Sanja Sarnavka ističe kako je simbol Majke Božje – ruža – ključna poruka u borbi protiv nasilja nad ženama. U nedavnom intervjuu na N1 televiziji, Sanja Sarnavka otvoreno je progovorila o kriznom stanju u sustavu, nedostatku kaznenih mjera i nefunkcionalnosti institucija. Ovaj tekst donosi detaljnu analizu izjava, kontekstualizira ih kroz statistike, konkretne primjere te predlaže moguća rješenja na temeljima novih strategija socijalne politike.
1. Uvod: Tko je Sanja Sarnavka?
Sanja Sarnavka naziv je koji se posljednjih godina sve češće povezuje s feminističkim aktivizmom i borbom za prava žrtava nasilja. Kao osnivačica i volonterka Zaklade Solidarna, Sanja Sarnavka duge je desetljeće na terenu, pomažući ženama u kriznim situacijama. Njezini se istupi prate zbog direktnog, često žestokog tona, ali i jasne argumentacije zasnovane na podacima. Upravo te statističke i empirijske spoznaje iznose na stol bolne činjenice o femicidu, institucijama koje ne izvršavaju svoje dužnosti te o potrebi hitnih reformi.
2. Stanje nasilja nad ženama u Hrvatskoj
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini zabilježeno je 1.842 prijava nasilja nad ženama, što je porast od 7% u odnosu na prethodnu godinu. Sanja Sarnavka upozorava da je tek manji dio tih slučajeva adekvatno procesuiran, a još manji konačno i sankcioniran.
2.1. Femicid u brojkama
- U posljednje tri godine u Hrvatskoj je ubijeno 38 žena.
- Prosječna kazna za počinitelje iznosi tek jednu trećinu zakonskog minimuma.
- Svaki četvrti nasilnik ponavlja kazneno djelo unutar dvije godine.
2.2. Glavni uzroci neuspjeha sustava
- Nedostatak financijskih sredstava za obranu i smještaj žrtava.
- Predugačak sudski proces i minimalne kazne.
- Manjak međuresorne suradnje između policije, socijalnih službi i pravosuđa.
3. Sigurne kuće i smještaj žrtava nasilja
Jedna od najvećih prepreka na koju Sanja Sarnavka kontinuirano upozorava odnosi se na nestanak mreže sigurne infrastrukture. Zaklada Solidarna, kojoj je suosnivačica Sanja Sarnavka, pruža fond za hitne potrebe, ali smještaj u sigurnim kućama ograničen je na 6 mjeseci. Često nema slobodnih mjesta, a žene s djecom ne žele napustiti poznato okruženje ako ne mogu pronaći alternativni dom.
3.1. Primjer iz prakse
„Imala sam klijenticu s dvoje djece. Nakon četiri mjeseca boravka u Sigurnoj kući, stigao je mail da nema više mjesta. Ona je morala birati između povratka nasilniku ili skloništa kod rodbine koja je živjela 200 km dalje.“ – opisuje Sanja Sarnavka.
3.2. Procjena potreba i kapacitet
- Procjenjuje se da Hrvatskoj nedostaje najmanje 250 dodatnih jedinica smještaja.
- Preporuka EU-a je barem jedna sigurna kuća na 50.000 stanovnika.
- Manjak psihosocijalne podrške i edukacije pri izlasku iz sustava.
4. Pravosuđe, kazne i neizvršene zapovijedi
Sanja Sarnavka često kritizira slabost kaznenih politika u Hrvatskoj. Često se spominje prosječna kazna od tek 6 mjeseci zatvora za počinitelje teška kaznena djela nad partnericama.
4.1. Statistički pokazatelji kaznene prakse
Prema istraživanju Pravnog fakulteta u Zagrebu, u 2022. godini:
- 47% osuđenih za nasilje oslobođeno je uvjetno.
- 23% presuda nije uključivalo zabranu pristupa žrtvi.
- Tek u 12% slučajeva sud je osudio počinitelja na kaznu zatvora dužu od 2 godine.
4.2. Komentar Sanje Sarnavke
Sanja Sarnavka navodi: „Kazne su često simbolične. Sustav šalje poruku ‘možeš ponižavati i ubijati, ostat ćeš neokrznut’. To potiče recidivizam i strah kod žrtava.“
5. Istanbulska konvencija i politički diskurs
Sanja Sarnavka smatra da je ratifikacija Istanbulske konvencije bila nužna, ali ne i dovoljna. Domoljubne i konzervativne skupine nastavljaju širiti dezinformacije o „rodnoj ideologiji“, usprkos profesionalnim edukacijama i vježbama koje je provodio MUP i Ministarstvo prava.
5.1. Što je Istanbulska konvencija?
Istanbulska konvencija je europski standard za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama te obiteljskog nasilja. Obuhvaća:
- Prevenciju i zaštitu žrtava.
- Kazneno progonjanje počinitelja.
- Međunarodnu suradnju u suzbijanju
5.2. Kritike i dezinformacije
Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček tvrdi da se kroz konvenciju nameće „rodna ideologija“. Sanja Sarnavka komentira: „Takvi istupi ohrabruju nasilnike i podižu glasnoću mržnje prema ženama.“
6. Kontroverzni incident: Gaženje ruža na Jelačićevom trgu
Jedan od najodzivnijih trenutaka u recentnoj javnoj debati bilo je gaženje simbola – crvenih ruža postavljenih u čast 38 ubijenih žena. Sanja Sarnavka kategorički osuđuje taj čin i podsjeća kako je ruža simbol Majke Božje u kršćanskoj tradiciji.
6.1. Sudski epilog
Zagrebačka je policija protiv počinitelja pokrenula prekršajni postupak. No, izričaj kazni još uvijek nije poznat, a organizacija molitelja razdvojila se od incidenta tek nakon pritiska medija.
6.2. Što ruža znači u kontekstu aktivizma?
- Simbol sjećanja na žrtve femicida.
- Poruka solidarnosti i nade u promjene.
- Veza s tradicijom Majke Božje (svako zrno krunice jedna je ruža).
7. Novi Nacionalni plan suzbijanja nasilja nad ženama: Pros i cons
Ministar Marin Piletić najavio je novi plan koji bi trebao zamijeniti zastarjelu strategiju. Sanja Sarnavka pozdravlja inicijativu, ali upozorava na ključne rizike implementacije.
7.1. Prednosti nove strategije
- Uvođenje nezavisnog nadzornog tijela za praćenje provedbe.
- Povećanje budžeta za sigurne kuće i psihosocijalnu podršku.
- Jasnije definirane kaznene mjere i sprječavanje recidiva.
7.2. Rizici i prijetnje
- Mogućnost političkog preusmjeravanja sredstava.
- Loša koordinacija na lokalnoj razini.
- Mentalitet odbacivanja feminizma u dijelu javnosti.
8. Zaključak
Sanja Sarnavka svojim neumornim radom razotkriva sustavne slabosti i poziva na temeljitu reformu. Nasilje nad ženama ne smije biti društveno prihvatljivo, a simbol ruže – Majke Božje – podsjetnik je na nježnost i snagu. Samo aktivnom participacijom građana, stručnjaka i države možemo izgraditi sigurno okruženje u kojem su prava žena zaštićena, a institucije pouzdane.
Česta pitanja (FAQ)
1. Tko je Sanja Sarnavka i čime se bavi?
Sanja Sarnavka je hrvatska feministička aktivistica i stručnjakinja za prava žrtava nasilja. Koautorica je Zaklade Solidarna koja pruža pomoć ženama u kriznim situacijama.
2. Što simbolizira ruža u kontekstu borbe protiv nasilja?
Ruža je simbol Majke Božje u katoličkoj tradiciji, a u aktivističkom smislu predstavlja sjećanje na žrtve femicida i poruku solidarnosti.
3. Kako Istanbulska konvencija štiti žene?
Konvencija obavezuje države članice na prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i kazneno proganjanje počinitelja. Uključuje i mjere edukacije te suradnju institucija.
4. Gdje se mogu prijaviti žrtve nasilja?
Žrtve nasilja mogu se obratiti policiji (112), Centru za socijalnu skrb, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ili organizacijama poput Zaklade Solidarna (solidarna.hr).
5. Koliko dugo žene mogu ostati u sigurnoj kući?
U Hrvatskoj je maksimalni rok boravka do šest mjeseci, s mogućnošću produljenja ovisno o odluci nadležnih tijela.
Tematski kontekst: svjetski dan borbe protiv nasilja nad ženama, studeni 2023. Statistike su ažurirane prema Državnom zavodu za statistiku i UN Women izvješćima.
Leave a Comment