U subotu, 6. prosinca, zagrebački Trg bana Josipa Jelačića postao je poprište neobičnog i, za mnoge, uznemirujućeg događaja. Tijekom okupljanja pod nazivom “klečanje”, inicijative koja svake prve subote u mjesecu okuplja muškarce na javnim trgovima radi molitve, dogodio se incident koji je podigao mnogo prašine. Nepoznati muškarac, kasnije identificiran kao Toni Kumerle, namjerno je pregazio 38 crvenih ruža postavljenih kao simboličan odmak od svakodnevice i sjećanje na žrtve femicida u Hrvatskoj u protekle tri godine. Ovaj čin, snimljen i objavljen na društvenim mrežama, izazvao je podijeljene reakcije javnosti, a policija je promptno započela kriminalističko istraživanje. Naime, utvrđeno je da se radi o 40-godišnjaku koji je svojim ponašanjem remetio javni red i mir te izazvao uznemirenje, što je rezultiralo podnošenjem optužnog prijedloga zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda. Kumerleu sada prijeti novčana kazna u iznosu od 700 do 4000 eura ili zatvorska kazna do 30 dana. Ali što je zapravo stajalo iza ovog postupka i kako ga sam akter tumači?
Motiv iza gaženja ruža: Performans na performans i kritika društvene ravnodušnosti
Toni Kumerle, muškarac u središtu pozornosti, nedugo nakon incidenta sam se oglasio putem društvenih mreža, potvrđujući svoj identitet i objašnjavajući svoje motive. Njegov potez, kako tvrdi, nije bio čin agresije ili izravan napad na žrtve femicida, već “spontani performans koji je želio skrenuti pozornost na ravnodušnost i pasivnost društva prema žrtvama nasilja”. Kumerle naglašava da je njegov čin bio reakcija na, kako ga je doživio, “drugi performans”, misleći pritom na simbolično postavljanje ruža. Njegova je namjera, prema vlastitim riječima, bila ukazati na društvenu apatiju, na činjenicu da se o žrtvama često govori samo u trenucima tragedije, a potom se nastavlja dalje, kao da se ništa značajno nije dogodilo.
“Nije mi bila namjera da moj postupak bude shvaćen kao napad na žrtve ili obezvrjeđivanje njihove patnje,” poručio je Kumerle, odbacujući takvu interpretaciju. Ispričao se svima koje je njegov čin povrijedio, a posebno obiteljima žrtava, izražavajući žaljenje što je postupak u tom kontekstu mogao izgledati neprimjereno. Kumerle je također istaknuo svoje duboko poštovanje prema svim žrtvama nasilja, naglašavajući da “žrtva je žrtva” i da svaka zaslužuje jednako poštovanje. Dodao je kako mu nije bila namjera baciti sjenu na ikakva pozitivna djela koja je ranije možda činio. Njegova je vizija bila prodrmati uspavani društveni mehanizam, potaknuti dijalog i ukazati na potrebu za aktivnijim pristupom problemu nasilja i njegovih posljedica.
Kritika pasivnosti i “buke” oko značajnih problema
U širem kontekstu, Kumerleov performans može se promatrati kao kritika načina na koji hrvatsko društvo često reagira na tragične događaje, posebno one vezane uz nasilje nad ženama. Činjenica da se 38 ruža postavi kao podsjetnik na ubijene žene, a da taj čin samo kratko odjekne u javnosti prije nego što se opet utone u svakodnevicu, mogla je potaknuti Kumerlea na razmišljanje o dubljoj potrebi za akcijom, a ne samo simboličnim gestama. Njegov potez, iako kontroverzan, može se shvatiti kao pokušaj da se skrene pozornost s “buke” oko manje važnih stvari na ono što istinski opterećuje društvo. Ovim je činom Kumerle, svjesno ili nesvjesno, pokrenuo debatu o tome kako se društvo nosi s traumama i koje su stvarne potrebe žrtava i njihovih obitelji, izvan formalnih inicijativa.
Inicijativa “Muževni budite” ogradila se od incidenta
Nakon što je snimka Kumerleovog čina postala viralna, inicijativa “Muževni budite”, okupljena oko bratstva “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina”, od koje se Kumerleov performans donekle stilski i tematski mogao doimati povezan, hitno se ogradila od incidenta. U službenom priopćenju, naglasili su da Toni Kumerle nije njihov član, niti ga dosad nisu viđali na njihovim javnim molitvama. Također su istaknuli da se sporni incident dogodio nakon završetka njihovog redovitog okupljanja, čime su htjeli povući jasnu crtu između svojih aktivnosti i Kumerleovog čina.
“Svoje djelovanje temelјimo na molitvi, mirnom svjedočenju i poštivanju svih građana,” naveli su iz inicijative, te kategorički osudili “svako omalovažavanje, provokaciju ili narušavanje dostojanstva drugih”. Pozvali su medije i javnost da se sporni postupak ne povezuje s njihovim djelovanjem, jer, kako tvrde, s njime nemaju nikakve stvarne veze. Ovo je bio jasan potez inicijative da zaštiti svoj ugled i jasno komunicira svoje principe, koji se, prema njihovim riječima, ne uklapaju u Kumerleov kontroverzni performativni čin.
Ključne razlike u pristupu i ciljevima
Iako se obje strane bave javnim okupljanjima i iznose određene poruke prema društvu, ključne razlike u njihovom pristupu postaju jasne. Dok se inicijativa “Muževni budite” fokusira na tradicionalne duhovne vrijednosti, molitvu i mirno svjedočenje, Kumerleov je čin bio radikalniji, namjerno provokativan i usmjeren na direktnu kritiku društvene pasivnosti. Dok “Muževni budite” naglašava poštovanje i izbjegavanje provokacija, Kumerle je svjesno izazvao reakciju kako bi potaknuo raspravu. Ove razlike dodatno naglašavaju složenost situacije i činjenicu da Kumerleov performans nije bio dio organizirane aktivnosti “Muževni budite”.
Pravna pozadina incidenta: Prekršaj protiv javnog reda i mira
Policijsko postupanje u slučaju Tonija Kumerlea temelji se na Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Utvrđeno je da je 40-godišnjak svojim postupkom remetio javni red i mir, a naročito drsko ponašanje izazvalo je opće uznemirenje javnosti. Članak 6. navedenog zakona obuhvaća širok spektar ponašanja koja narušavaju mir i spokoj građana, a uključuje i radnje koje su uvredljive ili vrijeđaju javni moral.
Gledajući širu sliku, ovakvi prekršaji često nastaju kada se individualni izrazi neslaganja ili kritike preliju u postupke koji se sukobljavaju s javnom normom ponašanja. Iako Kumerleov čin motivira namjera ukazivanja na problem, način na koji ga je izveo – gaženje simbola žrtava – prešao je granicu prihvatljivog javnog ponašanja u očima zakona i dijela javnosti.
Što zakon kaže o remećenju javnog reda i mira?
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao što smo spomenuli, širok je. Konkretno, članak koji se najčešće primjenjuje u sličnim situacijama odnosi se na javno iskazivanje mržnje, izazivanje nereda ili narušavanje javnog mira na način koji uznemiruje građane. U ovom slučaju, policija je identificirala Kumerleovo ponašanje kao “naročito drsko”, što ukazuje na namjernost i intenzitet čina. Cilj ovakvih zakonskih odredbi jest očuvanje društvenog sklada i sprječavanje kaosa, čak i kada se radi o izrazima individualnog nezadovoljstva.
Posljedice i sankcije: Od novčane kazne do zatvora
Kao što je već navedeno, Toni Kumerle suočava se s novčanom kaznom u rasponu od 700 do 4000 eura, ili s alternativnom kaznom zatvora u trajanju do 30 dana. Visina sankcije u konačnici ovisi o procjeni suda, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, uključujući Kumerleovo držanje i eventualne ranije prekršaje. Cilj ovakvih sankcija nije samo kažnjavanje, već i odvraćanje od budućih sličnih djela te slanje jasne poruke o neprihvatljivosti pojedinih oblika javnog izražavanja.
Femicid u Hrvatskoj: Brojke, kontekst i društveni odjek
Incident s gaženjem ruža dogodio se u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog femicida u Hrvatskoj. Femicid, ubijanje žena na osnovu spola, postao je gorući problem koji zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu društvenu reakciju. Brojka od 38 ubijenih žena u tri godine, na koju su se simbolički odnosile postavljene ruže, zastrašujuća je statistika koja ukazuje na duboko ukorijenjene probleme nasilja, mizoginije i neravnopravnosti.
Statistika i trendovi
Iako se točne brojke mogu razlikovati ovisno o metodologiji prikupljanja podataka, generalni trend ukazuje na zabrinjavajuću učestalost femicida. Ove brojke nisu samo statistika; one predstavljaju individualne tragedije, slomljene obitelji i društvenu ranu. Femicid se najčešće događa u partnerskim odnosima ili od strane bivših partnera, što ukazuje na problem obiteljskog nasilja kao ključnog faktora.
Društveni odjek i institucionalni odgovor
Slučajevi femicida redovito izazivaju snažne reakcije javnosti, medija i civilnog društva. Često se postavljaju pitanja o neučinkovitosti postojećih zakona, sporosti pravosudnog sustava, nedovoljnoj prevenciji i podršci žrtvama. Inicijative poput “Tiha misa”, koja je postavila ruže, dio su šireg pokreta za podizanje svijesti i pritiska na institucije da poduzmu konkretne korake. Međutim, kao što je Kumerleov čin pokazao, društveni odjek često se zadržava na simboličnoj razini, dok stvarna promjena izostaje.
Što se može učiniti?
Prevencija femicida zahtijeva višeslojni pristup koji uključuje:
Edukaciju: Od najranije dobi važno je promicati rodnu ravnopravnost, učiti o nenasilnom rješavanju sukoba i destigmatizirati traženje pomoći.
Zakonske reforme: Unapređenje zakona koji se odnose na obiteljsko nasilje, brže procesuiranje prijetnji i bolja zaštita žrtava.
Institucionalnu podršku: Osiguravanje dovoljnih kapaciteta za skloništa za žrtve, savjetovališta i psihosocijalnu podršku.
Podizanje svijesti: Kontinuirana javna kampanja koja osvješćuje problem femicida i potiče građane na reakciju protiv nasilja.
Radikalne promjene u muškoj kulturi: Kritičko preispitivanje muških uloga, toksične muškosti i promicanje zdravih modela muškosti.
Kumerleov performans, bez obzira na kontroverzu, mogao bi poslužiti kao povod za dublju analizu zašto simbolične geste ne rezultiraju konkretnim društvenim promjenama i zašto se potreba za dijalogom o nasilju i ravnodušnosti stalno ponavlja.
Zaključak: Višeslojna reakcija na incident i širu problematiku
Incident na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je Toni Kumerle gazio ruže postavljene u spomen na žrtve femicida, pokrenuo je niz pitanja i reakcija. S jedne strane, imamo pravni aspekt – prekršaj protiv javnog reda i mira za koji je Kumerle prijavljen. S druge strane, tu je Kumerleova obrana koja tvrdi da je njegov čin bio performans usmjeren na kritiku društvene pasivnosti i ravnodušnosti prema žrtvama nasilja. Treći aspekt čine ograde inicijative “Muževni budite” koje se distanciraju od Kumerleovog čina, naglašavajući vlastite principe. Konačno, cijeli događaj odvija se u kontekstu ozbiljne društvene problematike femicida u Hrvatskoj, koji ne jenjava.
Gaženje ruža, ma koliko god bilo provokativno, skrenulo je pozornost na ove višeslojne razine. Dok pravni sustav procjenjuje Kumerleov postupak kroz prizmu zakona, javnost i analitičari nastavljaju raspravljati o porukama koje je želio poslati. Je li njegov čin bio hrabra kritika ili neosjetljivo zadiranje u osjećaje obitelji žrtava? Ovo je pitanje na koje svatko mora sam pronaći odgovor, ali je sigurno da je incident potaknuo nužan dijalog o tome kako se kao društvo nosimo s nasiljem, kako izražavamo suosjećanje i kako potičemo promjene. Bez obzira na epilog pravnog postupka, ovaj događaj ostaje podsjetnik na kompleksnost društvenih problema i na različite načine na koje ih pojedinci pokušavaju artikulirati. Važno je da se diskurs nastavi, konstruktivno i s ciljem pronalaženja rješenja, a ne samo senzacionalizma.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Tko je Toni Kumerle i zašto je gazio ruže?
Toni Kumerle je 40-godišnji muškarac koji je namjerno pregazio 38 crvenih ruža postavljenih na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. On tvrdi da je to bio spontani performans kojim je želio skrenuti pozornost na ravnodušnost i pasivnost društva prema žrtvama nasilja i femicida. Njegov je čin bio reakcija na simboličko postavljanje ruža kao sjećanje na žrtve.
2. Koje su pravne posljedice za Tonija Kumerlea?
Policija ga je prijavila zbog počinjenja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Utvrđeno je da je remetio javni red i mir te izazvao uznemirenje javnosti. Prijeti mu novčana kazna u iznosu od 700 do 4000 eura ili zatvorska kazna do 30 dana.
3. Je li Toni Kumerle član inicijative “Muževni budite”?
Inicijativa “Muževni budite” službeno se ogradila od Tonija Kumerlea, ističući da on nije njihov član niti su ga ranije viđali na njihovim javnim okupljanjima. Naveli su da se incident dogodio nakon završetka njihovog skupa i da nemaju nikakve veze s njegovim činom.
4. Što simboliziraju ruže koje je Kumerle pogazio?
38 crvenih ruža simboliziralo je 38 ubijenih žena žrtava femicida u Hrvatskoj u posljednje tri godine. Postavljene su kao dio performansa “Tiha misa” s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama.
5. Kakve su reakcije javnosti na Kumerleov čin?
Reakcije javnosti su podijeljene. Dok ga neki podržavaju kao hrabrog kritičara društvene pasivnosti, drugi osuđuju njegov čin kao neosjetljiv i uvredljiv prema žrtvama i njihovim obiteljima. Njegova obrana kao “performansa na performans” nije naišla na univerzalno prihvaćanje.
6. Koliko je žena ubijeno u Hrvatskoj u posljednje tri godine?
Prema podacima, u protekle tri godine ubijeno je 38 žena žrtava femicida u Hrvatskoj. Ova brojka je poslužila kao inspiracija za simbolično postavljanje ruža.
7. Što je femicid?
Femicid je ubijanje žena na osnovu spola. Najčešće se događa u kontekstu obiteljskog nasilja, partnerskog nasilja ili kao posljedica mizoginije i predrasuda prema ženama.
Leave a Comment