Zagrepčanka primila prvi hrvatski Znanstveni Oscar za društvena istraživanja

Uvod: znanost koja čuva društvo od katastrofa i nestabilnosti

Kad se spomene „Znanstveni Oscar“, često se misli na nagradu koja ističe vrhunske rezultate u području znanosti. U Hrvatskoj je to označnica za izniman uspjeh, a upravo je Karin Doolan s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) postavila novi standard. Osvojila je prestižan projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) – petogodišnji projekt „Rekonceptualizacija škole kroz prizmu katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama“ (RESADL). Vrijednost projekta iznosi 1.977.855 eura, i time je prvi ERC u području društvenih znanosti u Hrvatskoj. Ovaj uspjeh nije samo priznanje jednoj znanstvenici; to je signal da hrvatska akademska scena može doprinijeti europskim i globalnim raspravama o otpornosti zajednica suočenih s klimatskim rizicima. Kako i zašto je ovo postao ključni trenutak za obrazovanje, javne politike i društvene znanosti, istražujemo u nastavku.

Što je RESADL i zašto je važan?

Što istražuje projekt RESADL?

RESADL postavlja pitanje koju ulogu škole imaju u kontekstu katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama i što objašnjava različitost u radu škola nakon krize u različitim dijelovima Europe. U fokusu su povezani obrazovni, socijalni i organizacijski čimbenici koji određuju kako škole reagiraju, oporavljaju se i podržavaju lokalne zajednice. Projekt traži dublje razumijevanje konvergencija ili divergencija uloga škola u postkriznim kontekstima, uz naglasak na klimatske izazove koji postaju sve češći i intenzivniji.

Koji su glavni ciljevi istraživanja?

Među ključnim ciljevima su:

• afirmiranje europskog konteksta u istraživanjima o katastrofama i obrazovanju;
• razvoj novog konceptualnog okvira uloga škola i teorije koja objašnjava njihovu konvergenciju ili divergenciju među različitim postkriznim kontekstima;
• rekonceptualizacija svrhe škole u uvjetima klimatske krize;
• inoviranje participativnih metoda istraživanja i detaljiziranje pristupa etike skrbi u društvenim istraživanjima.

Ovi ciljevi reflektiraju širi kontekst: sve učestalije klimatske ekstreme diljem svijeta i potrebe za otporne, socijalno uključne škole koje mogu biti središta oporavka zajednica, a ne tek mjesta prijenosa znanja.

Klimatske promjene i postkrizne škole: zašto je ovo važno upravo sada

Temporalni kontekst i globalne projekcije

Prema najnovijim izvještajima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), očekuje se daljnji porast učestalosti i intenziteta vremenskih i klimatskih nepogoda. To znači da se svaka regija lakše suočava s poplavama, potresima, sušama i požarima, a socijalne i obrazovne institucije moraju biti spremne reagirati i prilagođavati se brže nego ikad prije. U tom okviru škole ne bivaju samo prostori klasičnog obrazovanja već ključne točke otpornosti, skloništa sigurnosti i mjesta gdje se međuljudski odnosi i solidarnost ubrzavaju kao odgovor na krizu.

Koje zemlje su uključene i zašto su baš njih četiri do šest?

RESADL planira terenski rad u školama i lokalnim zajednicama šest europskih zemalja koje su u nedavnoj prošlosti bile pogođene prirodnim nepogodama. Spominju se Španjolska i Njemačka zbog poplava 2024. godine, Slovenija i Grčka zbog poplava 2023., te Turska i Hrvatska zbog potresa 2023. i 2020. Ovakav raspored omogućuje komparativnu analizu različitih konteksta, kulturnih praksi u školama i različitih modela upravljanja krizom, što je ključno za razvoj univerzalno primjenjivih principa otpornosti.

Izvor inspiracije: korijeni ideje i iskustva Doolan

Kao je nastao projekt – osobno uvjerenje i iskustva

Dr. sc. Karin Doolan objasnila je za Index kako je ideja proizašla iz njezinih ranijih istraživanja: “Prvo se odnosi na moje istraživanje u području koje je nekoliko godina ranije bilo pogođeno poplavom. Iako mi je tada primarni fokus bio na tome kako prirodne nepogode mogu produbiti klasne nejednakosti, iznenadilo me je što je više mojih sugovornika naglašavalo ulogu škole u oporavku zajednice. Naspram uobičajenog shvaćanja škola kao mjesta prijenosa znanja, isticali su ulogu škole u distribuciji humanitarne pomoći i njezinu obnovu kao simbol nade za oporavak cijele zajednice.”

Dalje dodaje: “Drugo iskustvo povezano je s mojim istraživanjem otpornosti škola nakon potresa odnosno poplave. U intervjuima s nastavnicima često sam čula kako u takvim kriznim situacijama ocjene postaju sporedne dok u prvi plan dolaze međuljudski odnosi i solidarnost. Oba iskustva otvorila su mi pitanje koje u znanstvenoj literaturi gotovo uopće nije obuhvaćeno: što nam prirodne nepogode, kao svojevrsna leća, mogu otkriti o ulogama škola? Upravo zato sam ih stavila u središte znanstvenog interesa kako bi se jasnije razlučilo koje uloge škola trebaju biti ojačane, a koje preispitane u budućnosti obilježenoj klimatskom krizom.”

Što znači ovo za karijeru i institucionalnu budućnost?

Ovakav projekt potvrđuje da se hrvatska znanstvena scena može nositi s najvećim europskim izazovima. Dr. Doolan naglašava kako planiranim rezultatima želi potaknuti zapošljavanje pet mladih znanstvenika i otvoriti nove puteve suradnje, a time i unaprijediti javne politike usmjerene na otporne škole i zajednice. Time se jača međunarodna vidljivost Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kao mjesta visokog standarda znanstvene kvalitete i inovativnosti.

Metode, etika i inovacije u istraživanju postkriznih zajednica

Participativne metode i etika skrbi

Projekt promiče inovativne, participativne metode istraživanja koje uključuju lokalne zajednice i škole kao aktivne sudionike procesa. Time se prelazi tradicionalna „uzmi podatke, napiši izvještaj“ paradigma i uspostavlja dvosmjerni dijalog: učenici, nastavnici, roditelji i lokalni čelnici sudjeluju u definiranju problema, oblikovanju pitanja i interpretaciji rezultata. Etika skrbi u društvenim istraživanjima postaje središnji okvir – istraživači ne prikupljaju podatke samo zbog znanstvene vrijednosti, nego i radi neposredne koristi zajednica, uz osiguranje zaštite privatnosti i sigurnosti sudionika.

Konceptualni okvir i teorijska konstrukcija

Rekonceptualizacija svrhe škole u uvjetima klimatske krize zahtijeva novi teorijski natječaj: kako škola, kao institucija, može istovremeno biti sigurno mjesto, centar socijalne podrške i motor društveno-ekonomskog razvoja nakon katastrofa. Doolan i njezini suradnici analiziraju konvergencije i divergencije između različitih postkriznih konteksta kako bi se izgradila robustna teorijska osnova za buduće reforme i pilot programe.

Socijalni i ekonomski učinci otpornosti škola

Kako škola utječe na oporavak zajednice?

Škole su često prve institucije koje ljudi pronađu nakon katastrofe. One mogu distribuirati humanitarnu pomoć, organizirati privremena skloništa, mobilizirati volontere i pružiti emocionalnu potporu učenicima i obiteljima. U mnogim slučajevima upravo obrazovna zajednica postaje naredba za povratak normalnosti, potičući socijalnu koheziju i obnovu lokalnog identiteta. U RESADL-u ovo će se učiti kroz konkretne primjere iz pogođenih regija, gdje školske mreže mogu postati dragocjena infrastruktura otpornosti.

Klasne nejednakosti i pristupi koji čine razliku

Jedan od vodećih zaključaka ranije provedenih istraživanja Doolan naglašava da prirodne nepogode često produbljuju klasne razlike, ali isti kontekst otvara i prilike za preoblikovanje uloga škola. Kako pozicijske dinamičke snage utječu na raspodjelu resursa, ocjene i pristupe učenju? RESADL istražuje upravo ovo – kako različita postkrizna okruženja oblikuju uzajamnu podršku, uključenost roditelja i kapacitete nastavnika, pa time i dugoročan utjecaj na rješavanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Praktični učinci i očekivani rezultati

Koje konkretne promjene očekujemo u školama i zajednicama?

Projekt predviđa razvoj novih pristupa u vođenju škola kroz vještine kriznog upravljanja, vođenje zajednica kroz sukob i pristup etičkom rješavanju konflikta. Rezultati bi trebali uključivati:

• uspostavu modela školskih timova za hitno reagiranje i oporavak;
• mapiranje ključnih rizika i resursa u školskim zajednicama;
• razvijanje intervencijskih protokola koji kombiniraju obrazovanje, psihosocijalnu podršku i logistiku pomoći;
• pripremu vlakova i praktičnih vodiča za nastavnike i izvanškolske djelatnike;
• unapređenje suradnje s lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama kako bi se ubrzala implementacija postkriznih programa.

U konačnici, rezultati RESADL-a trebali bi pomoći da škole postanu proaktivan saveznik otpornosti zajednica, a ne tek pasivni subjekti koji reagiraju na katastrofe.

Javnost, politika i razvoj sustava

Utjecaj na javne politike

Dobiveni rezultati trebali bi doprinijeti formuliranju specifičnih smjernica za obrazovne sustave u kontekstu katastrofa, s naglaskom na zaštitu učenika, podršku učiteljima i osiguranje kontinuiranog obrazovanja tijekom i nakon kriznih događaja. Time se otvara prostor za nove politike financiranja, integrabilnost socijalne skrbi i okvir za međunarodnu suradnju koje bi ciljale jačanje otpornosti škola i zajednica u cijeloj Europi.

Partnerstva i mreže

Projekt otvara prilike za partnerstva s ministarstvima, školskim upravama i lokalnim zajednicama, kao i za uključivanje istraživačkih centara iz drugih zemalja. To znači i razmjenu najboljih praksi, zajedničke pilot programe i koordinirane akcije koje mogu koristiti i siromašnijim i ruralnim sredinama. Kroz takvu mrežu, upravo se stvara okvir za otpornije sustave koji ne gube snagu ni u trenucima krize.

Prednosti i izazovi: kratkoročno i dugoročno

Pros of ovakvog istraživanja

• opsežan, europski pristup problemu otpora škola i zajednica;
• korištenje naprednih istraživačkih metoda i participativnog pristupa;
• poticanje zapošljavanja mladih znanstvenika i razvoj karijera u društvenim znanostima;
• jačanje međunarodne vidljivosti hrvatskih istraživačkih institucija;
• razvijanje praktičnih alata koji pomažu školama da ostanu sigurne i dostupne tijekom katastrofa.

Cons i izazovi koje treba uzeti u obzir

• dugotrajnost programa i potreba za kontinuiranim financiranjem;
• kompleksnost suradnje među različitim sustavima (obrazovni, socijalni, zdravstveni, lokalne vlasti);
• rizik etičkih dilema u istraživanju osjetljivih tema unutar zajednica pogođenih katastrofama;
• potreba za prilagodbom različitim kulturnim kontekstima unutar šest zemalja;
• merenje neposrednih učinaka i dugoročnih beneficija može biti izazovno zbog brojnih vanjskih faktora.

Istaknuti citati i reakcije ključnih aktera

Podrška i čestitke od vodećih institucija

Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj IDIZ-a, čestitao je Karin Doolan na iznimnom i u potpunosti zasluženom uspjehu: “Ovo je važan trenutak za nju osobno i za Institut, a istovremeno potvrđuje relevantnost rada znanstvenika u društvenim znanostima u Hrvatskoj na međunarodnoj razini.” U nastavku je dodao kako ovo predstavlja nastavak uspjeha institucionalnih natječaja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, poticanih i programskim ugovorom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Nadalje, Doolan ističe vrijednost timskog rada i podrške koju je dobila: “Projekt će potaknuti mogućnost novih suradnji te nastojati unaprijediti javne politike i prakse usmjerene na izgradnju otpornijih škola i zajednica. Jako mi je drago da će projekt pridonijeti daljnjem jačanju međunarodne vidljivosti Instituta.”

Dodatne činjenice o projektu i kontekstu hrvatske znanosti

Biografija i karijerni put Karin Doolan

Karin Doolan, rođena u Zagrebu, zaposlenica je Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja. Diplomirala je engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij i doktorat znanosti iz sociologije obrazovanja stekla je na Sveučilištu u Cambridgeu. Status redovite profesorice stekla je na Sveučilištu u Zadru, gdje je radila na Odjelu za sociologiju. U novijim istraživanjima bavila se otpornošću škola u kontekstu različitih kriznih scenarija, a RESADL predstavlja prirodni nastavak njezinog istraživačkog puta.

Koji su očekivani vremenski okviri?

Pet godina trajanja projekta omogućuje temeljito provođenje terenskih studija, analiza podataka, izradu preporuka i razvoj praktičnih alata za školske sustave. Tijekom tog razdoblja očekuje se i objavljivanje niza znanstvenih radova, tehničkih vodiča za praksu i javnih politika koje bi mogle poslužiti drugim zemljama koje se suočavaju s sličnim izazovima.

Kako čitati ovaj primjer kroz kontekst kriminalističke informacije

Veza između otpornosti zajednica i sigurnosti

Iz perspektive Kriminal.info, tema otpornosti škola i zajednica ima izravne poveznice s javnom sigurnošću. Sigurna, dobro organizirana i socijalno uključiva školska zajednica smanjuje rizike kriminaliteta povezanog s krizama – od socijalne izolacije do izraženih socijalnih tenzija i konflikata. U tom kontekstu nekoordinirana pomoć ili slabo prilagođeni krizni planovi mogu povećati rizike ugrožavanja sigurnosti učenika i obitelji. Projekt RESADL potencijalno nudi okvir za sustavne, sigurnosno orijentirane pristupe u razdobljima krize, što je relevantno za građane i donositelje odluka.

FAQ – Često postavljena pitanja

Što je ERC i zašto je važan?

ERC je Europsko istraživačko vijeće koje dodjeljuje financiranje vrhunskim istraživačkim projektima diljem Europe. Njegove nagrade prepoznaju izvrsnost i potiču istraživanja koja mogu imati širok društveni utjecaj, uključujući područja poput društvenih znanosti i obrazovanja.

Što točno znači „Znanstveni Oscar“?

„Znanstveni Oscar“ je kolokvijalni izraz koji se koristi za ERC nagrade zbog njihove prestiža i visoke vrijednosti koju dodjeljuju znanstvenim projektima. U slučaju Karin Doolan, nagrada potvrđuje izniman doprinos u području društvenih znanosti i obrazovanja.

Koje zemlje sudjeluju u RESADL-u?

Predviđeno je da istraživanje obuhvati šest europskih zemalja s iskustvom katastrofa posljednjih godina: Španjolska, Njemačka, Slovenija, Grčka, Turska i Hrvatska. Takav raspored omogućuje komparativnu analizu različitih kulturnih, socioloških i obrazovnih konteksta i prilika je za razvijanje opće važećih preporuka.

Koji su očekivani doprinosi javnim politikama?

Očekuje se da rezultati RESADL-a potaknu razvoj novih smjernica, protokola i alata koji pomoći školama da budu otpornije u kriznim vremenima, te da podrže politike koje osnažuju nastavničke kapacitete, uključenost zajednica i socijalnu uključenost učenika.

Kako se mjeri uspjeh ovog projekta?

Uspjeh se mjeri kroz kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja: broj razvijenih alata i protokola, broj pilot programa primijenjenih u školama, aktivnosti koje potiču suradnju s lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama, te objavljeni znanstveni radovi i preporuke za politike. Dugoročno, važan indikator bit će smanjenje rizika i unaprijeđena sigurnost te otpornost škola i zajednica u zemljama sudionicima.

Zaključak: što ovaj uspjeh znači za Hrvatsku i za društvena istraživanja

Prvi hrvatski ERC projekt u području društvenih znanosti i priznanje za Karin Doolan predstavljaju važan korak za Hrvatsku na europskoj znanstvenoj karti. Ovo nije samo individualni uspjeh, već signal da sustavi podrške učenicima i školama mogu biti ključna komponenta sigurnosti i stabilnosti društva. U vremenu kada klimatske krize i prirodne nepogode postaju uobičajenije, RESADL nudi okvir za sustavni, etički i participativan pristup koji uči škole i lokalne zajednice kako zajedno graditi otpornost. Takva perspektiva, koja spaja znanost, obrazovanje i javnu politiku, na kraju koristi građanima – učenicima, roditeljima i djeci – jer se neprestano radi na sigurnijem i pravednijem društvu.

Primjeri buduće prakse koje bi mogle proći izdižući otpornost

Primjer 1: škole kao centra koordinacije pomoći

U regijama pogođenim poplavama, škole bi mogle postati središta za distribuiranje hrane, vode i prijevoza dok se uspostavljaju privremena učioništa. Takva praksa ne samo da ubrzava oporavak, već stvara osjećaj sigurnosti i zajedništva među učenicima i roditeljima.

Primjer 2: socijalno osjetljive nastavne prakse

Nastava koja uključuje teme krize, suočavanja s traumom i socijalne podrške može pomoći učenicima da nauče upravljati stresom i gradi socijalnu koheziju. To doprinosi ne samo akademskom uspjehu, već i ukupnoj otpornosti zajednice.

Primjer 3: partnerstva s lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama

Usklađivanje resursa, planova hitnog odgovora i obrazovnih programa s lokalnim strukturama povećava učinkovitost i brzinu reakcije tijekom krize. Dodatno, ovakva partnerstva potiču transparentnost i zajedničko donošenje odluka, što jača povjerenje građana.

Cjelovit pristup: FAQ sažetak

• Najvažniji cilj RESADL-a je rekonceptualizirati ulogu škole u kriznim uvjetima i razviti nove teorijske okvire i praksu koje podržavaju otpornost zajednica.
• Projekt donosi vrijednost kroz zapošljavanje mladih znanstvenika, stvaranje novih mreža i unapređenje javnih politika.
• Vrijednost ERC projekta potvrđuje internacionalna potpora i priznanje hrvatskim istraživačima koji doprinose europskim i globalnim temama.
• Očekivani rezultati uključuju praktične protokole, alate i vodiče koji školske sustave mogu primijeniti odmah, a koji će se testirati kroz pilot programe u pogođenim zemljama.
• Glavna poruka za javnost: otpornost škola i zajednica nije luksuz, nego nužnost u eri klimatskih promjena i socijalnih izazova.

Napomena: Tekst je napisan u svrhu informativnog pregleda i analize uspjeha koje donosi ERC projekt RESADL te je prilagođen čitateljima Kriminal.info, s naglaskom na sigurnosne i društvene aspekte u kontekstu suvremenih katastrofa i otpora zajednica. Sadržaj naglašava relevantnost znanstvenih dostignuća za javnu sigurnost i politiku, uz fokus na Humanizam i etiku skrbi u društvenim istraživanjima.