Udruge poslodavaca, uključujući Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP), često upozoravaju da bez ciljane i agresivne potrošnje na fundamentalne sektore hrvatska ekonomija ne može zadržati stabilan rast. U ovom ćemo članku precizno razložiti koje investicije mogu potaknuti kvalitetniji rast BDP-a, kako bi Hrvatska ostala konkurentna u europskom kontekstu i globalnim lancima vrijednosti. Razgovarat ćemo o temporalnim okvirima, mogućim komparativnim prednostima i potencijalnim rizicima, uz konkretne primjere iz domaće i međunarodne prakse. Cilj je pružiti jasnu sliku koje su to točke pomaka, kako bi investicijski ciklusi postali učinci, a ne samo riječi u planovima.
Uloga investicija u Prozoru rasta: što kaže analiza i iskustva
Kvalitetan rast nije slučajnost. Kada ulaganja usmjerimo prema produktivnosti, inovacijama i modernim tehnologijama, rast postaje dugoročan i otporniji na vanjske šokove. Za Hrvatsku to znači da se mora koncentrirati na kombinaciju privatnih investicija, državnih reformi i učinkovitijih institucija koje potiču povjerenje ulagača. U praksi to znači da ulaganja ne smiju biti samo kvantitativna, već i kvalificirana, usmjerena na realne kapacitete i povećanje dodane vrijednosti. U smjeru takvih ciljeva, HUP preporučuje da se fokus pomakne na nekoliko ključnih segmenata koji zajedno mogu generirati kumulativni efekt rasta i zaposlenosti.
Energetska tranzicija i dekarbonizacija
Osvježavanje energetike: od fosilnih goriva do čistih rješenja
Jedan od najvažnijih temeljnih kamenaca za rast je modernizacija energetske mreže i promjena energetskog miks-a. Hrvatska, s perspektivom smanjenja emisija i povećanja sigurnosti opskrbe, treba ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije, tehnologije spremnika energije te digitalizaciju mreže. Primjeri uključuju sunčane parkove u dalmatinskim regijama, vjetroelektrane uz obalu i interkonektore koji povezuju Hrvatsku s ostalim članicama EU. Očekivani učinci: niže operativne troškove za industriju, stabilniji trošak energije te povećana konkurentnost izvoznika.
Uštede kroz boljitak energetske učinkovitosti
Ulaganja u energetsku učinkovitost objekata, industrijskih postrojenja i javne infrastrukture imaju povrat kroz smanjenje potrošnje energije i povećanje produktivnosti radnih procesa. To znači manje troškova poslovanja i više sredstava za reinvesticije. U praksi, poticaji za poboljšanje izolacija, pametne termostate i optimizaciju procesa mogu biti brzo isplativi, uz kratke stope povrata i veći kvalitet života zaposlenika, što također privlači talent.
Istraživanje, razvoj i inovacije (R&D)
Privatni kapital kao pokretač inovacija
HUP naglašava da je ključno “baciti sve karte” na privatne investicije u R&D, ali i na razvoj modernih industrijskih kapaciteta. Privatni sektor često donosi agilnost, brže prilagodbe i specifične prilike za komercijalizaciju ideja. Povrh toga, porezne poticaje, kreditiranje i olakšice za istraživanje i razvoj treba učiniti predvidljivima i dugoročnima kako bi poslovne kuće mogle planirati investicije i zapošljavanje stručnjaka. U praksi to znači: kontinuirane porezne olakšice za inovacije, jasni okviri za transfer tehnologija i poticanje startup‑ova u fazi rane komercijalizacije.
Udruživanje sa sveučilištima i istraživačkim ustanovama
Koordinacija između privatnog sektora i akademskog svijeta može ubrzati prijenos znanja i komercijalizaciju istraživanja. Uključivanje poduzeća u studijske programe, industrijske laboratorije i pilot projekte stvara proces dizanja vrijednosti od ideje do proizvoda. Transparentni mehanizmi državnih potpora za translaciju istraživanja mogu smanjiti rizik za investitore i potaknuti kontinuirano ulaganje u inovacije.
Digitalna infrastruktura i moderni promet
Brza mreža, brzi podaci i sigurnost
Digitalna transformacija nije samo moderan dodatak; ona je motor produktivnosti. Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu, podatkovne centre, cyber‑sigurnost i digitalne usluge omogućavaju poduzećima bržu obradu informacija, učinkovitije poslovne procese i novi poslovni modeli. Hrvatska bi trebala ubrzati i modernizaciju javne administracije, kako bi građani i poslodavci imali bržu i sigurniju interakciju s državom, a tvrtke lakšu integraciju u digitalne lance vrijednosti EU.
Moderni promet i logistika
U segmentu prometa i logistike treba se usredotočiti na cestovnu, željezničku i pomorsku infrastrukturu, uz poticanje multimodalnih rješenja. Efikasniji logistički sustavi smanjuju troškove prijevoza sirovina i proizvoda, ubrzavaju izlazak na nova tržišta i povećavaju učinkovitost proizvodnih ciklusa. Primjeri uključuju modernizaciju željezničkih koridora kojima se smanjuju vrijeme i troškovi prijevoza tereta, kao i ulaganja u moderne skladišne i distribucijske centre uz automatizaciju.
Obrazovanje i tržište rada
Aktivna politika tržišta rada
Jedan od ključnih preduvjeta za rast je prilagodba radne snage potrebama tržišta. Aktivna politika tržišta rada, uz reformu obrazovnog sustava, može smanjiti jaz između ponude i potražnje radne snage. To uključuje programe cjeloživotnog učenja, prekvalifikacije i zelene te digitalne kompetencije kako bi građani lakše prešli u industrije s višom dodanom vrijednošću. U praksi, to znači brzo usvajanje novih vještina, otvaranje prilika za mlade i podršku za prekvalifikacije zaposlenika treće i četvrte karijerne faze.
Obrazovni sustav i njegova prilagodba potrebama gospodarstva
Dok obrazovni sustav ostaje temeljan činilac dugoročnog rasta, nužno je prilagoditi kurikule tehničkim i inovativnim potrebama gospodarstva. Uključivanje industrijskih mentora, dualnih programa i partnerstava s tvrtkama može povećati zapošljivost mladih i olakšati ulazak novih radnika u sektor visoke dodane vrijednosti. Uz to, treba poticati istraživačke centre unutar sveučilišta i tehnoloških parkova koje spajaju znanost sa stvarnim poslovnim potrebama.
Želena tranzicija i energetska učinkovitost: planiranje budućnosti
Strategije za smanjenje emisija uz gospodarski rast
Izlazak Hrvatske iz emisija i prelazak na niskougljični gospodarstvo ne mora biti opterećenje nego prilika. Partnerstva između privatnog i javnog sektora mogu potaknuti inovacije u niskougljičnim tehnologijama, kao što su elektrifikacija transporta, vodikova ekonomija i napredne metode iskorištavanja obnovljivih izvora. U tim okvirima, država može osigurati ulaganja u pilot projekte, pilotne staze za vozila na alternativni pogon i infrastrukturu za punjenje, pa time potaknuti potrošače i poslovne subjekte da prelaze na zelene opcije bez značajnog povećanja troškova poslovanja.
Infrastrukturni projekti koji drže ritam rasta
Ulaganja u trajnu infrastrukturu – od energetske mreže do vodnih sustava i otpora klimatskim rizicima – čine temelj stabilnog rasta. Ova ulaganja stvaraju direktne poslove, potiču regionalnu ravnotežu i povećavaju otpornost gospodarstva na šokove. Primjeri uključuju adaptaciju urbanih centara na klimatske promjene, izgradnju otpornijih vodovodnih i odvodnih sustava te integraciju prirodnih rješenja u gradske centre.
Globalni lance vrijednosti i integracije
Integracija u europski i svjetski ekosustav
Za ekonomiju koja teži višoj produktivnosti bitan je pristup globalnim lancima vrijednosti. To znači otvaranje prilika za hrvatske kompanije da sudjeluju u složenim proizvodnim procesima i uslugama s visokim dodanim nivoom. Povezivanje s inozemnim partnerima kroz strateške alijanse, industrijske klastere i zajedničke razvojne projekte smanjuje rizik i povećava mogućnosti za izvoz i inovacije. U tom kontekstu, jačanje izvozne konkurentnosti i borba protiv birokracije postaju prioriteti.
Financijska okolina i poticaji
Jasni okviri poticanja ulaganja
Napredna financijska okolina mora biti zasnovana na predvidljivosti i stabilnosti. To znači jasne porezne politike koje ne variraju iz godišnjeg plana u plan, ali i poticaje za ulaganja u inovacije, kapitalne projekte i istraživanje. Strukturne reforme treba kombinirati s mehanizmima fiskalne discipline kako bi se smanjio tzv. porezni klina rada, a uz to zadržala financijska fleksibilnost za prilagodbe u slučaju ekonomskih šokova.
Parafiskalni nameti i administrativna olakšanja
Provođenje reformi koje smanjuju parafiskalne namete i pojednostavljenje administrativnih procedura može značajno ubrzati investiranje privatnog sektora. Uključivanje digitalnih alata za bržu registraciju, plaćanje i praćenje projekata može povećati transparentnost i povjerenje ulagača. Ovo je ključno za održivi rast, jer smanjuje vrijeme i troškove poslovanja, ostavljajući više sredstava za istraživanje i razvoj, te širenje proizvodnih kapaciteta.
Privatni sektor i javni sektor: partnerstvo ili dominacija?
U mnogim analizama primjećuje se da hrvatski gospodarski rast više zavisi od javnih financija nego od privatnog sektora, što stvara neravnotežu u dugoročnom rastu. Doprinos javnog sektora BDP‑u često je veći, ali to ne znači da privatni sektor ne može i ne treba biti motor rasta. Ključ leži u uravnoteženju mase plaća u javnom sektoru s uloženim sredstvima koja potiču produktivnost privatnog sektora i smanjenjem fiskalnih rizika. Takva ravnoteža otvara prostor za inovacije, kapitalne investicije i povećanje dodane vrijednosti u gospodarstvu.
Dublje porezne i strukturne reforme
Poslodavci naglašavaju potrebu za dubljim reformama koje bi povećale konkurentnost i potaknule privatne investicije. To uključuje smanjenje poreznog klina za oko deset postotnih bodova, reformu cijena energenata i jačanje investicijskog kapaciteta poduzeća. U praksi, to znači uvod u stabilne porezne okvire koji potiču reinvestiranje dobiti, te transparentne mehanizme koji privlače strane investitore.
Velike vs. male tvrtke: gdje je rast produktivnosti?
Tzv. velike tvrtke često imaju neznatno višu produktivnost od malih, no taj jaz nije dovoljan da argumentira zaustavljanje reformi. Hrvatska mora promovirati modele rasta u kojem “velike” tvrtke mogu biti most prema većoj ekonomskoj kompleksnosti i inovacijama. Bez njihove stimulacije, pomak u ukupnoj produktivnosti i razvoju ekonomske složenosti postoji, ali sporije i manje predvidivo.
Pros i cons strategije ulaganja
- Pro: Jačanje energetske sigurnosti i niži operativni troškovi industrije.
- Con: Potreba za dugoročnim fiskalnim sredstvima i političkom stabilnošću.
- Pro: Povećanje produktivnosti kroz R&D, inovacije i digitalizaciju.
- Con: Rizik od prelaska poslovnih modela i potrebe za brzim prilagodbama zaposlenika.
- Pro: Bolja povezanost s EU tržištima i globalnim lancima vrijednosti.
- Con: Složeni birokratski procesi mogu usporiti početne faze projekata.
- Pro: Jačanje obrazovanja i tržišta rada kroz aktivne programe.
- Con: Potreba za kontinuiranim ulaganjima u ljude i obuku bez jamstva brzog povrata.
Zaključak
Zaključno, Hrvatska ima priliku pretvoriti trenutne gospodarske prednosti u dugoročni rast temeljen na produktivnosti, inovacijama i privatnim ulaganjima. Ključ uspjeha leži u dosljednoj provedbi reformi koje jačaju konkurentnost, stvaraju povoljan okvir za investicije i otvaraju mogućnosti za kvalitetniji rast BDP‑a. Uloga Udruge poslodavaca, odnosno HUP‑a, nije samo u postavljanju ciljeva, već i u stvaranju realne koordinacije između javnog sektora, privatnog kapitala i akademske zajednice kako bi se investicije pretvorile u konkretne poslove, bolju plaću i napredniju državu.
FAQ – Često postavljena pitanja
- Koliko bi Hrvatska trebala investirati da ostvari stabilan rast? Interval koji često spominju poslodavci kreće se između 80 i 100 milijardi eura projekata kroz periodu od nekoliko godina, uz napomenu da je važan kvalitet investicija i potencijal za dugoročni rast dodane vrijednosti, a ne samo brojka.
- Koji su glavni sektori za najbrži povrat ulaganja? Energetska tranzicija, digitalna infrastruktura, inovacije i R&D, te obrazovanje s naglaskom na vještine potrebne industrijama 4.0. U tim sektorima očekuje se brži povrat kroz povećanu produktivnost i izvoz.
- Koji su rizici ako se projekti ne provedu pravilno? Rizici uključuju fiskalnu nestabilnost, administrativne barijere, manjak stručnog kadra i rizik od prekomjernog deficita. Upravo stoga je važno imati jasne okvire, transparentne procedure i kontinuiranu evaluaciju učinka investicija.
- Kako obrazovanje može ubrzati rast? Kroz prilagodbu kurikuluma potrebama tržišta rada, jačanje stručno-tehničkih programa i blisku suradnju s industrijom, obrazovanje postaje pokretač inovacija i konkurentnosti.
- Koju ulogu ima državna potpora u investicijama? Državne potporne mjere trebaju biti predvidljive, ciljane i usmjerene na projekte s visokom dodanom vrijednošću. Transparentnost i jednostavnost postupaka povećavaju povjerenje ulagača i ubrzavaju realizaciju projekata.
- Kako se Hrvatska može bolje integrirati u globalne lance vrijednosti? Povezivanjem s partnerima kroz klastere, industrijske alijanse i programe za transfer tehnologija, uz jamstvo da postojeća infrastruktura i istraživanja odgovaraju zahtjevima suvremenog gospodarstva.
Leave a Comment