Listopad se često gleda kao “mrtvi” mjesec turizma, ali zanimljivo je da brojke iz Hrvatske pokazuju drugačiju priču. Ovaj mjesec donio je znatno više noćenja nego prethodne godine – točnije, 3.535.148 noćenja, što predstavlja porast od čak 2,4% u odnosu na isti mjesec u 2023. godini. To nas navodi da se zapitamo: koji dijelovi Hrvatske privlače posjetitelje čak i u listopadu? I zašto?
U nastavku detaljno analiziramo turističke brojke po županijama, objašnjavamo trendove, razloge i ono što to znači za hrvatski turizam dugoročno. Ako vas zanima zašto jedne regije imaju više noćenja, a druge stagniraju, ostajte s nama.
Primorske županije i Zagreb – vodeći igrači turizma
Istarska županija – absolutni lider
Na prvom mjestu u listopadu, baš kao i u gotovo svim drugim mjesecima u godini, nalazimo Istarsku županiju s 767.503 noćenja. Osim što je sezonski turizam ovdje bio jako jak, listopad je pokazao da se regija zna osvjetliti i izvan ljetne sezone.
Istra je postala destinacija za cijelu godinu, ne samo za ljeto. Turisti se vraćaju više puta godišnje, posebno oni s višim kupovnom snagom – što je odlična vijest za lokalnu ekonomiju.
Njihov uspjeh leži u raznolikosti ponude: kultura (Pula, Rovinj, Motovun), gastronomija, događanja, pa čak i vinski turizam. Sve to čini Istru jedinstvenom regijom koja zna pridobiti turiste i tamo kad pada lišće.
Dalmacija: bez premca na jugu
Dalmacija je, kao i uvijek, jako zastupljena među najposjećenijima. Na listi se top 3 zadržavaju gotovo konstantno, ali vrijedi pogledati detalje:
Splitsko-dalmatinska županija s 748.822 noćenja zauzima drugo mjesto, a njen uspjeh se ponovno temelji na kombinaciji prirodnih ljepota, kulturne baštine i urbanog života koji Split nudi. Grad uz more, ali s gradske žurbe – to je formula.
Začuđujuće, možda, ali Dubrovačko-neretvanska s 585.835 noćenja zadržava treće mjesto, iako je posljednjih nekoliko godina ponešto povukla iza sebe zbog geopolitičkih događanja. No činjenica je da regija zna prilagoditi ponudu i pronaći svoj put prema novim tržištima.
Ostatak primorja – snaga u raznolikosti
- Primorsko-goranska županija: 481.077 noćenja
- Zadarska županija: 283.340 noćenja
Ove županije su pokazale konstantnu snagu, pogotovo u kombinaciji s prirodnim vrijednostima i obiteljskim turizmom. Većina obalnih regija, iako ne vode, uspješno se adaptira i listopadu, koristeći blagoslov hrvatske prirode – čista more, svjež zrak i mirniji ambijent.
Grad Zagreb – kulturni magnetski pol
Grad Zagreb donosi 250.920 noćenja. Iako ne uz more, Zagreb je postao stalan magnetski pol turizma, pogotovo za one koji traže kulturu, kavu, kulturne događanja i noćni život unutar europskih standarda.
Zagreb pokazuje da ne trebaš imati more da bi bio turistički hit. Potrebna je ideja, ponuda i dobra promocija – Zagreb to zna.
Manje županije i unutrašnjost – gdje stvari počinju stagnirati?
Županije s niskim brojem noćenja
Dok se jedne regije bore za pozornicu, druge gotovo nestaju s turističke karte u listopadu. Na kraju liste nalazimo nekoliko manjih županija koje, unatoč naporima, teško privlače turiste:
- Požeško-slavonska: 5.503 noćenja
- Virovitičko-podravska: 4.612
- Bjelovarsko-bilogorska: 4.576
- Sisačko-moslavačka: 3.776
Iako ova mjesta imaju svoje vrijednosti – historiju, prirodu, autentičnost – njihove ponude često ne dođu do pravog izražaja. Problem nije u nedostatku sadržaja, već u nedostatku promocije, povezivanja i stvaranja atraktivnog okvira za turiste vanjskog tržišta, ali i domaćih koje traže nešto drugačije od plaže.
Što ih sprečava da se razviju?
- Nedostatak infrastrukture za turizam (hotela, restorana, transporta)
- Nema dovoljno marketinške snage koja bi privukla pažnju
- Nedostatak kulturnih i kulinarikih događanja tokom cijele godine
- Ograničena ponuda za strane turiste (jezične barijere, nepoznata destinacija)
Pozitivni trendovi – što znači 2,4% rast?
Iako brojke mogu deludirati, 2,4% rast noćenja u listopadu nije zanemariv. U kontekstu sezonskog turizma i inflacije koja nas pratila 2024., to je čak i malo neočekivano.
Što je pridonijelo porastu?
- Više domaćih turista koji putuju unutar zemlje
- Vrlo jaka promidžba Hrvatske i u inozemstvu (kampanje EU-a, influenceri, glazbena događanja)
- Povećana vrijednost trošenja turista – ne samo spavaju, već i troše
- Bolji pristup turizmu cijele godine, a ne samo ljetni fokus
Tko su “novi” turisti?
Jedna od zanimljivijih promjena je sve veći broj turista iz sjeverne Europe, posebno iz Njemačke, Austrije i Skandinavije – ljubi se turizam cijele godine, pa čak i u jesen. Oni ne traže samo more, nego doživljaj: gastronomiju, prirodu, pamćenje nečeg različitog.
Efekti na lokalnu ekonomiju
Turistički rast u listopadu ima širu ekonomsku implikaciju:
- Omogućava zadržavanje lokalne radne snage dulje u sezoni, pa i izvan nje
- Privlači investicije jer se pokaže da je regija zanimljiva i tijekom “neaktivnog” perioda
- Stvara priliku za razvoj lokalnih brendova, restorana, prodavaonica suvenira i tradicionalnog zanata
Turizam koji traje duže i donosi više vrijednosti zapravo pomaže stvoriti stabilnu ekonomsku osnovu za cijele regije – a ne samo “pljačkanje” nekoliko ljetnih mjeseci.
Zaključak: turizam bez granica
Hrvatska se ne prestaje razvijati kao turistička destinacija, no nova faza razvoja zahtijeva promišljeno planiranje i više od ljeta. Listopadovske brojke pokazuju da se hrvatski turizam sve više širi van klasičnog kalendar-sklopa.
Ista županija ostaje najjači kartaš, dok unutrašnjost tek polako pronalazi svoj jezik. Ako želimo da Hrvatska bude turistička snaga 365 dana godišnje, vrijeme je da pomislimo izvan obale – i osmislimo ponudu koja govori svima.
Često postavljana pitanja
Je li moguće putovati u Hrvatsku u listopadu?
Apsolutno. Listopad je jedno od ljepših vrijemena za putovanje po Hrvatskoj – ni previše ljudi, ni previše vrućine. Cijene su nešto niže, a priroda još uvijek zadržava boje jeseni.
Koje županije su najočitiji “vanjski” hitovi?
Uz Istru i Dalmaciju, Primorsko-goranska i Zadarska županija privlače sve više europeiziranih turista, bilo zbog prirodnih vrijednosti (npr. Učka, Krka) ili kulturnih sadržaja.
Zašto unutarnje županije zaostaju?
Većina unutarnjih regija još uvijek ne pružaju potpunu turističku ponudu – osim prirode i nekoliko lokalnih događanja, većina se oslanja na promidžbu ili samo povremene posjetitelje. Fokus treba biti na sustavnom razvoju turističke infrastrukture.
Postoji li potpora lokalnim zajednicama kroz turizam?
Danas postoji više oblika subvencija, potpore ministarstva turizma i europskih fondova, ali često dolaze kasno ili su premalo ciljane. Potrebno je više rada na uključivanju svih aktera – od hotela do lokalnih majstora, vodiča i kafića.
Tko su najveći stranci turista?
Najveći strani dolasci dolaze iz Njemačke, Austrije, Italije i Skandinavije. U posljednje vrijeme poraste se primjećuju i iz SAD-a, Australije i Velike Britanije, bilo zbog dugih vikenda, remote worka ili jednostavno znatiželje za ovu regiju.





Leave a Comment