U ovom članku Hannover-style analizira se slučaj koji je u Hrvatskoj izazvao mnoge polemike: 78-godišnja umirovljenica optužena za ekonomsko obiteljsko nasilje, nakon što ju je prijavio sin koji s suprugom živi na katu njihove zajedničke kuće. Sud je na kraju kaznio majku s 150 eura, no oslobođenu je plaćanja sudskih troškova; dan uhićenja uračunat je u kaznu i iznos koji se zbraja s tim danom, pa ukupno iznosi nešto više od minimalne naknade, uz važnu činjenicu da se troškovi nisu naplatili na kraju. U ovom pregledu nastojimo objasniti što stoji iza takve presude, kako izgleda pravni okvir i što to znači za buduće slučajeve ekonomsko obiteljskog nasilja, posebno u kontekstu starije populacije i obiteljskih odnosa u Hrvatskoj.
Kako se događaj odigrao: kronologija i ključni akteri
Ko su sudionici i što je potaknulo prijavu
Sin, koji je nakon smrti oca udružio s ženom i dvoje djece, vratio se ljetnog puta s mora i naišao na zaključana vrata kuće, gdje je, po dogovoru, ključ ostao s unutarnje strane brave. Prostorije potkrovlja bili su njihovo prebivalište zajedno s majkom. Prema tvrdnjama optužene, s majkom je postojao dogovor o izdvajanju dijela vlasništva i mogućoj prodaji kuće, ali do realizacije nije došlo. Sin i supruga su redovito plaćali režije, dok se majka, kako je istaknuto, u kući izražavala na način koji su opisali kao uznemiravanje: ispisivala je poruke po zidovima kemijskom u boji, što je, po njihovom narativu, stvaralo psihološki teret i osjećaj nesigurnosti.
Što je navodno izazvalo reakciju policije
Prema optužnom prijedlogu policije, tog kobnog dana vrata su ostala zaključana, a ulaz nije bio moguć. Sin i njegova supruga pokušali su pomoći s otvaranjem, no bez uspjeha. U trenutku kada su kucali, majka je odgovorila kroz prozor, no nije dopustila ulazak. Objašnjenja da režije plaćaju i ne želi dolaziti do sukoba nisu ih sprečavala; policija je odluku proslijedila nadležnom Općinskom sudu. Ubrzo nakon događaja, suđenje je bilo otvoreno i razotkrilo dimenzije koje su danas predmet javne rasprave u mnogim sredinama.
Što se točno događalo na sudu
Na sudskom ročištu obrana majke naglasila je da nije bilo namjere nanošenja štete ili ugrožavanja, već da su se, prema njihovu pogledu, radili o obiteljskim sporovima oko vlasništva i režijskih troškova, te da nije postojao namjeran pokušaj ugrožavanja sigurnosti ili ekonomsko obiteljsko nasilje. Međutim, optužbi su priloženi elementi iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji uključuju ponašanje koje narušava obiteljsku sigurnost i nužno ograničava uporabu sredstava za uzdržavanje. U zaključku, sutkinja je u odnosu na optužnicu izrekla krivnju i novčanu kaznu.
Pravni okvir: što znači ekonomsko obiteljsko nasilje
Definicija i relevantni članovi
U Hrvatskoj je ključnu ulogu u ovakvim slučajevima imao Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Ekonomsko obiteljsko nasilje predstavlja oblik nasilja u kojem osoba koristi ili oduzima sredstva za uzdržavanje, kontrolira pristup novcu i resursima, ili na drugi način manipulira ekonomskom situacijom druge osobe kako bi ju prisilila na podložnost ili oduzela osjećaj sigurnosti u domu. Takve radnje spadaju u uži okvir nasilja nad članovima obitelji te su kazneno i administrativno sankcionirane.
Kako se interpretira članak 10. t. 1. i t. 4.
U suštini, odredbe članaka koje se često spominju u ovakvim slučajevima ukazuju na konkretne aspekte uznemiravanja i ekonomskog pritiska unutar obitelji. To podrazumijeva i ponašanja koja imaju za cilj prisiliti drugu osobu na određene odluke ili izravno da našteti njezinom pristupu resursima. U ovom slučaju, sud je uzeo u obzir elemente koji ukazuju na složen obrazac ponašanja s jasnim ekonomskim motivom, što se smatra teškim oblikom nasilja u obitelji i može dovesti do kaznenih sankcija.
Tijek postupka: od uhićenja do presude
Prvi koraci i prijava
Policija je odmah reagirala na prijavu i privela majku te joj je izrečena optužba prema zakonskim odredbama. U trenutku postupka, njena obrana nije mogla dokazati suštinu navodnog nezakonitog ponašanja koje bi ukazivalo na namjeru nanošenja štete. Sudska rasprava usmjerila je fokus na to je li zaista došlo do ekonomskog i psihološkog pritiska koji predstavlja ekonomsko obiteljsko nasilje unutar obitelji.
Presuda i izračun kazne
Na kraju, sutkinja je cijenu presude odredila u novčanom iznosu od 150 eura. Zanimljivo je da se spomenuta kazna računa uzimajući u obzir dan uhićenja i eventualne troškove, pa se iznos dodatno prilagođava. U ovom slučaju, dosuđeni iznos za dan uhićenja iznosi 39,82 eura, pa se ukupni iznos kazne obračunao uz tu vrijednost. Sudska troškova je majka oslobođena, što znači da nije bila obvezna platiti dodatne troškove postupka.
Argumenti obrane i reakcije javnosti
Obrana je isticala da je riječ o složenom pitanju koje se odnosi na okupljene obiteljske interese, planove oko vlasništva i eventualne teškoće koje su proizašle iz prijenosa dijelova kuće na sinovljevu stranu. Često se u ovakvim slučajevima javnost pita je li kazna adekvatna i je li previše ili premalo, no presuda ostavlja otvorena pitanja o tome što točno predstavlja ekonomsku prisilu i pod kojim uvjetima se takvi postupci kvalificiraju kao teško nasilje.
Što presuda znači za slične buduće slučajeve
Trendovi i rizici u praksi
Ovaj slučaj poslužuje kao primjer kako se ekonomsko obiteljsko nasilje može razvijati unutar obiteljskih domova kada su u pitanju veći planovi za vlasništvo, nasljedstvo ili izmjena režija i troškova života. U praksi, važno je da policija, kao i sudovi, uzmu u obzir cijeli kontekst — uključujući ponašanje, odnos snaga unutar obitelji, komunikacijske obrasce i fizičku sigurnost svih članova. Takav pristup pomaže spriječiti uzročnike da zloupotrijebe moć i resurse kako bi postigli ono što žele, a istovremeno štiti kronično pogođene članove obitelji, posebno starije osobe koje mogu biti manje sposobne braniti svoja pravo.
Kako se razlikuje od drugih oblika nasilja
Ekonomskog obiteljskog nasilja često je teško identificirati jer se manifestira kroz tihe i često diskretne oblike prisile — kontrola novca, uskraćivanje sredstava, nametanje uvjeta života ili ograničavanje pristupa sredstvima. To nije fizičko nasilje u klasičnom smislu, ali može imati ozbiljne psihičke i materijalne posljedice. U Hrvatskoj se upravo ovakve radnje često kvalificiraju kao nasilje u obitelji kada imaju konkretnu štetu ili prijetnju za sigurnost i život članova obitelji.
Analiza pro i kontra: što znači ovo za starije osobe i obiteljske odnose
Prednosti ovakve presude
- Otkriva i sankcionira ekonomsko obiteljsko nasilje koje često ostaje skriveno i neprijavljeno.
- Znanje o mogućnostima zaštite potiče starije osobe i njihove skrbnike na aktivnije traženje pomoći i pravne zaštite.
- Stvara presedan koji može motivirati slične slučajeve da se prijave i traže socijalnu i pravnu zaštitu.
Nedostaci i izazovi
- Rasprave o tome što jedan postupak predstavlja u kontekstu obiteljskih odnosa mogu biti podložne interpretacijama i emocionalnim reakcijama.
- Starije osobe ponekad ne mogu jasno artikulirati da su izložene pritisku ili zloporabi, što može otežati dokazivanje.
- Troškovi postupaka i mogućnost da se financijski teret prebaci na one koji su već udaljeni od sredstava mogu biti problematični.
Temporarni kontekst: statistike i trendovi
Što pokazuju brojke u Hrvatskoj i regiji?
U posljednjih pet godina zabilježen je porast prijava vezanih uz oblik nasilja koji uključuje ekonomske aspekte unutar obitelji. Detaljni podaci Ministarstva pravosuđa i centara za socijalnu skrb ukazuju na to da je sve više slučajeva gdje se ekonomskim pritiskom nastoji ostvariti određena ekonomična prednost, najčešće u obiteljima s većim financijskim opterećenjima i složenim porodičnim pravilima nasljedstva. U jednoj od registarskih analiza provedenih u 2023. godini bilježeni su podaci koji ukazuju na značajan porast slučajeva vezanih uz ekonomsko nasilje, s naglaskom na stariju populaciju koja često ima ograničen pristup financijskim sredstvima i manje mogućnosti reagirati. U Velikoj Gorici i okolici time su posebice naglašene dvije stvarne posljedice: potreba za hitnim pravnim savjetovanjem i veća osjetljivost na rizike koji dolaze iz obiteljskih sukoba o vlasništvu i režijama.
Pros i cons: očigledne prednosti i ograničenja pravne zaštite
- Pros: Brži pristup pravnoj zaštiti, jasna definicija pojmova, mogućnost privremenih mjera i sankcija, zaštita od daljnjih zloporaba.
- Cons: Poteškoće u dokazivanju uzročnog i namjernog karaktera ponašanja, ponekad nestabilan život starijih osoba tijekom procesa, rizik od reputacijskih i psiholoških posljedica po cijeloj obitelji.
Preporuke za čitatelje: što učiniti ako se susretnete s ovakvim slučajevima
Kako zaštititi sebe i svoje najmilije
Najvažnije je zadržati dokumentaciju svih transakcija i komunikacije te skrenuti pozornost nadležnim institucijama čim se pojave sumnje na ekonomsko nasilje. Ako ste u situaciji gdje su financije i režije stalan izvor konflikta, razmotrite sljedeće prijedloge:
- Potražite besplatne pravne savjete i konzultacije u lokalnim centrima za socijalnu skrb ili pravnim klinikama.
- Čuvajte dokaze o plaćanju režija i drugih troškova kako biste održali jasnu financijsku evidenciju.
- Razmotrite privremene mjere zaštite poput privremenih zabrana pristupa određenim sredstvima ili prostorima dok se spor razriješi.
- Potražite psihološku podršku i pomoć socijalnih službi za bolje razumijevanje dinamike u obitelji.
Što može učiniti institucije i zajednica
Važno je da policija i sudovi imaju jasne protokole za rješavanje slučajeva ekonomskog nasilja, posebno kada su u pitanju starije osobe koje možda ne raspolagaju istim kapacitetima da se brane ili prijave. Socijalne službe trebale bi biti spremne intervenirati, pružiti podršku i osigurati sigurnu sredinu te zaštititi žrtve od daljnje zloupotrebe.
FAQ – najčešća pitanja korisnika
- Što je točno ekonomsko obiteljsko nasilje?
- To je oblik nasilja unutar obitelji koji uključuje kontrolu sredstava za uzdržavanje, uskraćivanje novca ili pristupa resursima kako bi se prisilila druga osoba na određeno ponašanje ili radi nanošenja psihološke štete.
- Kako se izračunava kazna u ovakvim slučajevima?
- Kazna se određuje prema zakonu i može uključivati osnovnu novčanu kaznu uz dodatno prilagođavanje za određene dane uhićenja ili druge skoroje događaje. Troškovi postupka mogu biti oslobođeni ili dijelom pokriveni, ovisno o odluci suda.
- Jesu li mirovine i drugi prihodi zaštićeni u ovakvim postupcima?
- Da, u mnogim slučajevima postoji zaštita za prihode i imovinu kako bi se spriječila dalja šteta i osigurao pristup sredstvima potrebnim za život.
- Kojoj instituciji treba prijaviti sumnju na ekonomsko nasilje?
- Najčešće lokalnoj policiji i nadležnom sudu, ali i centrima za socijalnu skrb koji mogu pružiti podršku, savjetovanje i usmjeravanje prema pravnim koracima.
- Što ako se misli da je s iskusnim bolestima ili zdravstvenim problemima?
- U takvim slučajevima često se razmatra i mogućnost psihološke ili socijalne podrške, te procjena o mogućem utjecaju zdravstvenih problema na ponašanje u obitelji i donošenje odluka.
- Može li se kazna smanjiti ili ukinuti ako se dokaže krivica?
- Upravni i pravni proces može biti predmet revizije; sud može prilagoditi kaznu uzimajući u obzir nove dokaze, suradnju, ili promjene u okolnostima.
- Kako osigurati sigurnost starije osobe nakon prijave?
- Važno je uspostaviti kontakt s policijom i socijalnim službama, te razmotriti privremene mjere zaštite i sigurne domove ili privremeno preseljenje ako su rizici visoki.
- Koji su rizici od zloupotrebe ovog zakona?
- Postoji rizik da se izazove osjećaj stigme ili zloupotrebe procesa ako se slučaj pogrešno interpretira. Zato je bitno imati kvalitetnu pravnu i psihološku podršku te jasno dokumentirati događaje.
Zaključak
Ovaj slučaj iz Velike Gorice ilustrira složenost odnosa unutar obiteljskog doma, gdje ekonomsko obiteljsko nasilje može ostati skriveno desetljećima ili eskalirati kroz spor oko nasljeđa i režijskih troškova. Iako sudska kazna za majku može zvučati strogo, važno je razumjeti da presude u ovakvim slučajevima nastoje uspostaviti granice i zaštititi sve članove obitelji, posebno starije osobe koje mogu biti iznimno ranjive. Istovremeno, slučajevi poput ovog pozivaju na dublje razgovore o domaćoj dinamici, pravnoj zaštiti i preventivnim mjerama kako bi se takvi konflikti rješavali prije nego što dođe do formalnog podnošenja optužnica.
Iz perspektive javnosti i stručnjaka za javno sigurnost, ključno je nastaviti razvijati jasne smjernice i protokole koji prepoznaju ekonomsko nasilje u obitelji kao bitan segment zaštite ljudskih prava. To podrazumijeva bolju edukaciju o pravima starijih osoba, jačanje pristupa pravnoj pomoći i širu podršku u lokalnim zajednicama kako bi se osigurao sigurni i pravedni dom za sve članove obitelji, bez obzira na složenost njihovih međuljudskih odnosa.
Napomena: podatci u ovom članku temelje se na konkretnoj javno dostupnoj verziji presude i sažetim opisima događaja koji su objavljeni u medijima. Detalji, brojke i pravne interpretacije mogu varirati ovisno o stvarnim dokazima, lokalnoj praksi i izmjenama zakonodavstva.





Leave a Comment