U Splitu uhićena tri dilera, među njima i 25-godišnja djevojka izazvala je veliku pažnju javnosti, no što se točno dogodilo i kako je akcija policije otkrila organiziranu mrežu preprodaje opojnih sredstava?
Uvod: Drogeraška scena u Splitu
Split, kao jedno od najvećih hrvatskih gradskih središta uz Jadran, često se nađe u fokusu medija zbog turističke ponude, kulturnih događanja, ali i policijskih akcija protiv nezakonite trgovine drogom. U proteklih pet godina, policija je u nekoliko navrata razbila manje dilerske skupine koje su opskrbljivale lokalne klubove, kafiće i privatne zabave. U tom kontekstu, U Splitu uhićena tri dilera, među njima i 25-godišnja djevojka, predstavlja jedno od najzvučnijih uhićenja, jer uključuje i prvu žensku osobu koja je ključnim dijelom sudjelovala u lancu distribucije.
Detalji akcije policije
Uhapšenja i primjena sile
U ponedjeljak ujutro, oko 7 sati, policijski službenici Službe kriminalističke policije MUP-a Splitsko-dalmatinske županije pokucali su na vrata stana u strogom centru Splita. Prethodno je zatražen i dobiven sudski nalog temeljem prikupljenih obavijesnih podataka i nadzora komunikacija.
“Nakon što su policijski službenici ušli u stan, uhitili su muškarca uz uporabu sredstava prisile,” kazali su službenici za medije. Ta je taktika primijenjena zbog mogućeg postojanja vatrenog oružja u stanu.
Uhićenja su provedena u dvije faze:
- Prvo je na javnoj površini policija kontrolirala 49-godišnjeg muškarca koji je posjedovao 3 grama kokaina;
- Neposredno nakon toga su u stanu, u sklopu akcije kodnog naziva “Jadranski val”, locirali 25-godišnju djevojku i 43-godišnjaka.
Pronađena sredstva i oružje
Tijekom detaljne pretrage stana, policijski su službenici pronašli i zaplijenili:
- 33 tablete ecstasy;
- 5,8 grama hašiša;
- 13,8 grama kristalnog kokaina;
- 8,4 grama čiste kokainske paste;
- pištolj bez dozvole;
- digitalnu vagu s tragovima bijele materije nalik na kokain.
Oružje i vaga jasno su ukazivali na organiziranu preprodaju i dodatnu opasnost po javni red i sigurnost.
Pravni okvir kaznenih djela i prekršaja
Neovlaštena proizvodnja i promet drogama
Kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama uređeno je člankom 190. Kaznenog zakona RH. Utvrđeno je da su 43-godišnjak i 25-godišnjakinja, među kojima je bila i optužena djevojka, nabavljali, posjedovali i preprodavali opojne droge s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi.
Uobičajene sankcije za ovakav oblik organiziranog kriminala kreću se od 3 do 15 godina zatvora, ovisno o količini droge, ulozi u skupini i ranijim osudama. U konkretnom slučaju, 43-godišnjak je već bio pravomoćno osuđen, no nije odslužio cijelu kaznu, zbog čega se skrivao dok ga policija nije locirala.
Prekršaji iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga
Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, posjedovanje manje količine droge za vlastitu upotrebu tretira se kao prekršaj, dok je nabava, prodaja i organiziranje distribucije stroži kazneni prekršaj. Uhićeni 49-godišnjak odgovarat će za prekršaj iz tog zakona, budući da je posjedovao 3 grama kokaina bez namjere daljnje preprodaje – iako je upravo tu informaciju policija otkrila na temelju nadzora rada 25-godišnjakinje.
Statistički uvid u drogu u Hrvatskoj
Trendovi maloprodaje opojnih droga
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini zabilježeno je 1.762 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, što je blagi porast u odnosu na godinu prije. Najčešće zaplijenjene droge su:
- Kanabis – oko 55% svih slučajeva;
- Kokain – 20%;
- Amfetamini i ekstaty – 15%;
- Druge sintetičke droge – 10%.
U Splitu, broj zapljena kokaina porastao je za 12% u posljednje dvije godine, što upućuje na sve veći interes dilera za tržište Jadrana.
Regionalne razlike i prevencija
Regija Jadranske obale često izvještava o većem udjelu sintetičkih droga (ekstazi, amfetamini) zbog turističkih događanja. S druge strane, unutrašnjost Hrvatske bilježi više zapljena kanabisa i hašiša, povezanih s manjim, ruralnim plantažama ili rasadnicima. Prevencija se provodi kroz:
- edukacijske kampanje u školama i centrima za socijalni rad;
- kontinuiranu suradnju MUP-a i carinika na granicama;
- posebne policijske akcije tijekom sezone masovnijih okupljanja (festivali, karnevali).
Posljedice i kazne za dilere
Osim zatvorske kazne, dileri mogu očekivati:
- izricanje novčanih kazni do 200.000 kn;
- oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom;
- izricanje sigurnosnih mjera (obvezne terapije, zabrana prilaženja određenim lokacijama);
- javnu osudu i trajno narušavanje profesionalne reputacije.
U konkretnom slučaju 43-godišnjak će uz optužni prijedlog za kazneno djelo proizvodnje i prometa drogama, dobiti i optužni prijedlog za prekršaj iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, dok 49-godišnjak odlazi na sud zbog ponavljanja prekršaja protiv zlouporabe droga.
Prevencija i mjere sigurnosti
Ako želite doprinijeti smanjenju dilerskih mreža u vašoj sredini, razmotrite sljedeće korake:
- Suradnja s lokalnom policijom: prijavite sumnjiva lica ili vozila u susjedstvu;
- Edukacija mladih: uključite škole i udruge u organizaciju radionica o štetnosti droga;
- Ojačana kontrola granica: potpore carinskim i graničnim patrolama;
- Podrška programima za odvikavanje: smanjite potražnju kroz kvalitetne terapijske centre.
Zaključak
Akcija u kojoj je U Splitu uhićena tri dilera, među njima i 25-godišnja djevojka još jednom potvrđuje kontinuiranu borbu policije s organiziranim kriminalom i drogom. Pronalazak pištolja, digitalne vage i velikih količina droge ukazuje na ozbiljnost slučaja, dok su kaznene i prekršajne prijave primjer kako pravni sustav nastoji sankcionirati sve razine sudionika u lancu. Iako statistike pokazuju porast zapljena kokaina u Dalmaciji, prevencija i društvena edukacija preduvjeti su dugoročnog smanjenja potražnje i razbijanja dilerskih lanaca.
Česta pitanja
- Koliko često policija provodi ovakve akcije u Splitu?
Prema neslužbenim izvorima MUP-a, prosječno se mjesecno provodi 2–3 veće akcije usmjerene na drogeraške mreže.
- Što znači “uporaba sredstava prisile” prilikom uhićenja?
To može uključivati tjelesnu snagu, upotrebu pendreka ili sredstva za vezivanje ako postoji bojazan da će osumnjičeni pokušati pobjeći ili pružiti otpor.
- Kako građani mogu prijaviti sumnjive aktivnosti vezane uz drogu?
Svakodnevno na policijskim postajama, putem e-maila ili anonimne telefonske linije 192, građani mogu dostaviti informacije bez straha od odmazde.
- Koje kazne prijete dilerima u Hrvatskoj?
Za organiziranu proizvodnju i promet drogama zakon predviđa od 3 do 15 godina zatvora, dok su za manje količine za vlastitu upotrebu predviđene novčane kazne i uvjetne osude.
- Zašto se u Splitu bilježi porast zapljena kokaina?
Porast se veže uz turizam visokog standarda te tranzitne rute prema zapadnoj Europi, no i zbog bolje koordinacije policijskih službi koje ciljaju drogeraše.
Leave a Comment