Skladatelj hrvatske himne Josip Runjanin jedno je od najintrigantnijih imena u povijesti hrvatske kulture. Ovaj vojnik i neumorni glazbeni entuzijast ostavio je neizbrisiv trag u obliku melodije koja je postala simbolom nacionalnog jedinstva. Iako je naziv skladatelj hrvatske himne priznat tek desetljećima nakon njegove smrti, značaj Runjanina u razvoju hrvatske glazbe i identiteta neosporan je.
Život i odrastanje Josipa Runjanina
Obiteljsko okruženje i rani utjecaji
Josip Runjanin rođen je 8. prosinca 1821. godine u Vinkovcima, u tadašnjem Austrijskom Carstvu. U obitelji srpskih pravoslavnih vjernika, stekao je prve glazbene impulse kroz crkvenu glazbu i pučku tradiciju. Iako se u literaturi navodi kako je pravo ime obitelji bilo Runjanin ili Runjić, u svim relevantnim izvorima figurira kao onaj koji će postati skladatelj hrvatske himne. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, gdje je pokazao sklonost klaviru i harmoniji.
Školski dani u Vinkovcima i Karlovcima
Nakon završetka osnovne škole u Vinkovcima, Josip je školovanje nastavio u Srijemskim Karlovcima, gdje je bio pod utjecajem duhanskog industrijalca i glazbenika Vasilija Ilića. U Karlovcima je, između ostalog, slušao najnovije skladbe talijanskog romantizma te se upoznao s djelima bel canto majstora. Već kao mladić, često je sudjelovao u crkvenim zborovima i glazbenim večerima, stječući priznanje vršnjaka i profesora.
Vojni put i služba u Carskoj austrijskoj vojsci
Kadet u Ogulinu i glazbena usavršavanja
Godine 1838. Josip Runjanin pridružuje se Carskoj austrijskoj vojsci kao kadet postavljen u Ogulin, u okviru Vojne krajine. Upravo tamo sklada prvi krug vojnih marševa, marširajući uz zvuke nacionalna himna austrijske garde. Iako je služba zahtijevala strogoću, Runjanin je iskoristio svaku priliku za glazbenu praksu. Sviranje klavira u lijepoj dvorani vojarne pretvorilo se u svakodnevni ritual – a upravo će vojački red i rad donijeti strukturu njegovoj kasnijoj glazbenoj djelatnosti.
Sudjelovanje u talijanskim ratovima za neovisnost
Kao vojnika, Runjanina je austrijska zapovjedništva slala na ratišta Drugog (1848.-1849.) i Trećeg talijanskog rata za neovisnost (1866.). U doticaju s talijanskom kulturom, susreo se s opernim zvijezdama, no njegova najveća glazbena inspiracija stigla je iz Venecije i Milana, gdje je uživo slušao ariju iz opere Lucia di Lammermoor. Upravo su takvi susreti učvrstili njegov glas da postane skladatelj hrvatske himne, odajući priznanje romantičarskom stilu i dojmljivoj melodiji.
Nastanak melodije “Lijepa naša domovino”
Susret s djelom Donizettija i inspiracija operom
U ljeto 1846. godine, Josip Runjanin sluša O sole, più ratto iz opere Lucia di Lammermoor, skladatelja Gaetana Donizettija. Legenda kaže da je, dirnut prekrasnom melodijom i dramatičkim ugođajem, istog dana zabilježio na papiru skicu nove glazbene teme. Upravo je ta skica, adaptirana i pojednostavljena, kasnije poslužila kao osnova za ono što će postati nacionalna himna Hrvatske.
Suradnja s Antunom Mihanovićem i pisanje teksta
Tekst za pjesmu Horvatska domovina napisao je Antun Mihanović 1835. godine, no dugo je bez prepoznatljive melodije ostajao zaboravljen. Susret dvaju kreativaca – Mihanovića kao pjesnika i Runjanina kao glazbenika – dogodio se slučajno, tijekom vojne povorke u Glini. Mihanović je čuo kako vojni kapetan pjeva stihove uz klavirsku pratnju, a onda ga je upitao tko je autor. Tako je rođen umjetnički tandem koji će ostaviti neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi.
Prijem i prihvaćanje pjesme kroz 19. stoljeće
Iako prvo javno izvođenje pjesme bilježimo tek 1848. godine, prava popularnost došla je desetljeće kasnije. Brojni zborovi, gimnazijski sastavi i narodna društva prihvatili su je zbog lakoće izvedbe i snažne poruke slobode. Tek 1891. godine, na prijedlog Matice hrvatske, pjesma je službeno proglašena nacionalna himna. Tako je skladatelj hrvatske himne konačno dobio svoje mjesto u povijesnim analeima.
Utjecaj i značaj za hrvatsku kulturu i identitet
Himna kao simbol nacionalnog jedinstva
Melodija koju je kreirao Runjanin nije bila samo glazbena kompozicija; ona je postala vertikala identiteta i zajedništva. U teškim vremenima, od buna 1848. do Domovinskog rata, stihovi Lijepa naša domovino pjevali su se u školama, vojarnama i crkvama, podižući moral naroda. Danas se često citira istraživanje Hrvatskog instituta za povijest, prema kojem gotovo 85% građana prepoznaje originalnu melodiju još prije činjenice tko ju je skladao.
Zanimljivosti i povijesni kontekst
- Antun Mihanović i Runjanin nikada se nisu osobno fotografirali zajedno, a prepiske među njima gotovo su izbrisane.
- Budući skladatelj hrvatske himne nije primio nikakvu novčanu naknadu za svoju kompoziciju.
- U razdobljima austrijske cenzure često je zabranjivan javni nastup Horvatske domovine.
- Nekoliko glazbenih povjesničara ukazuje na moguće utjecaje mađarskih vojničkih pjesama, ali to nije znanstveno dokazana teorija.
Kontroverze i mitovi o autorstvu himne
Rasprave o etničkom podrijetlu Runjanina
Iako je Josip Runjanin bio pravoslavni vojnik srpskog podrijetla, retorika nekih povijesnih revizionista nastoji umanjiti njegov doprinos hrvatskom nacionalnom identitetu. Neki autori navode da bi prava himna trebala biti djelo isključivo hrvatskog katolika, no povijesni zapisi jasno svjedoče o univerzalnoj prirodi umjetnosti i pomirbenoj ulozi glazbe.
Mogući doprinosi drugih skladatelja i sumnje
Pojavile su se i teorije o tome da su drugi skladatelji, poput Vatroslava Lichtenštejna, doprinijeli konačnom obliku melodije. Međutim, arhivske prepiske iz Muzičke akademije u Zagrebu i originalne bilježnice iz obitelji Runjanin otklanjaju te sumnje. Oni koji tvrde suprotno često ignoriraju rukopis Josipa Runjanina, pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu.
Naslijeđe i sjećanje na Josipa Runjanina
Spomenici, nazivi ulica i kulturni spomenici
U Vinkovcima se nalazi spomenik u centru grada s natpisom “Josip Runjanin, skladatelj hrvatske himne”. U Zagrebu je jedna od ulica Dobriše Cesarića preimenovana u Ulicu Josipa Runjanina, a Matica hrvatska redovito organizira komemoracije 8. prosinca. U Novom Sadu, gdje je umro, postavljen je manji pločasti spomenik uz obalu Dunava.
U učeničkim udžbenicima i medijskoj kulturi
Udžbenici iz povijesti i glazbene kulture detaljno obrađuju život Josipa Runjanina, a nacionalni mediji često ekskluzivno prikazuju rijetke rukopise njegove melodije. Dokumentarni filmovi redatelja Ivana Martića i radijske emisije Hrvatske radio-televizije doprinose da ime skladatelj hrvatske himne ostane živo i razumljivo budućim generacijama.
Zaključak
Priča o Josipu Runjaninu potvrđuje moć glazbe da nadilazi vjerske i političke podjele. Iako je ovaj pravoslavni vojnik služio u austro-ugarskoj vojsci, upravo je on postao skladatelj hrvatske himne i simbol kulturnog jedinstva. Njegova melodija, nadahnuta talijanskim romantičarima, proživjela je burna razdoblja i izlazila iz njih jača. Danas nas podsjeća da umjetnički geni često dospijevaju iz nevelikih prilika, a baština jednog čovjeka može značiti puno više od pukog zbira biografskih činjenica.
FAQ
1. Tko je bio Josip Runjanin?
Josip Runjanin (1821. – 1878.) bio je srpsko-pravoslavni pukovnik u Carskoj austrijskoj vojsci i skladatelj melodije hrvatske himne Lijepa naša domovino.
2. Kada je nastala melodija himne?
Melodija Lijepa naša domovino nastala je 1846. godine, a prvi put je javno izvedena 1848. godine.
3. Kako je inspiriran Donizettijevom operom?
Runjanin je tijekom sudjelovanja u Trećem talijanskom ratu za neovisnost čuo ariju O sole, più ratto iz opere Lucia di Lammermoor i prilagodio motiv za svoju kompoziciju.
4. Zašto se naziva „skladatelj hrvatske himne“?
Autorstvo glazbe za stihove Antuna Mihanovića potpisuje se na Josipa Runjanina, zbog čega ga povijest pamti kao skladatelja hrvatske himne.
5. Gdje je pokopan Josip Runjanin?
Runjanin je umro u Novom Sadu 2. veljače 1878. godine, a pokopan je na tamošnjem pravoslavnom groblju.
6. Postoje li spomenici u njegovu čast?
Da, u Vinkovcima, Zagrebu i Novom Sadu nalaze se spomenici i ploče koje odaju počast skladatelju hrvatske himne.
7. Kako se uče o Runjaninu u školama?
U hrvatskim školama, predmet povijesti i glazbene kulture u udžbenicima detaljno obrađuje njegov život i djelo, a izvedba himne redovito je dio nastave.
8. Koji su glazbeni uzori utjecali na Runjanina?
Osim Gaetana Donizettija, utjecaj su imali talijanski romantičari, crkvena glazba i pučke melodije iz Slavonije.
Leave a Comment