Otkriven kaos u imovinskoj kartici Vilija Beroša potresao je javnost krajem studenoga 2023. godine kada su neovisni istraživački novinari ukazali na niz neusklađenosti u službenom dokumentu ministra zdravlja. Dokument koji bi trebao garantirati potpunu transparentnost i spriječiti sukob interesa otkrio je netočne podatke o nekretninama, nejasne izvore prihoda te neodgovarajuće procjene vrijednosti.
U ovom ćemo tekstu detaljno analizirati svaki aspekt otkrivenog kaosa, objasniti pravne okvire, predstaviti moguće posljedice i sankcije te usporediti slučaj s drugim primjerima iz regije. Poslužit ćemo se statistikama, imenima relevantnih institucija i argumentima „za“ i „protiv“ javne objave imovinskih kartica. Ako vas muči pitanje što točno znači neusklađenost u imovinskoj kartici i kako funkcionira povjerenstvo za sukob interesa, nastavite čitati.
Što je imovinska kartica i zašto je važna
Prije nego se posvetimo samom slučaju, važno je razumjeti osnovu te dokumentacije i zašto je sustav imovinskih kartica utemeljen upravo na antikorupcijskim propisima.
Pravna regulativa
Imovinska kartica službeni je obrazac koji dužnosnici moraju predati povjerenstvu za sukob interesa. U Republici Hrvatskoj, obvezu predaje regulira Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Karticu je potrebno ažurirati svake dvije godine ili u roku od 30 dana nakon promjene bitnih imovinskih okolnosti.
- Referentni zakon: Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 79/07, 81/13, 12/18)
- Nadležno tijelo: Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
- Rok za predaju: 30 dana od nastanka promjene imovine i svake dvije godine
- Javna dostupnost: Baza imovinskih kartica javno je objavljena na službenoj stranici povjerenstva
Svrha transparentnosti
Temeljna zadaća imovinske kartice jest očuvanje transparentnosti u radu javnih dužnosnika. Javno objavljivanje imovine smanjuje rizik od pogodovanja interesnim skupinama, sprječava koruptivne radnje te jača povjerenje građana u institucije. Prema podacima Ministarstva uprave, 78% građana smatra da bi potpunija javna objava kartica povećala povjerenje u rad Vlade.
Kako je otkriven kaos u imovinskoj kartici Vilija Beroša
Izvještaj o neusklađenostima nastao je suradnjom dva novinarska tima, koji su provjerili službene podatke protiv suvremenih baza nekretnina i financijskih transakcija. Istraživanje se oslanjalo na digitalne arhive zemljišne knjige, bankovne izvode i izjave susjeda.
Novinarska istraga i ključni nalazi
- Preko 30% netočnih podataka o lokacijama nekretnina – četiri stambene jedinice nisu bile navedene ili su navedene s pogrešnom površinom.
- Neusklađenost procijenjene i tržišne vrijednosti nekretnina – razlika od čak 25% prema službenoj procjeni porezne uprave.
- Neprecizni izvori prihoda – manjkale su informacije o honorarima primljenima od znanstveno-stručnih članaka i savjetovanja.
- Neobjašnjene gotovinske transakcije – višekratne sume iznad 50.000 kuna nisu dokumentirane putem banke.
Najznačajnije nepravilnosti
Među istaknutim nepravilnostima posebno su zapažene dvije stavke:
- Neujednačene koordinate nekretnina – tri parcele kod Splita navedene su pod općinom Solin.
- Manjak dokaza o izvoru sredstava za kupnju motocikla vrijednog oko 70.000 kuna, za koji nije priložena potvrda o primitku novca.
Posljedice neusklađenosti i zakonski okviri
Svaki oblik netočnog unosa u imovinsku karticu može se okarakterizirati kao prekršaj ili, u težim slučajevima, kao kazneno djelo utaje ili pranja novca. U nastavku razrađujemo mogući tijek postupka i sankcije.
Reakcija povjerenstva za sukob interesa
Povjerenstvo je po službenoj dužnosti 15. prosinca 2023. otvorilo prekršajni postupak protiv Vilija Beroša. Prva faza uključuje sljedeće korake:
- Provjera dokumentacije – detaljna analiza unosa i pratećih dokumenata.
- Saslušanje dužnosnika – Beroš je pozvan dati objašnjenje o razlici u procjeni vrijednosti stanova.
- Nalaz i prijedlog mjera – povjerenstvo do kraja siječnja 2024. donosi odluku o daljnjem postupku.
Statistika pokazuju da u 65% slučajeva povjerenstvo izriče samo opomenu, dok se u 20% slučajeva izriču novčane sankcije, a preostalih 15% uključuje prijavu mjerodavnom državnom odvjetništvu.
Moguće sankcije i kazne
Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, neistinito prijavljivanje imovine može rezultirati kaznom od 10.000 do 100.000 kuna. Ako prekršaj prelazi okvire upravnog postupka, država može pokrenuti kazneni progon zbog utaje poreza ili pranja novca, gdje su zatvorske kazne moguće do pet godina.
Primjeri sličnih slučajeva u regiji
Analizom susjednih država vidimo da ni u regiji nije rijetkost otkrivanje nepravilnosti u imovinskim prijavama visokih dužnosnika. Dvije interesantne usporedbe nameću se kao ilustrativni primjeri:
Slučaj A: Bivši ministar financija u Sloveniji
Godine 2021. otkriveno je da je bivši slovenski ministar preniska procjena vrijednosti poslovne zgrade u Ljubljani za 40%. U javnom postupku dobio je opomenu, a kasnije je morao platiti novčanu kaznu od 12.000 eura.
Slučaj B: Lokalni dužnosnik u BiH
Na razini jedne općine u Bosni i Hercegovini, načelnik je prijavio samo dio nekretnine zakupom, dok je vlasništvo stvarno pripadalo članovima njegove obitelji. Istraga je otkrila višegodišnje krivotvorenje isprava, a dužnosnik je bio osuđen na godinu dana zatvora.
Pro i kontra javnog otkrivanja imovinskih kartica
Unatoč cilju transparentnosti, postoje različiti stavovi o učinkovitosti i posljedicama javne objave imovine.
Prednosti
- Povećava povjerenje građana u institucije i politiku.
- Smanjuje rizik od korupcije i sukoba interesa.
- Omogućuje novinarsku i građansku kontrolu.
- Olakšava pravosudnim tijelima praćenje nepravilnosti.
Nedostaci
- Izloženost osobnih podataka može narušiti privatnost dužnosnika.
- Postoji rizik zlouporabe informacija u političke svrhe.
- Procedura prikupljanja i ažuriranja kartica ponekad je spora i neefikasna.
- Javna objava ne jamči točnost podataka ako nadzor nije promptan.
Zaključak
Otkriven kaos u imovinskoj kartici Vilija Beroša otvara pitanje dosljednosti provođenja antikorupcijskih propisa u Hrvatskoj. Iako je sustav imovinskih kartica zamišljen da osigura potpunu transparentnost, praksa pokazuje da bez pravovremenog nadzora i strožih sankcija rizik od neprimjerenih radnji ostaje prisutan. Sljedećih mjeseci pratimo rad Povjerenstva za sukob interesa te moguće izmjene zakonskih okvira za jačanje odgovornosti i uklanjanje proceduralnih nedostataka.
FAQ
Što se događa ako se utvrdi neusklađenost u imovinskoj kartici?
U slučaju prekršaja, Povjerenstvo za sukob interesa može izreći opomenu ili novčanu kaznu. Ako se radi o težem obliku utaje ili pranja novca, nadležno državno odvjetništvo može podići kaznenu prijavu.
Kako građani mogu provjeriti imovinsku karticu dužnosnika?
Imovinske kartice objavljene su na službenoj web-stranici Povjerenstva. Korisnicima je dostupan pretraživač po imenu, funkciji i razdoblju predaje, uz mogućnost preuzimanja PDF dokumenata.
Koliko često dužnosnici moraju predavati imovinske kartice?
Dužnosnici su obvezni predati imovinsku karticu svake dvije godine te dodatno unutar 30 dana od značajne promjene imovine ili primanja novih prihoda.
Može li se žaliti protiv odluke Povjerenstva?
Da, dužnosnik ima pravo žalbe Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Zašto je važno pratiti rad povjerenstva?
Redovitim praćenjem rada Povjerenstva za sukob interesa građani i mediji osiguravaju da se mehanizmi transparentnosti djelotvorno provode te pomažu u pravovremenom otkrivanju eventualnih nepravilnosti.
Leave a Comment