Tomislav u kući Velikog Brata: ekskluzivne trenutke i najnovije scene

Veliki Brat Tomislav označava najnoviju javnu nabavu Grada Zagreba za sustav sveobuhvatnog digitalnog nadzora medija i društvenih mreža. Ova inicijativa izazvala je brojne reakcije u javnosti, od pohvala za gotovo instantno praćenje objava o gradonačelniku Tomaševiću do kritika zbog mogućeg kršenja privatnosti. U nastavku donosimo detaljan pregled projekta, tehničkih specifikacija, pravnih implikacija, troškovnih okvira, ali i prednosti i nedostataka “Velikog Brata Tomislava”.

Što je Veliki Brat Tomislav?

Projekt pod nazivom Veliki Brat Tomislav zamišljen je kao moderni sustav monitoringa medija i društvenih mreža, čiji je cilj osigurati gradskoj upravi stalni uvid u medijske objave vezane uz rad gradonačelnika i ključne gradske službe. Ovaj digitalni nadzor kombinira automatsko prepoznavanje ključnih riječi, algoritme za analizu sentimenta i ručno označavanje sadržaja, a sve prema strogim vremenskim intervalima predviđenima javnom nabavom.

Kontekst i ciljevi javne nabave

U svibnju 2024. godine, Grad Zagreb raspisao je natječaj vrijedan okvirno 600.000 kuna godišnje za razdoblje od dvije godine. Glavni ciljevi su:

• Objedinjavanje praćenja nekoliko desetaka nacionalnih i lokalnih medija
• Praćenje objava na Facebooku, Twitteru (X), Instagramu i LinkedInu
• Analiza sentimenta prema metodičkim uputama Grada
• Brza isporuka izvještaja – barem tri puta dnevno

Takvim sustavom želi se osigurati transparentnost u odnosu lokalne vlasti i građana, ali i unaprijediti strategija komunikacije gradonačelnika Tomaševića s javnošću.

Ključni zahtjevi i tehničke specifikacije

Prema dokumentaciji Velikog Brata Tomislava, ponuđači moraju ispuniti sljedeće uvjete:

1. Dostava sažetaka objava do 8:00, 13:00 i 21:00 sati svakog dana
2. Ažuriranje baze podataka unutar najviše 20 minuta od pojave novog sadržaja
3. Snimanje i arhiviranje televizijskih i radijskih priloga u roku od dva sata od emisije
4. Implementacija analize sentimenta s točnošću od minimalno 85%
5. Uključivanje kriterija za geolokaciju objava (gradski kotari, susjedstva)
6. Pohrana i izvoz podataka kompatibilnih s GDPR regulativom

Tehnologija i alati za digitalni nadzor

Razvoj Velikog Brata Tomislava oslanja se na kombinaciju komercijalnih rješenja i custom-made modula. U praksi to znači integraciju nekoliko alata u jedinstveni operativni sustav nadzora.

Softver za praćenje društvenih mreža

• API integracije: Povezivanje sa službenim sučeljima Facebooka, Twittera i Instagrama radi dohvaćanja javnih objava.
• Scraping moduli: Za manje dostupne izvore, ili portale koji ne nude API, koriste se automatizirani radni procesi (web scraping).
• Analiza ključnih riječi: Sustav se bazira na popisu od 150+ ključnih fraza vezanih uz “gradonačelnik”, “Zagreb” i “uprava”.

Ažuriranje i vremenski okviri

Model rada Velikog Brata Tomislava predviđa tri glavna “turnusa” izvještavanja:

1. Jutarnji izvještaj (do 8:00) – ključne vijesti noći i ranog jutra
2. Poslijepodnevni pregled (do 13:00) – maksimalno 20 minuta zakašnjenja
3. Večernja analiza (do 21:00) – kompletan dnevni rezime

Pored toga, svaki put kada se pojavi važna vijest ili kriza u komunikaciji, sustav može generirati ad-hoc alarmski izvještaj unutar 10 minuta.

Pravna i etička pitanja

Iako Veliki Brat Tomislav donosi napredak u transparentnosti rada gradske uprave, upravljanje gomilom podataka otvara brojna pravna i etička pitanja.

Transparentnost i odgovornost

Javna nabava propisuje da sve procedure moraju biti otvorene i dokumentirane:

• Javni zapisnici prate svaki korak evaluacije ponuda
• Ponuđači se boduju prema transparentno definiranom algoritmu dodjele bodova
• Sve odluke objavljuju se na elektroničkom oglasniku javne nabave

Na taj se način izbjegava bilo kakva sumnja u političku ili klijentelističku konotaciju odabira dobavljača.

Privatnost i zaštita osobnih podataka

U skladu s GDPR-om, sustav ne smije prikupljati ili obrađivati osobne podatke građana bez valjanog pravnog osnova. Ključne mjere zaštite uključuju:

• Maskiranje imena i prezimena prilikom arhiviranja komentara
• Brisanje privatnih poruka te zatvaranje pristupa korisničkim postovima bez javne vidljivosti
• Enkripciju podataka u mirovanju i prilikom prijenosa

Financijski aspekti i troškovi

Za dvije godine, okvirna vrijednost ugovora Velikog Brata Tomislava doseže oko 1,2 milijuna kuna. No konkretna svota ovisi o odabranom modelu naplate: fiksna mjesečna naknada ili “pay-per-use” pristup.

Izračun troškova

Tipična komparacija troškova izgleda ovako:

Usporedba s drugim gradovima

Analiza prakse europskih gradova pokazuje kako se godišnji budžet za medijski monitoring kreće od 400.000 do 800.000 kuna, ovisno o obujmu i tehnološkim zahtjevima. U Londonu, primjerice, gradske vlasti izdvajaju oko 700.000 funti, dok u Stockholmu troškovi iznose 550.000 eura.

Prednosti i nedostaci sustava

Kao i svaki složen projekt, Veliki Brat Tomislav donosi svoje prednosti i mane. U nastavku ih sažimamo radi lakše procjene učinkovitosti.

Prednosti

• Brzo i pravovremeno reagiranje na krizne situacije
• Povećana transparentnost djelovanja gradske uprave
• Mogućnost kvantificiranja medijskog odjeka na inicijative
• Precizna analiza sentimenta i prepoznavanje trendova
• Centralizirani sustav koji smanjuje ljudske pogreške

Nedostaci

• Rizik prekomjernog nadzora građana
• Visoka financijska ulaganja u dugoročnu podršku
• Potencijalni sukob s GDPR-om u slučaju nepravilnog rukovanja podacima
• Mogućnost “lažnog alarma” zbog preosjetljivih algoritama
• Smanjena kritička percepcija javnosti ukoliko sustav postane samoposlužan

Zaključak

Projekt Veliki Brat Tomislav predstavlja ambiciozan iskorak Grada Zagreba u digitalni nadzor i analizu medijskog prostora. S jedne strane, pruža sustav pravovremenog uvida u javnu percepciju gradonačelnika Tomaševića i gradske uprave; s druge, nameće ozbiljna pitanja privatnosti i financijske održivosti. U konačnici, uspjeh ovog projekta ovisit će o jasnoj implementaciji pravnog okvira, transparentnoj proceduri nabave te sposobnosti prilagodbe novih tehnologija i algoritama u razvoju.

Česta pitanja (FAQ)

1. Zašto se sistem naziva Veliki Brat Tomislav?

Naziv asocira na kontinuirano i pomno praćenje objava te reflektira suštinu projekta – “veliki brat” neprekidno promatra komunikaciju o gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću.

2. Hoće li sustav pratiti privatne poruke građana?

Ne. Prema pravilima javne nabave i GDPR-u, sustav prati isključivo javne objave na društvenim mrežama i medijske priloge.

3. Koliko često se generiraju izvještaji?

Standardno tri puta dnevno (do 8:00, 13:00 i 21:00), uz mogućnost ad-hoc izvještaja u izvanrednim situacijama.

4. Kolika je procijenjena vrijednost ugovora?

Okvirno oko 1,2 milijuna kuna za dvije godine, iako će konačna cifra ovisiti o modelu naplate i stvarnoj potrošnji resursa.

5. Tko ima pristup prikupljenim podacima?

Pristup imaju ovlašteni djelatnici Gradske uprave, služba za odnose s javnošću i krizno-komunikacijski tim.

6. Može li netko osporiti rezultirajuće izvještaje?

Da, građani i mediji mogu zatražiti dodatnu provjeru ili korekciju izvještaja ako smatraju da je došlo do pogreške.

7. Postoji li plan za evaluaciju učinka sustava?

Da. Nakon prve godine, Grad Zagreb će provesti reviziju učinka sustava s naglaskom na točnost podataka, brzinu isporuke i troškovnu učinkovitost.

Napomena: Svi podaci o cijenama i statističke usporedbe temelje se na dostupnim informacijama do lipnja 2024. i mogu se mijenjati s razvojem tehnologije i promjenama u tržišnim uvjetima.