U lipnju 2025. godine, USKOK i policija konačno su razotkrili jednu od najkompleksnijih mreža šverca droge u regiji. Drogu švercali iz Kosova i Albanije kroz složen lanac logistike koji je obuhvaćao Srbiju, Hrvatsku i, najvažnije, Dunav. Prljavi novac – u iznosu od gotovo dva milijuna eura – pretvaran je u „legalne“ dobitke putem kladionica, građevinskog zemljišta i bankovnih transfera. Ovaj članak detaljno analizira kako je operacija funkcionirala, tko su bili ključni akteri i koje pouke iz njega proizlaze.
Kako je funkcionirala mreža šverca: logistika i logistički čvorovi
Mreža se temeljila na jasno definiranim koracima, a svaki od njih bio je pažljivo koordiniran kako bi se izbjegla policijska kontrola. Kompleksnost operacije očituje se u sljedećim fazama:
1. Nabava i transport droge na Kosovu i u Albaniji
Prvi akter, T. L. (41), imao je izravne kontakte s proizvođačima konoplje u Albaniji i na Kosovu. Prema podacima USKOK‑a, drogu švercali iz Kosova i Albanije u količini od približno 980 kg tijekom četiri godine (2019‑2023). Najveći dio – 926,5 kg – prevezen je kroz Srbiju.
2. Prijenos kroz Srbiju – izbjegavanje kontrola
Srbija je služila kao prijelazni koridor. Prijevoz se obavljao u kamionima i šprancama, a za svaku vožnju angažirana je “prethodnica”, osoba koja je posmatrala policijske nastupe i nudila vozaču putne alternative. Ova uloga bila je ključna za šverc droga iz Kosova i Albanije bez otkrivanja.
3. Prijenos preko Dunava – skrivena zona
Dunav, koji teče duž granice između Srbije i Hrvatske, odabran je kao prikriveni pojas. Droga je iskrcana na srpskoj obali, zatim prenesena na romske čamce i skrivena u spremnicima ispod pontona. Na hrvatskoj strani, nepoznate osobe preuzimale su pošiljke i prebacivale ih na plovila koja su vodila prema Osijeku.
4. Osijek – centralni skladišni hub
U Osijeku je uspostavljeno veliko skladište, zaštićeno od inspekcijskih kontrola. Ovdje je droga preprodata manjim dealerima, koji su je dalje distribuirali po Slavoniji i Dalmaciji. Kako je opisao USKOK, od ukupnih 886,5 kg prokrijumčarenog materijala, najveći dio je dospio na maloprodajno tržište.
Pranje novca: kako su milijuni “prali” kroz kladionice
Uspjeh šverca nije se mjerio samo količinom droge, već i sposobnošću da pranje novca učini nepovratnom. Osim tradicionalnih metoda, kriminalci su iskoristili moderni bankovni sustav i kladioničke platforme koje su im omogućile da neopaženo kreiraju “zakoniti” dohodak.
1. Inicijalni transferi – korištenje kladionica
- Prvi uplata na račun kladionice iznosila je 568.271,86 € (više od trećine ukradene imovine).
- Uplate su vršene u manjim iznosima, izbjegavajući alarmne pragove za financijske institucije.
- Kladionice su omogućile “pokrivene” transakcije – novac je odmah bio konvertiran u listiće za klađenje.
2. Povratna logistika dobitaka
Dobitke od klađenja (ukupno 431.991,17 €) izlazile su iz kladionice u gotovini ili na bankovne račune, a zatim su “praljene” kroz još nekoliko slojeva transfera:
- Polaganje gotovine na bankomate – V. G. (41) je uplaćivala gotovinu na svoj račun.
- Transfer na račun T. L. i zajednički račun – 34.512 €.
- Ponovna uplata u kladionicu – “ciklus” je zatvarao krug pranja.
3. Dodatne investicije – zemljište i obiteljski transferi
Novac je korišten i za dugoročne investicije: T. L. je kupio građevinsko zemljište za 30.083,34 €, a potom uložio 147.390,23 € na račun svog oca. Ovi potezi su dodatno zakamuflirali izvor sredstava.
Ključni akteri i njihov sudbinski put
U cijelom slučaju identificirani su tri glavna aktera, a njihov pravni status i sudbinski put različiti su:
Prvookrivljeni – T. L. (41)
USKOK je podnio prijedlog za istražni zatvor od 30 dana, s obzirom na njegovu ulogu u nabavi i organizaciji šverca. Sud je odlučio o jednomjesečnom pritvoru, dok se postupak protiv njega nastavlja.
Drugookrivljeni – D. V. (49)
Za drugog aktera USKOK nije tražio zatvor; on je oslobođen pod uvjetom da se brani slobodno i da surađuje s istragom.
Treće‑okrivljena – V. G. (41)
V. G. je optužena za pranje novca i primanje velikih gotovinskih uplata. USKOK je zatražio da se i njoj odredi istražni zatvor, a ona je privedena na suđenje u Osijeku.
Statistički pregled i implikacije za budućnost
- Ukupna količina prokrijumčarenog materijala: 980 kg (od čega 926,5 kg došlo je u Hrvatsku).
- Vrijednost nelegalne imovine: 1,842 miliona €.
- Period djelovanja: kolovoza 2019. – studenog 2023.
- Broj privedenih osoba: tri (T. L., D. V., V. G.).
- Glavni metode pranja novca: kladionice, bankovni transferi, kupnja zemljišta.
Analiza pokazuje da je ključna slabost operacije bila nedostatak sofisticiranih financijskih kontrola u kladioničkim tvrtkama. Bez pravovremenog nadzora, kriminalci su lako „čišćenje“ novca pretvorili u legalni prihod.
Pros i cons – što je funkcioniralo, a što nije?
| Prednosti kriminalne mreže | Slabosti i rizici |
|---|---|
|
|
Što se može učiniti da se spriječi slična kriminalna aktivnost?
- Pojačanje kontrole granica – primjena naprednih skenera i zajedničkih operativnih centara s državama susjednim.
- Regulacija i nadzor kladionica – uvođenje obaveznih izvještaja o velikim depozitima i isplatama, slično bankama.
- Razmjena informacija među tijelima – uspostava brze elektronske platforme za razmjenu podataka između USKOK‑a, policije i financijskih institucija.
- Edukacija javnosti – podizanje svijesti o metodama pranja novca kroz medijske kampanje i radionice.
Zaključak – zašto je ova akcija prelomna?
Operacija koja je završila 2025. godine pokazala je koliko su kriminalne mreže u regiji sposobne integrirati tradicionalne i digitalne metode kako bi „prale“ milijune eura. Iako je USKOK uspješno razbio lanac i postavio nove standarde za pranje novca putem sportskih klađenja, postoje i otvorena pitanja:
- Kako se mogu otkriti i druge, još skrivenije, veze između bankovnih institucija i kladionica?
- Koja je uloga regionalnih partnerstva u suzbijanju prekograničnog šverca?
- Može li se tehnologija (blockchain, AI) iskoristiti za ranije otkrivanje sličnih mreža?
Odgovori na ova pitanja oblikovat će budućnost borbe protiv organiziranog kriminala u Hrvatskoj i šire.
FAQ – Česta pitanja o slučaju
1. Kojim putem se droga najčešće prebacivala iz Kosova i Albanije u Hrvatsku?
Primarno je korištena ruta kroz Srbiju do obale Dunava, gdje je droga iskrcana, zatim prebačena čamcima na hrvatsku stranu i dalje transportirana kamionima do skladišta u Osijeku.
2. Koliko je novca prano kroz kladionice?
Ukupno je preko 1,0 milijun € kanalizirano kroz kladioničke račune, od čega je 431.991,17 € izravno došlo iz dobitaka na klađenju.
3. Što je USKOK zatražio od suda za prvog optuženika?
USKOK je tražio istražni zatvor od 30 dana za T. L., uz optužbu za zločinačko udruženje, šverc droge i pranje novca.
4. Kako su se koristile bankovne transakcije za pranje novca?
Novac iz kladionica prebačen je na osobne bankovne račune, a zatim se iznosom 34.512 € novac preusmjerio natrag na račun glavnog aktera, čime je prikriven izvor sredstava.
5. Koje mjere se predlažu za sprječavanje sličnih operacija?
Preporučuje se pojačana kontrola granica, regulacija kladionica, bolja razmjena informacija među tijelima i javna edukacija o metodama pranja novca.
Ovaj detaljan pregled nudi pregled jedne od najkompleksnijih kriminalnih mreža u posljednjih nekoliko godina. Za sve koji prate kriminalne slučajeve u Hrvatskoj, ovo je jasno upozorenje da šverc droga i pranje novca mogu imati “legalne” frontove, ali i da pravosudni sustav, uz adekvatnu podršku društva, može učinkovito suzbiti takve kriminalne aktivnosti.
Leave a Comment