Kazne za femicid u Hrvatskoj: maksimalne sankcije, ali je li to dovoljno?

Kazne za femicid često se ističu kao temeljni alat u borbi protiv nasilja nad ženama, ali hoće li i dalje dosegnuta granica od 40 godina zatvora za teško ubojstvo ženske osobe dugoročno promijeniti stanje na terenu? Dok Ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan naglašava da su naše kazne već dosegle maksimum, stručnjaci, nevladine udruge i žrtve ukazuju na potrebu šireg delovanja kroz prevenciju, edukaciju i koordiniranu suradnju svih dionika u sustavu.

Uvod

U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je pooštrila zakonske odredbe povezane s rodno uvjetovanim nasiljem i uvela specifične mjere za sprječavanje femicida. Unatoč tome, svjedočimo novim tragičnim slučajevima ubojstva žena od strane bliskih osoba. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini zabilježeno je 16 femicida, što je neznatno smanjenje u odnosu na 2022., ali i dalje alarmantna brojka u populaciji od četiri milijuna stanovnika. U ovom ćemo članku detaljno obraditi temu «kazne za femicid», analizirati postojeći zakonodavni okvir, predstaviti statističke trendove, raspraviti o nužnosti prevencije i edukacije te osvijetliti ulogu institucija i nevladinog sektora.

1. Zakonodavni okvir i visina kazni za femicid

1.1. Pojmovna određenja i najnovije izmjene

Uvođenjem izmjena Kaznenog zakona 2021. roku, rodno uvjetovano nasilje dobilo je zasebnu zakonsku težinu, a pojam femicid definiran je kao najteži oblik nasilja nad ženama. To je bio odgovor na smjernice Vijeća Europe, koje je od članica tražilo da razlikuju femicid od općih oblika ubojstava. Hrvatski zakon sada propisuje:

• teško ubojstvo ženske osobe — do 40 godina zatvora,
• kaznu istražnog zatvora u slučaju kršenja mjera opreza,
• obavještavanje žrtve o puštanju počinitelja na slobodu.

1.2. Maksimalne sankcije u usporedbi s drugim kaznenim djelima

Ministar Habijan istaknuo je da je kazna od 40 godina zatvora jednaka onoj za genocid ili ratni zločin, čime je signalizirao da femicid tretiramo na razini najkrupnijih prijestupa protiv čovječnosti. U Europskoj uniji, samo nekoliko država predviđa kaznu do 40 ili 50 godina zatvora za slična djela, primjerice Poljska i Italija, dok većina članica uključuje doživotni zatvor bez mogućnosti prijevremenog puštanja. Činjenica da Hrvatska još uvijek ne primjenjuje doživotni zatvor često se navodi kao prostor za daljnje pooštravanje, ali Ministarstvo pravosuđa smatra da smo dosegnuli prag efikasnosti kaznenih politika.

2. Jesu li kazne za femicid dovoljna mjera odvraćanja?

2.1. Deterrencijski učinak i iskustva iz prakse

Istraživanja o prevenciji nasilja nad ženama pokazuju da visina kazne sama po sebi ne daje jamstvo smanjenja stope femicida. Primjerice, studija Sveučilišta u Zagrebu iz 2022. ukazuje na to da počinitelji najčešće nisu razmišljali o posljedicama prije čina nasilja, nego ih je pokretao dugogodišnji obrazac kontrole i straha. Stoga, iako kazne za femicid dosežu 40 godina zatvora, zločine često motiviraju

1. emocionalni poremećaji,
2. ekonomska ovisnost žrtve,
3. nedostatak ranih upozoravajućih mehanizama.

2.2. Prednosti i ograničenja stroge kaznene politike

• Prednosti: Visoke kazne šalju jasnu poruku društva o nedopustivosti rodno uvjetovanog nasilja i zadovoljavaju potrebu za pravdom žrtava i njihovih obitelji.
• Ograničenja: Izolacija počinitelja ne rješava uzroke nasilja, dok dugogodišnje zatvaranje često iziskuje velike proračunske izdatke i otežava resocijalizaciju.

3. Prevencija i edukacija kao ključne mjere protiv femicida

3.1. Uvođenje edukativnih programa u škole

Jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja jest sustavna edukacija djece i mladih. Preporuke Europske komisije uključuju:

• teme o jednakosti spolova i ljudskim pravima u kurikulumu,
• radionice o međuljudskim odnosima i prevenciji nasilja,
• osposobljavanje nastavnika za prepoznavanje ranih znakova nasilja u obitelji.

Primjer dobre prakse dolazi iz Slovenije, gdje je pilot-projektom SafeSchool obuhvaćeno 50 škola s edukacijom za gotovo 10.000 učenika, rezultiravši smanjenjem prijavljenih nasilja za 15% u prvoj godini.

3.2. Uloga nevladinih udruga u prevenciji i podršci žrtvama

U Hrvatskoj djeluje niz nevladinih organizacija poput Centra za ženske studije i B.a.B.e. koje kroz savjetovališta i sigurnu kuću pružaju psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć žrtvama. Njihova je mreža ključna jer često prve prepoznaju signale eskalacije nasilja i procjenjuju rizik za žrtvu. Sustavna financijska potpora državnih i lokalnih vlasti može ojačati kapacitete tih udruga, dok zajednički rad s MUP-om i pravosuđem omogućuje brže i učinkovitije mjere zaštite.

4. Uloga ključnih institucija u borbi protiv femicida

4.1. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP)

MUP ima primarnu ulogu u hitnom reagiranju na dojave o nasilju. Uključenost policije uključuje:

• izdavanje zaštitnih mjera i privremenih zabrana prilaska,
• provođenje izvanrednih mjera uvažno za žrtvu,
• suradnju s centrom za socijalnu skrb i zdravstvenim ustanovama u hitnim slučajevima.

Prema podacima MUP-a, u 2023. su izdane 764 mjere zaštite, što predstavlja porast od 12% u odnosu na 2022. godinu.

4.2. Centri za socijalnu skrb i prevencija eskalacije nasilja

Socijalna skrb odgovorna je za procjenu obiteljskog okruženja i rizika. Njihove protokole krase:

1. primarna intervencija na terenu,
2. upravljanje slučajevima teškog nasilja u suradnji s policijom,
3. psihološko savjetovanje za žrtvu i obitelj.

Ipak, mnogi stručnjaci upozoravaju na nedostatak kadrova i financija u centrima, što usporava proces zaštite. Stoga je nužno povećati broj stručnih djelatnika i osigurati organizacijski razvoj kako bi se spriječio svako novo ubojstvo.

4.3. Sudbena vlast i neovisnost pravosuđa

Pravosuđe mora biti transparentno, brže i dosljednije u izricanju presuda. Ministar Habijan ističe da ne želi politizirati sudske odluke, ali poziva na:

• učinkovitije korištenje postojećeg normativnog okvira,
• jasna obrazloženja presuda u slučajevima femicida,
• redovito informiranje javnosti o tijeku suđenja.

Visoka zapreka i dugotrajni procesi ponekad dovode do osjećaja nepravde kod obitelji žrtava, stoga digitalizacija sudskih spisa i ubrzanje sudskih ročišta može značajno poboljšati povjerenje građana u pravosudni sustav.

5. Povezanost borbe protiv femicida i korupcije

Pretpostavka svake učinkovite politike zaštite ljudskih prava jest neovisna i transparentna država. Uoči Dana borbe protiv korupcije, ministar Habijan istaknuo je: “Korupcija nema stranački predznak, a ima ime i prezime.” Sustavno progonjenje korumpiranih službenika u MUP-u, socijalnoj skrbi ili pravosuđu ključno je za očuvanje integriteta antinasilnih mehanizama. Bez stroge kontrole i odgovornosti, instrumenti zaštite žrtava ostaju u sjeni političkih pritisaka i administrativnih nepravilnosti.

Zaključak

Iako su kazne za femicid u Hrvatskoj dosegle 40 godina zatvora, jasno je da same represivne mjere ne mogu u potpunosti riješiti problem rodno uvjetovanog nasilja. Ključno je proširiti fokus na prevenciju, edukaciju i sustavnu suradnju svih dionika — od školskog sustava i nevladinih udruga do MUP-a, socijalne skrbi i neovisnog pravosuđa. Samo integriranim pristupom možemo dugoročno ozbiljno smanjiti broj tragičnih slučajeva i osigurati ženama zaštićen i dostojanstven život.

FAQ

1. Koje su trenutno maksimalne kazne za femicid u Hrvatskoj?

Prema Kaznenom zakonu, za teško ubojstvo ženske osobe predviđena je kazna do 40 godina zatvora, što je najviše u okviru našeg pravnog sustava.

2. Zašto visoke kazne ne odvraćaju potencijalne počinitelje?

Studije pokazuju da počinitelji najčešće djeluju pod emocionalnom ili psihičkom pritiscima, ne razmišljajući o sankcijama. Stoga je nužna rana intervencija i kontinuirana psihosocijalna podrška.

3. Kako rade centri za socijalnu skrb u zaštiti žrtava?

Centri procjenjuju rizik, izdaju preporuke za zaštitne mjere i pružaju psihološku pomoć, često u suradnji s policijom i zdravstvenim ustanovama.

4. Koja je uloga nevladinih organizacija u prevenciji femicida?

Nevladine udruge pružaju pravnu, psihološku i socijalnu podršku žrtvama, organiziraju kampanje i edukativne programe, te djeluju kao most između žrtve i državnih institucija.

5. Može li se kazneni sustav dodatno pooštriti?

Ministar pravosuđa smatra da smo dosegli granicu maksimalnih sankcija. Daljnji pomak mogao bi se postići uvođenjem doživotnog zatvora, ali je ključno jačanje preventivnih mjera.

6. Kako građani mogu pomoći u borbi protiv femicida?

Građani mogu prijavljivati nasilje nad ženama, sudjelovati u edukativnim programima, podržavati rad lokalnih udruga i angažirati se u inicijativama za ravnopravnost spolova.