih mjera

“Zakon o suzbijanju trgovanja ljudima daje nam alat za sankcioniranje počinitelja, ali u praksi nailazimo na prepreke pri zaštiti žrtava.” – izjava stručnjaka za ljudska prava

• Prednosti: jasna definicija kaznenog djela, mogućnost zaštite žrtava, međunarodna suradnja
• Nedostaci: spora sudska procedura, nedostatak resursa za skriveno spašavanje žrtava, neusklađenost lokalnih i državnih smjernica

Zaključak

Slučaj “Par iz Gorskog kotara dvije godine držao muškarca kao roba” potresao je javnost, ali i otvorio vrata za raspravu o tome kako poboljšati sustav prevencije i zaštite žrtava trgovanja ljudima. Jasno je da samo koordinirani rad policijskih službi, institucija i nevladinih organizacija može dovesti do smanjenja ovakvih drastičnih kršenja ljudskih prava.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Što je trgovanje ljudima?
   Trgovanje ljudima je kažnjivo djelo koje uključuje regrutaciju, prijevoz ili smještaj osobe uz prijetnju, prisilu ili obmanu, radi iskorištavanja radne ili seksualne usluge.
2. Kako prepoznati znakove robovskog rada?
   Znakovi uključuju fizičko iscrpljenje, izolaciju od obitelji, oduzimanje osobnih dokumenata i rad u neadekvatnim uvjetima bez plaće.
3. Gdje se žrtva može obratiti za pomoć?
   Žrtva se može javiti policiji, Centru za socijalnu skrb ili nevladinim organizacijama poput “Sigurne kuće” i “Centra za ljudska prava”.
4. Koje su kazne za trgovanje ljudima u Hrvatskoj?
   Prema Kaznenom zakonu RH, kazna za trgovanje ljudima može biti do 15 godina zatvora, ovisno o težini djela.
5. Kako mogu anonimno prijaviti sumnju na trgovanje ljudima?
   Anonimna prijava moguća je putem Savjetovališta za žrtve trgovanja ljudima pri Ministarstvu unutarnjih poslova ili kontaktnim brojevima nacionalne koordinatorice za suzbijanje trgovanja ljudima.

Ukoliko imate dodatnih informacija ili sumnjate na slučaj trgovanja ljudima, nemojte oklijevati – prijavite se nadležnim institucijama i pomozite zaštititi ljudska prava!