Volonterski Oskar Zagreb već 17 godina slavi ljude čije riječi, djela i posvećenost mijenjaju grad iz dana u dan. Upravo zato Kriminal.info/ Kriminal Informacije prati ove priče ne samo kao humanitarne priče, već i kao dio šireg konteksta sigurnosti i otpornosti zajednice. U proteklom ciklusu, od ukupno 26 pristiglih nominacija, Povjerenstvo Volonterskog centra Zagreb odabralo je troje finalista koji su svojim radom ostavili neizbrisiv trag u zajednici. U nastavku, istražit ćemo njihove putove – Laru, Idu i Issama – i osvijetliti kako njihovi koraci otvaraju nove putanje za socijalnu uključenost, medicinsku podršku djeci, azilantima i osobama s različitim potrebama. Time se potvrđuje važnost volontiranja kao preventivne i rehabilitacijske snage društva, ali i kao alata za jačanje sigurnosti i humanosti Zagreba.
Ida Matanić: širenje svijesti o gluhoslijepima kroz znakovni jezik i praktičnu podršku
Prva finalistica, Ida Matanić, dolazi s Esko- rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, gdje studira logopediju. Njezina priča započela je suptilno, ali se pretvorila u dinamičan val promjena koji je dosegnuo mnoge porodice i pojedince s teškoćama komunikacije. Upisala je tečaj znakovnog jezika u Hrvatskom savezu gluhoslijepih osoba „Dodir“ i ubrzo počela volontirati. Ta odluka, koliko god se činila spontanom, otkrila je jasnu poruku: znakovni jezik nije samo vještina – to je most koji povezuje ljude, daje samopouzdanje i otvara pristup informacijama.
„Isprva sam mislila da se neće ništa promijeniti“, prisjeća se Ida. „No, neka promjena dođe iznutra kad shvatiš koliko ti konkretna komunikacija znači drugima. Zavoljela sam znakovni jezik i osjetila potrebu da teorijsko znanje pretvorim u praksu.“ Učvršćivanje vještina zahtijeva danonoćnu prilagodbu: prevoditeljsku preciznost, strpljenje i prilagodbu poruke različitim korisnicima. Ida naglašava da je svakim susretom njezina razina razumijevanja i samouvjerenost rasla, a sugovornici joj uzvraćali otvorenošću i zahvalnošću.
Još jedna važna komponenta njezina rada jest rad na terenu, posebno kroz petodnevni kamp za korisnike usluga. „Taj kamp bio je prilika za sigurnu i opuštenu sredinu, gdje su korisnici mogli zaboraviti na svakodnevne probleme i biti djeca – igrati se, uživati, sanjariti“, kaže Ida. Uloga koju je preuzela bila je osigurati odmor i pokriti komunikacijsku i kretničku podršku: vodila ih je na plažu, u more i na mjesta koja su željeli posjetiti, osiguravši da se svi osjećaju sigurno i uključeno. Pritom su večeri često završavale razgovorima do kasno u noć, gdje su se stvarali prijatelji, povjerenja i međusobno razumijevanje.
Njena priča proširuje se i na kulturnu sferu: sudjelovala je u stvaranju predstave „I anđeli imaju Etički kodeks“, koja promovira ulogu komunikacijijskih posrednika i dostupnost informacija. Cilj je, kako poručuje Ida, otvoriti javnost prema potrebama gluhoslijepih osoba i objasniti dužnosti i odgovornosti komunikacijskih posrednika. Ova inicijativa nije samo društveni podsjetnik; to je korak ka pravilom i standardima koji povećavaju sigurnost i pristupačnost informacija za najranjivije skupine, što je esencijalno za zdravu i otpornu zajednicu.
Issam Zahed: engleski učitelj tražiteljima azila – integracija kroz jezik i praksu
Senj dobiva suprotan ton u pričama o volontiranju: Issam Zahed, profesor engleskog jezika iz Sirije, donosi priču o dugom iskustvu podučavanja i prilagodbi u novoj sredini. Svoju karijeru u obrazovanju započeo je u Siriji, nastavio u Jemenu, na Cipru i u Saudijskoj Arabiji, a sredinom prošle godine stigao je i u Hrvatsku. Upravo ovdje pronašao je priliku za volontiranje koja mu pomaže da ostane vezan uz ono što voli – podučavanje – uz novu perspektivu integracije kroz jezik.
Nakon dolaska u Zagreb, Issam je iskoristio priliku da traži azil i nastoji osigurati boravak. „Kada sam stigao i saznao da postoji mogućnost azila, podnio sam zahtjev“, opisuje. „Očekivan je rok od šest mjeseci, ali zbog sloma režima i sudbine u Siriji, mnoge su zahtjevi privremeno zamrznuti.“ Unatoč administrativnim izazovima, on ostaje optimističan i fokusiran na stvarne potrebe ljudi kojima pomaže. Želja za integracijom dovela ga je do udruge Borders:none, gdje je ubrzo postao volonter – učitelj engleskog za tražitelje azila. U radu se usredotočuje na autentične potrebe, često izrađujući vlastite materijale, poput videozapisa i plakata koji pomažu u predstavljanju, snalaženju u trgovinama, bolnicama i na razgovorima za posao.
„Najveći su izazovi gramatika i korištenje jezika u svakodnevnim situacijama“, kaže Issam. No, optimizam nije nestao – Hrvatska mu je uvijek nudila gostoljubivost i susretljivost, što mu daje dodatni poticaj. Volontiranje mu nije strano, jer je i ranije često pomagao drugima. „Uvijek sam nastojao pomoći onima kojima je pomoć potrebna kako bi se lakše integrirali u društvo“, naglašava. Planovi za budućnost su jasni: ostati u Hrvatskoj i nastaviti volontirati kao učitelj engleskog, jer iako su putovi dugački, svrha ostaje ista. Osim posla, Issam radi i u dostavljačkoj službi, a mnoge kolege su mu postale prijatelji – druženje koje dodatno jača njegovu vezu s gradom i njegovim ljudima.
„Hrvati su divni ljudi. Navijam za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, a Dinamo Zagreb je moj klub jer obožavam Luku Modrića“, zaključuje. Učenje jezika i borba za azil nije samo tehničko pitanje – to je osobna borba za dostojanstvo, sigurnost i priliku da se ljudi osjećaju kao dio zajednice. Issamova priča ilustrira koliko je volonterstvo u biti most koji povezuje migrantske i lokalne zajednice, te koliko su empatija i praktična podrška ključ sigurnije i inkluzivnije Hrvatske.
Lara Ivković: podrška djeci oboljelom od malignih bolesti i stvaranje sigurnog prostora
U udruzi Krijesnica, koja pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima, volontira Lara Ivković. „Rad s djecom me ispunjava“, kaže. „Djeca, roditelji i volonteri čine ovu zajednicu posebnom; motivacije nikada nema kraja. Najljepši trenutak dolazi kad odvedemo dio svakog dana na odjel, a sat vremena provedenih uz smijeh, igre i toplinu nosi osjećaj koji traje mnogo dulje.“
Lara je posebno doprinijela organizaciji rehabilitacijskog kampa koji okuplja djecu liječenu od malignih bolesti i njihove obitelji na tjedan dana zabavnog i opuštenog boravka. Program kampova provodi kroz razne igre, kreativne radionice i druženja koja doprinose psihološkoj i socijalnoj rehabilitaciji djece i roditelja. „Najljepši dio kampa je taj odnos koji se stvori u samo nekoliko dana: postanete prijatelji, osobe za povješanje i zagrljaje. Djeca su često izložena terapiji, bolnicama i dugim razdobljima bez normalne kidske rutine, pa je naš cilj stvoriti normalan, radostan ritam i sigurnost“, objašnjava Lara.
Lara također ističe kako je kamp prilika za građane da svjesno doprinose boljoj razumijevanju stanja djece koja prolaze kroz malignost. Prema njezinim riječima, „djeca liječena od malignih bolesti su izuzetno senzibilizirana na potrebe svojih vršnjaka i na društvenu osjetljivost – to je motivacija koju ne treba potisnuti, već njegujući i njegovanjem stvara se zajednica koja je i tehnički i emocionalno otporna.“
Podrška Krijesnice nije samo emocionalna; zahtijeva i logističku koordinaciju, sigurnosne protokole i etičke smjernice za rad s bolesnom djecom i njihovim obiteljima. Lara naglašava važnost transparentnosti i sigurnosti: „djeca i roditelji moraju osjetiti da su u sigurnim rukama, da se njihovi mali problemi ne prešućuju, nego pravilno rješavaju.“ Osim organizacijskih uspjeha, Lara često volontira i na terenu, pomažući u logistici prijevozâ, pripremi materijala i osiguravanju prostora za aktivnosti koje potiču razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina djece.
Što ovi programi znače za Zagreb i za društvo?
Priče Lare, Idye i Issama nisu samo inspirativne – one su ključne za razumijevanje kako volontiranje oblikuje javni prostor. Kratkoročno, volonteri pružaju izravnu pomoć i podršku ljudima kojima je najpotrebnija, od komunikacijskih poteškoća gluhoslijepih osoba do borbe obiteljâ suočenih s malignitetom. Dugoročno, njihove priče utvrđuju modele sigurnog i inkluzivnog grada, gdje se rizici prepoznaju i pravovremeno adresiraju, a pojedinci dobivaju priliku za razvoj i integraciju.
U financijskom i logističkom smislu, ovakvi programi pokazuju da dobrovoljni rad može biti jeftin način jačanja otpornosti zajednice. Kada se mladi ljudi poput Idje uče jeziku i pristupu informacijama, oni se bolje uklapaju u društvo i grade sigurniji, opušteniji okvir za nove Građane i tražitelje azila. Sa svoje strane, Issamov rad na obrazovanju u kontekstu azila ukazuje na to da prave informacije i jasna komunikacija mogu razbiti barijere i smanjiti rizik od društvene izolacije. Lara, pak, dokazuje da neposredna podrška djeci i njihovim obiteljima zna biti snažan alat za prevenciju psiholoških i socijalnih problema koje uzrokuju bolesti ili dugotrajna terapija.
Temporalni kontekst: 17 godina postojanja Volonterskog Oskara, 26 nominacija ove sezone i troje finalista znači da Zagreb redovito oplemenjuje svoje građane kroz građansku hrabrost i sustavno volontiranje. U 2025. godini, ovakvi programi često su nadopuna službenim socijalnim mrežama, a njihova prisutnost u medijima povećava svijest o potrebi sigurnog i podržavajućeg urbanog prostora. Stručnjaci za sigurnost i socijalnu politiku ističu da dobro organizirana volonterska mreža ima preventivnu funkciju: smanjuje broj incidentnih situacija i jača kapacitete zajednice da se brine za najranjivije članove, od djece do osoba s posebnim potrebama i stranaca koji traže azil.
Prednosti i izazovi volontiranja – kratki pregled
- Pros: razvijanje socijalnih vještina i emocionalne inteligencije; jačanje zajednice kroz konkretne projekte; povećanje pristupa informacijama i uslugama za ranjive skupine; stvaranje sigurnog i inkluzivnog okruženja; prilika za profesionalni razvoj i umrežavanje.
- Cons: emocionalni teret i rizik od sagorijevanja; logistički izazovi poput koordinacije vremena i resursa; administrativno opterećenje i administrativne barijere prilikom početka volontiranja; ponekad neravnomjerna raspodjela zadataka između volontera i organizacijskih kapaciteta.
Upravo zato su primjeri poput Ida, Issama i Lare ključni: pokazuju kako se strasti pretvaraju u sustavnu potporu zajednici i kako takav rad može biti temelj za sigurniju i humaniju lokalnu sredinu. S obzirom na trendove, Zagreb okuplja sve više volontera, a programi poput Volonterskog Oskara doprinose prepoznavanju tih napora i poticanju novih generacija da se uključe.
Kako glasati i što otvara glasanje?
Glasanje za volontere je javni čin podizanja svijesti. Glasovanje traje do ponoći i otvoreno je online preko službene stranice Volonterskog Oskara. Ovo nije samo anketa bez posljedica – glasovi određuju prednost finalista i dodatno fokusiraju medijsku i javnu pozornost na rad volontera. Za Kriminal.info, ovo ima dva važna aspekta: prvi je jačanje povjerenja u institucije i programe koje podržava grad, a drugi je pružanje jasnih smjernica o tome kako volonteri doprinose sigurnosti i kvaliteti života u urbanim sredinama.
Kako biste maksimalno doprinijeli ovom procesu, možete provjeriti informacije o naknadnim događanjima, prijedlozima za nove inicijative i mogućnost volontiranja, kako biste u budućnosti bili uključeni. Činjenica da volonterski rad ima identitet i vrijednost unutar zajednice pomaže i pri razvoju lokalnih politika koje štite i potiču ranjive skupine, što je ujedno i ključno pitanje za sigurnost grada.
Najčešća pitanja (FAQ)
- Koji su finalisti ovogodišnjeg Volonterskog Oskara?
U ovogodišnjoj verziji finalisti su Ida Matanić, Issam Zahed i Lara Ivković. Svi troje doprinose na različite načine – od promicanja inkluzije kroz znakovni jezik, do poticanja integracije tražitelja azila i pružanja psihološke i socijalne podrške djeci oboljeloj od malignih bolesti.
- Kako funkcionira glasanje?
Glasanje je online, dostupno na službenoj stranici Oskara. Građani mogu podržati svog favorita i na taj način doprinijeti vidljivosti projekata i potreba koje svaki od finalistâ predstavlja, što može imati široke društvene učinke na politiku podrške ranjivim skupinama.
- Koje teme su dominantne u ovim pričama?
Dominantne teme uključuju integraciju i pristup informacijama (Ida), obrazovanje i podršku tražiteljima azila (Issam), te psihološku i socijalnu rehabilitaciju djece kroz rehabilitacijske kampove (Lara). Sve tri teme imaju zajedničku šifru: pristupnost, sigurnost i dostojanstvo za sve žive u gradu.
- Koje su koristi volontiranja za grad i društvo?
Volonterski rad povećava socijalnu koheziju, smanjuje rizike izolacije i jača kapacitete zajednice da odgovori na krizne situacije. U trenu kada se javne usluge suočavaju s izazovima, volonteri doprinose dodatnim resursima, stvaraju podršku u zajednicama i doprinose održivom razvoju.
- Kako volonteri utječu na sigurnost grada?
Prije svega kroz ranije prepoznavanje i rješavanje problema, pružanje pomoći ranjivima i smanjenje rizika od socijalnih problema koji bi se mogli pretvoriti u sigurnosne izazove. Kroz obrazovanje, jezične brodove i terapijske aktivnosti, volonteri doprinose stabilnosti i prevenciji šteta po društvo.
- Što mogu očekivati mladi ljudi koji žele volontirati?
Iskustvo volontiranja donosi nova znanja i vještine, ali i priliku za profesionalni razvoj, granice se testiraju, a mreža novih prijatelja i mentora postaje važan dio karijere. Za zagovaranje i pružanje pomoći, volontiranje može biti i prekretnica za karijere u socijalnim službama, psihologiji, medicini i edukaciji.
- Koje teme su preporuke za budućnost?
Preporuke uključuju jačanje pristupa komunikaciji za gluhoslijepu populaciju, povećanje kapaciteta za integraciju tražitelja azila kroz obrazovne programe, te oblike podrške obiteljima djece koja prolaze kroz liječenje. Uključivanje lokalnih zajednica i inicijativa otvorenog dijaloga mogu doprinijeti snažnijim, sigurnijim i inkluzivnijim gradovima.
- Kako se može povećati angažman građana u volonterskim projektima?
Kroz transparentnost, jasne ciljeve i vidljive učinke, uz boljе komunikacijske kanale. Grad i organizacije trebaju stalno educirati i motivirati građane, pružiti konkretne primjere uspješnih projekata, te omogućiti fleksibilne načine uključivanja koji uzimaju u obzir različite obveze i mogućnosti zainteresiranih.
Zaključak: volonterska snaga kao temelj sigurnijeg grada
Priče Lare, Idye i Issama su više od inspirativnih primera posvećenosti. One su konkretna potvrda da volontiranje može biti temelj opće sigurnosti, socijalne uključenosti i emocionalne otpornosti zajednice. Kroz različite oblike podrške – od znakovnog jezika i inkluzije, preko obrazovne pomoći tražiteljima azila, do psihološke i društvene pomoći djeci s malignitetom – Zagreb dobiva tim koji radi izvanredne stvari na terenu. U kontekstu Kriminal.info, ove priče služe kao podsjetnik da sigurnost grada nije samo brojčani podatak ili pravni okvir, već i svakodnevni kontakt s ljudima, njihovim borbama i pobjedama. Ako vas zanima kako volontiranje može promijeniti vaš život i zajednicu, posjetite službenu stranicu Volonterskog Oskara i otkrijte načine na koje i vi možete uzeti svoj dio odgovornosti u gradnji sigurnije, humanije Zagreba.
Napomena: priče o Lari, Idji i Issamu su složene i temeljene na stvarnim inicijativama, no pojedine izraze i dijelove dijaloga prilagodili smo za editorialnu potrebu i naglašavanje šireg stila borbe za inkluziju i sigurnost u gradu. Kriminal.info uvijek naglašava to da socijalna sigurnost i pravna sigurnost idu ruku pod ruku s empatijom i djelovanjem zajednice.





Leave a Comment