Radnik iz inozemstva pao s visine od sedam metara u Zagrebu, teško ozlijeđen

Uvod

U Zagrebu, jučer oko 12 sati na gradilištu na Trešnjevci dogodila se teška nesreća na radu. Strani radnik, muškarac star 34 godine, pao je s skele visoke približno sedam metara dok je obavljao građevinske radove. Njegov boravak u Hrvatskoj, koji je prema policijskim informacijama uredno reguliran, dodatno pojašnjava razmjere incidente i važnost teme sigurnosti na radu u kontekstu migranata koji doprinose građevinskom sektoru. Ozlijeđeni radnik odmah je zbrinut na mjestu događaja, a nakon inicijalnih postupaka prebačen je u Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice na daljnje liječenje zbog teških tjelesnih ozljeda. Tom događaju pristupilo je nadležno tijelo Državni inspektorat kako bi se utvrdile sve okolnosti i nadzor nad sigurnosnim mjerama na gradilištu.

Okolnosti nesreće na gradilištu

Prema izvorima iz policije i ustanove koja nadzire sigurnost na radu, nesreća se dogodila dok je radnik obavljao poslove na visini. S obzirom na to da se radi o skele visoke oko sedam metara, ključno je bilo prisustvo, ali i pravilna upotreba zaštitne opreme te sustava za zaštitu od padova. U trenutku pada na licu mjesta nije bilo vidljivog kvara na konstrukciji, no istraga će detaljno ispitati sve aspekte, uključujući sigurnosne provjere opreme, uvjete rada i protokole koji su se primjenjivali na gradilištu.

Gradilišta u urbanim sredinama poput Zagreba često suočavaju s izazovima koji proizlaze iz dinamike projekata, rokova i broja izvođača. U ovom slučaju, posrijedi su građevinski radovi koji podrazumijevaju rad na visini, upotrebu skele i pristupne točke koje trebaju preciznu kontrolu. Iako nije neuobičajeno da strani radnici sudjeluju u ovakvim poslovima, nužno je naglasiti da se sigurnost mora prilagoditi svakom radniku, bez obzira na njegov državljanstvo ili status boravka u zemlji. Zadatak nadležnih institucija je provjeriti jesu li se primjenjivale sve mjere zaštite od pada, jesu li bili osigurani sigurnosni pojasevi, sigurnosne mreže i propisane medicinske kontrole prije početka rada te je li poslodavac ispunio sve formalnosti za rad na visini.

Kako su reagirale institucije

Hitna pomoć i dijagnostika u bolnici

Nakon pada, ozlijeđeni radnik primljen je u bolnicu gdje su mu pružene hitne mjere spašavanja života i daljnje konzervativno liječenje. Liječnici iz Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice konstatirali su teške tjelesne ozljede koje zahtijevaju dugotrajnije liječenje i praćenje. U takvim slučajevima, cilj je stabilizacija i sprječavanje mogućih komplikacija, uz planirano daljnje pretrage kako bi se utvrdilo o kakvim ozljedama se radi i koja je optimalna rehabilitacija. Bolničko osoblje također naglašava važnost multidisciplinarnog pristupa — od operativnih zahvata ako budu potrebni, do fizikalne terapije i socijalnog savjetovanja.

Inspekcija rada i Državni inspektorat

Državni inspektorat Republike Hrvatske zadužen je za praćenje sigurnosti na radu te za provođenje nadzora na gradilištima. U ovom slučaju tijelo je odmah reagiralo nakon što su primljene informacije o incidentu. Cilj inspekcije je utvrditi jesu li se na licu mjesta primjenjivale sve zakonske odredbe o sigurnosti i zaštiti na radu, provjere su li izvođači i podizvođači sklopili potrebne ugovore i obveze te jesu li zaposlenici bili adekvatno obučeni za rad na visini. Ako se utvrde propusti, mogu uslijediti administrativne mjere, novčane kazne ili daljnje mjere za sprječavanje sličnih incidenata u budućnosti.

Profil stranca radnika i radni status

Jedan od ključnih elemenata u ovoj priči je status boravka osobe na radu. Prema dostupnim informacijama, radnik ima reguliran boravak u Republici Hrvatskoj, što otvara pitanja odgovornosti poslodavaca i sustava socijalne zaštite. Radnici migranti često čine važan dio izvođačkog kadra u građevinskom sektoru, no njihov pravni status ne smije biti razlog za smanjenje sigurnosnih standarda. U svakom slučaju, nadležni organi trebaju provjeriti i obevezati poslodavce da su se pridržavali odredbi vezanih uz radnu dozvolu, uvjete rada i sigurnosne tečajeve. Osiguravanje boljeg pristupa informaciji, prijevozu i prevenciji ozljeda za sve radnike, bez obzira na državljanstvo, ključno je za dugoročnu stabilnost tržišta rada te za poboljšanje opće razine sigurnosti na radu.

Statistički kontekst i trendovi (temporalni okvir)

Padovi s visine ostaju jedna od najrizičnijih kategorija nesreća na radu u građevinskom sektoru. Prema općim trendovima koji prate sigurnost na radu u Hrvatskoj, visine su područje u kojem se često bilježe ozljede, a događaji poput ovog potiču dodatne kontrole i naglasak na obukama. Zbog prirode posla na gradilištima, kontinuirano je važno osigurati pravilnu upotrebu osobne zaštitne opreme, stalne provjere opreme za penjačke sustave i redovne sigurnosne inspekcije. Temporalno gledano, broj nesreća na radu u sektoru građevina u posljednjih nekoliko godina pokazuje fluktuacije, no trend naglašava povećanje svijesti o potrebi preventivnog pristupa i povećanja sigurnosnih standarda na svim razinama—od planiranja do završetka građevinskog projekta. U javnim izjavama stručnjaci često ističu da ulaganje u edukaciju, nadzor i kulturu sigurnosti dugoročno smanjuje rizike i troškove povezane s ozljedama i prekidima rada.

Zašto se ovakve nesreće događaju i što se može učiniti

Nesreće na visini gotovo uvijek imaju višestruke uzroke. Često su to kombinacije loše ili nepotpune tehničke dokumentacije, neadekvatne zaštitne opreme, vremenskih uvjeta i ljudskog faktora. S obzirom na to da je rad na visini izuzetno zahtjevan za psihičku i fizičku koncentraciju, defaultni rizici mogu biti smanjeni jedino kroz strogu primjenu sigurnosnih protokola i redovite edukacije. U praksi to znači:

• Redovito provjeravanje i servisiranje zaštitne opreme te skele prije početka rada.
• Obavezna upotreba sigurnosnih pojaseva, kaciga i drugih zaštitnih sredstava za rad na visini.
• Jasna dodjela odgovornosti na gradilištu, uključujući nadzor nad sigurnosnim procedurama i neposrednu reakciju u slučaju nepravilnosti.
• Priprema i provedba sigurnosnih briefinga prije svakog radnog dana ili zadatka na visini.
• Pravilno evidentiranje radnika na projektu, s jasnim uputama o njihovom boravku i pravima na sigurnost.

Za poslodavce, ovo znači ulaganje u kvalitetnu obuku, sigurnosne procjene prije početka rada i kontinuirani nadzor nad uvjetima rada za sve zaposlenike, uključujući one koji svoj status boravka tretiraju kao dodatnu okolnost koja treba osigurati jednak pristup sigurnosnim protokolima. Za radnike, to znači tražiti jasno objašnjenje sigurnosnih mjera, koristiti osobne zaštitne instrumente i ne zapostavljati vlastitu sigurnost ni pod pritiskom rokova ili organizacijskih izazova.

Prevencija i savjeti za radnike i poslodavce

Kako bismo smanjili rizike i smanjili broj teških ozljeda na radu u graditeljstvu, preporuke su jasne i primjenjive u praksi:

• Uvijek koristite sigurnosni pojas i zaštitne mreže pri radu na visini te provjerite njihovu ispravnost prije svakog početka rada.
• Redovito provodite tehničke preglede opreme i skela od strane ovlaštenih tehničara. Ne smiju se koristiti oštećeni ili nekvalitetni sustavi.
• Organizirajte sigurnosne briefinge prije svakog radnog zadatka, prilagodite plan rada uvjetima na terenu i jasno komunicirajte moguće rizike.
• Obucite sve radnike odgovarajućom i certifikiranom osobnom zaštitnom opremom (kacige, naočale, rukavice, čizme s zaštitom i ostale potrebe zaleđene poslom).
• Postavite jasne procedure u slučaju pada ili ozljede, uključujući hitne kontakte i procedure za hitnu medicinsku pomoć.
• Osigurajte adekvatnu obuku zaposlenika, posebice stranih radnika, o karakteristikama postrojenja, rizicima rada na visini i pravilima radne sigurnosti na hrvatskom tržištu.
• Informirajte i educirajte nadzorne službe i poslodavce o obavezama prema Zakonu o radu i pravilnicima o sigurnosti na radu.

Koje su posljedice za radnike i poslodavce?

Teške ozljede na radu imaju širok raspon posljedica. Po zdravlje ozlijeđenog radnika često slijede dugotrajne rehabilitacije i psihološki teret, a uz to se mogu javiti i financijski izazovi, odsustvo s posla i gubitak radne sposobnosti. S druge strane, poslodavci suočavaju se s administrativnim i pravnim posljedicama, mogućim novčanim kaznama, pa čak i krizama u poslovanju ako dođe do ozbiljnih propusta. U mnogim slučajevima, javne institucije, poput Državnog inspektorata, zahtijevaju dodatne mjere i sigurnosne reforme na projektima, što može podići troškove, ali istovremeno i povećati sigurnost na budućim radovima. Publika i ovi incidenti često potiču i jaču javnu diskusiju o potrebama migracijskih politika, pristupa radu i zaštiti radnika, uključujući one koji dolaze iz drugih zemalja.

Temporalni kontekst i statistika sigurnosti na radu

U proteklom desetljeću Hrvatska je svjesno jačala standarde zaštite na radu, posebice u građevinskom sektoru koji je izrazito osjetljiv na rizik od padova s visine. Iako se broj ozljeda na radu razlikuje od godine do godine, naglasak je na preventingi i pravilnoj edukaciji zaposlenika. Tijekom protekle dvije godine, stručnjaci upozoravaju da se sigurnosne mjere na gradilištima moraju prilagoditi novim tehnologijama, rokom završetka projekata i većom prisutnošću mobilne radne snage. Time se i promiče kultura sigurnosti koja ne ostavlja prostora za dozu improvizacije. U Zagrebu, gdje se mnogi programi renoviraju i gdje se grade nova infrastrukturna rješenja, primjena sigurnosnih standarda postaje pokazatelj profesionalnosti i odgovornosti prema radnicima.

Praktični savjeti za čitatelje koji razmišljaju o sigurnosti na gradilištima

Bez obzira jeste li izvođač radova, nadzornik ili radnik na visini, ova su načela korisna u svakodnevnom radu:

• Uvijek se informirajte o sigurnosnim procedurama prije početka rada na novom projektu i tražite pisane upute ako su potrebne.
• Prije postavljanja, provjerite sva pristupna sredstva i osigurajte da su sve zaštitne mjere aktivirane i ispravne.
• Ne podcjenjujte uvjete rada; ako su vremenski uvjeti nepovoljni ili ako postoji znak oštećenja konstrukcije, rad odgodite do sanacije.
• Osvježite tečajeve o radu na visini i sigurnosti na visinama, osobito ako radite na dužim projektima ili na višim razinama.
• Komunicirajte s kolegama i nadzornikom; otvoreni razgovor o rizicima može značajno smanjiti šanse za nesreću.

FAQ – Najčešća pitanja korisnika

1. Kako se sprječavaju padovi s visine na gradilištima?

Prevencija padova temelji se na kombinaciji pravilne konstrukcije, stalnog održavanja skele i zaštitne opreme te edukacije. Ključno je da radnici uvijek koriste sigurnosne pojaseve, kacige i druge zaštitne elemente, a nadzornici provode redovite provjere opreme prije početka rada.

2. Tko snosi odgovornost u slučaju ozljede na radu?

Odgovornost obično leži na poslodavcu ili izvođaču radova, ali i na nadzornim službama ako su propusti rezultirali ozljedama. Državni inspektorat provodi istrage kako bi utvrdio točne činjenice i iznudio odgovarajuće mjere prema propustima.

3. Kako status boravka utječe na sigurnost i zaštitu na radu?

Status boravka ne smije biti razlog za niže sigurnosne kriterije. Svi radnici trebaju imati jednaku razinu zaštite i pristup sigurnosnim protokolima, obukama i licencama za rad na visini.

4. Koje su najčešće ozbiljne ozljede povezane s radom na visini?

Često su to ozljede glave, kičmenog stuba, torakalne regije i udova, uz mogućnost prelomnih ozljeda. Brza i pravilna medicinska intervencija te rehabilitacija znatno povećavaju šanse za povratak u posao.

5. Što mogu učiniti poslodavci kako bi unaprijedili sigurnost?

Poslodavci bi trebali implementirati sveobuhvatne sigurnosne protokole, redovitom edukacijom, periodičnim tehničkim pregledima opreme i jasnim planom za rad na visini. Također je važno poticati kulturu sigurnosti gdje se zaposlenici osjećaju sigurnima i imaju mogućnost prijaviti potencijalne rizike bez straha od posljedica.

Zaključak

Incident u Trešnjevci podsjeća nas da rad na visini ostaje jedan od najrizičnijih segmenata građevinskih projekata. Strani radnik s reguliranim boravkom u Hrvatskoj doživio je tešku ozljedu koja otvara širu raspravu o sigurnosti na radu, obavezi poslodavaca i ulozi nadzornih institucija. Iako je trenutni fokus na pružanju hitne pomoći i medicinskom liječenju, dugoročni cilj je uspostava čvršće kulture sigurnosti na gradilištima, bolja edukacija i strože provjere prije svakog posla na visini. U konačnici, ovakvi događaji trebaju potaknuti jaču suradnju između poslodavaca, radnika i državnih tijela kako bi se rizici značajno smanjili, a radna mjesta učinila sigurnijima za sve zaposlenike, bez obzira na njihovu nacionalnost ili status boravka.