Božićnice umirovljenicima ponovno su tema koja unošenja toplinu u prosinački kalendar, ali i biologiju proračuna lokalne samouprave. Iako se radi o relativno malim iznosima u odnosu na ukupne proračune, razlike među gradovima pokazuju koliko su lokalne zajednice spremne poduprijeti najranjivije skupine u vrijeme blagdana. Ove godine, kao i prošlih godina, diljem Hrvatske ulažu se različite božićnice, često i za korisnike nacionalne naknade za starije osobe i osobe s invaliditetom. Iznosi se kreću od simboličnih 30 eura do impresivnih 600 eura, a najviše pažnje izaziva rekordna božićnica u Umagu koja doseže šeststo eura.
Božićnica – tko ju isplaćuje i na temelju čega se određuje visina
Glavni akteri: Zagreb, Split, Osijek i Rijeka
Najveće gradske sredine prepoznale su značaj blagdanske solidarnosti i nastavljaju tradiciju godišnjih isplata. U Zagrebu, primjerice, božićnice će dobiti više od 32.000 korisnika novčanih naknada, a iznos po korisniku iznosi 100 eura. Ako zbrojimo broj korisnika i iznos, radi se o segmentu koji dobro nadopunjuje mjesečne mirovine i druge naknade tijekom tekućeg mjeseca prosinca.
Split je pristupio programu s sličnim, ali prilagođenim hedonizmom pravilima. U gradskoj blagajni za božićnice nalaze se tri razine, ovisno o prihodima korisnika, a uključeni su i dodatni korisnici kojima je dodana podrška zahvaljujući projektu “Moj zlatni Split”. To znači da će umirovljenici s nižim prihodima primiti veće iznose, dok će visine biti prilagođene širokom spektru potreba. U konačnici, očekuje se da će se božićnica isplatiti širokom krugu umirovljenika i onih koji primaju potporu.
Osijek, drugi najveći centar u regiji, postavio je rekordne brojke: ukupno 628 tisuća eura izdvojeno je za božićnice. Osječki gradski proračun povećao je iznos božićnice i mirovinski cenzus za isplatu, postavivši ga na 520 eura. To znači da je cilj pomoći najviše pogođenim skupinama, ali i definirati jasniju granicu za visine primanja koje ulaze u program.
U Rijeci, pak, kriteriji za božićnice su prilagođeni stvarnosti slavljenika. Umirovljenici s mirovinom manjom od 460 eura primaju 130 eura, dok oni s mirovinom iznad te granice dobivaju 100 eura, uz dodatan prag za kućanstva s niskim prihodima i dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina. To pokazuje koliko razlika u prihodima može utjecati na konačni iznos pomoći, a istovremeno naglašava i važnost socijalne inkluzije.
U svim tim sredinama božićnice nisu samo novac; one su simbol solidarnosti i poticaj lokalnim programima koji dodatno podržavaju osobe s posebnim potrebama, posebno one s invaliditetom ili one koji se oslone na nacionalne naknade. Ove godine, kao i prethodnih, u nekim gradovima božićnica se prilagođava i prema rokovima isplate te prema posebnim kategorijama korisnika, poput njegovatelja ili osoba koje dobivaju zajamčenu minimalnu naknadu.
Manje i srednje sredine: koliko dobivaju Gradovi u regiji
Dalmatinska zagora i zagrebački prsten često donose manje iznose, ali zato pokrivaju širi spektar primatelja. Samobor, Dugo Selo i Zaprešić imaju svoje sheme s različitim pragovima primanja, često uz dodatne potpore za branitelje ili osobe s invaliditetom. Sinj pak ove sezone bilježi značajno povećanje: najviše božićnice iznose 150 eura, što je rezultat novih cenzusa i proširenja popisa korisnika. U mnogim slučajevima božićnica nije samo iznos za članove obitelji – dodatne kategorije uključuju nezaposlene branitelje, roditelje njegovatelje i korisnike nacionalne naknade.
U mnogim gradovima do izražaja dolazi i socijalni okvir: iznosi božićnice često su prilagođeni prihodovnom sklopu kućanstva, a ponekad su i dodatno povezani s drugim programima pomoći ili naknadama. Primjerice, u Umagu rekordna božićnica od 600 eura za one s mjesečnim prihodima do 200 eura postavlja primjer kako proračun može točno ciljati najugroženije.
Koje kategorije primanja i na koji način se izračunava visina božićnice
Različiti pragovi, različiti iznosi
U mnogim gradovima iznosi božićnica definiraju se prema visini mirovine ili prihodima. U urbanom središtu Zagreb i ove godine izrađene su skale koje se odnose na brojčane pragove: osobe s nižim mirovinama i/ili primanjima dobit će veći iznos, dok će osobe s višim mirovinama primati niži iznos ili se neće naći među primateljima ako njihove prihode prelaze određene granice. Time se nastoji pogoditi cilj – najpotrebitije provenijeti kroz financijsku pomoć u sklopu blagdanskog perioda.
Split koristi slične načine, ali s dodatnim složenostima: kriteriji se slažu s postojećim projektima socijalne potpore grada, a izračun je često povezan s parametrom prihoda, ali i s dodatnim statusima poput korisnika posebnih naknada. U ovom gradu segmente dijele i njegovi posebni programi kojima se podržavaju umirovljenici s nižim primanjima, te osobe koje dobivaju posebne naknade na temelju socijalne ugroženosti.
Orijentirani prema pragovima, Osijek i Rijeka prilagodili su iznose, a time i broj korisnika. U Osijeku je 520 eura gornja granica za osnovu iznosa božićnice, što znači da su rani mirovinski primici i drugi oblici pomoći uzeti u obzir. Rijeka broji različite varijacije, te se posebice vode računa o kućanstvima koja imaju višak prihoda ali i nastavak podrške kroz nacionalnu naknadu ili druge oblike potpore. Takav pristup osigurava da se božićnica ne isplaćuje slučajno, već da odražava stvarne potrebe.
Navedeni modeli pokazuju da je cilj usmjeriti dio blagdanske pomoći prema onima kojima je najpotrebnija, ali i da su različite gradske sredine osmišljavale različite sheme kako bi se prilagodile lokalnim prioritetima i proračunskim okvirima. Vlasi i proračuni često su manjinski iznos, ali uz jasno postavljene kriterije, božićnica postaje pravi alat socijalne politike u mjesecima kada troškovi života rastu, a mirovine još nisu u potpunosti prilagođene cijeni života.
Specijalni slučajevi: turistički gradovi i njihova široka ruka
Umag – rekorder po visini božićnice
Umag je prošle godine zabilježio rekordan broj zaduženja, a upravo je njegov proračun za 2026. godinu dosegnuo 60 milijuna eura. Umirovljenici i svi ostali čiji mjesečni prihodi ne prelaze 200 eura dobit će po 600 eura božićnice. Ovaj slučaj pokazuje kako manji gradovi s turističkom osnovom mogu mobilizirati značajne financijske resurse kako bi pružili izdašnu pomoć onima kojima je najpotrebnija u blagdanskom razdoblju. Takav pristup često je potpomognut i dodatnim izvorima prihoda iz turističke sezone kroz proračunska sredstva i privremene projekte koji osiguravaju potrebna sredstva za božićnice.
Mali Lošinj i drugi turistički gradovi
Mali Lošinj ove je godine osigurao božićnice za sve umirovljenike uz posebne uvjete – po 300 eura za one s mirovinom do 265 eura, dok oni s mirovinom iznad tog iznosa dobiju 50 eura. Time se očituje blago proširenje kruga primatelja, ali uz jasne financijske granice. Osim Lošinja, Poreč najavljuje božićnicu od 111,49 eura za određene kategorije: osobe starije od 65 godina koje su umirovljenici, korisnici nacionalne naknade i osobe koje nisu u mirovini ali ostvaruju minimalne prihode. Hvar je povećao broj pravnih mogućnosti: božićnice za umirovljenike s mirovinom manjom od 840 eura mjesečno iznosi 80 eura, dok je prošle godine iznos bio 70 eura. Zanimljivo je da je i prošlogodišnji broj božićnica u Hvaru bio visok, s obzirom na to da je grad istovremeno slavio i turističku sezonu.
Dalmatinska zagora i zagrebčki prsten
Gradovi u Dalmatinskoj zagori, kao Imotski i Sinj, također su se potrudili detaljno podesiti svoje iznose. Imotski isplaćuje 70 eura umirovljenicima s mirovinom do 500 eura, dok Sinj, koji je ove godine značajno proširio bazu korisnika, uključuje nezaposlene branitelje, njegovatelje i roditelje njegovatelje, kao i korisnike nacionalne naknade. Najveći iznos božićnice doseže do 150 eura za umirovljenike s mirovinom do 200 eura, a 100 eura za one s mirovinom od 200 do 300 eura, te po 70 eura za one s mirovinom od 300 do 450 eura. U nekim slučajevima najviše božićnice dobit će i osobe starije od 65 godina bez primanja, uz dodatne kategorije poput roditelja njegovatelja ili nezaposlenih branitelja.
U prstenovima grada Zagreba, poput Samobora i Zaprešića, božićnice dobivaju i osobe s invaliditetom te korisnici nacionalne naknade, ali uz različite poredak i iznose. U Samoboru, na primjer, koeficijentom su određeni iznosi od 85 eura za one s primanjima do 250 eura, 60 eura za primanja 250,01 do 325 eura, te 45 eura za primanja 325,01 do 400 eura. Dugo Selo pak nudi božićnicu od 50 eura umirovljenicima čije primanje za studeni ne prelazi 600 eura, uz određene uvjete za nacionalnu naknadu. Zaprešić pak ostavlja najskromniju opciju – 40 eura bez obzira na visinu mirovine, ali uz druge kategorije i potporne mjere.
Prednosti i izazovi božićnica: zašto se isplaćuju, i gdje su granice
- Prednosti: božićnica predstavlja ciljanu pomoć za one koji najviše trebaju; podržava potrošnju tijekom blagdana, smanjuje socijalnu izolaciju i potiče socijalnu koheziju; može potaknuti regionalni ekonomski efekt kroz lokalnu potrošnju u turističkim mjestima.
- Nedostaci: iznosi variraju od grada do grada; često ne pokrivaju sve troškove života, a visina zavisi o prihodima i proračunskoj politici; ponekad postoji moguća zbunjenost korisnika oko kriterija i rokova isplate.
- Izazovi administracije: potreba za jasnim i transparentnim kriterijima, ažuriranjem podataka o dohotku i praćenjem da li korisnici ispunjavaju uvjete; slaba transparentnost u nekim lokalnim zajednicama može izazvati frustracije.
Analiza i statistika: što nam govore brojke i trendovi
Gledajući brojčane podatke iz ovogodišnjih programa, jasno je da veći gradski sredine teže prema široj pokrivenosti i višim iznosima, dok manje sredine koriste konzervativnije modele. Zagreb s preko 32.000 korisnika i iznosom od 100 eura po korisniku pokazuje fokus na velik broj obitelji i pojedinaca s jasnim kriterijima. Umagova dinamika s proračunom od 60 milijuna eura za 2026. potvrđuje da bogatije sredine s značajnom turističkom bazom mogu alocirati veće svote kako bi osigurale veće iznose božićnica.
S druge strane, mjesta poput Velike Gorice i Sinja demonstriraju kako je bogatstvo proračuna i broj stanovnika presudan za mogućnost primjene različitih rješenja. Velika Gorica najavljuje božićnice od 40 do 120 eura te procjena da će ih dobiti više od 10.000 korisnika, što ukazuje na širu razinu pokrivenosti unutar urbanog korpusa, uz opoziciju s ugovorenim pravilima koja nameću jasne granice.
Statistički gledano, razlike u iznosima i kriterijima jasno ukazuju na regionalne razlike u politici socijalne potpore. U nekim gradovima postoji jasna veza između visine mirovine i visine božićnice, dok drugi preferiraju stalne pragove koje su lakše provoditi i nadzirati. Ovaj pristup omogućuje transparentnost, ali istovremeno postavlja pitanja o tome koliko je pravi „jedna veličina odgovara svima“ rješenje za zajednice s različitim životnim standardima.
Kako provjeriti svoje pravo i gdje potražiti službene informacije
Najvažnije je obratiti se lokalnoj upravi ili službenim stranicama grada/općine kojom se upravlja njihovim programom božićnica. U mnogim slučajevima, informacije su objavljene na službenim web stranicama grada, ujasnjenim pravilnicima i natječajima za 2025. godinu ili 2026. godinu. Preporuka je provjeriti aktualne natječaje i rokove, jer se kriteriji mogu mijenjati iz godine u godinu. Također je korisno kontaktirati službe za socijalnu skrb ili izdavanje nacionalnih naknada, jer oni imaju ažurne podatke o mogućim promjenama i točnim iznosima.
Konkretni primjeri: ako tražite informacije o božićnicama u Zagrebu, potražite odjel za socijalnu skrb Grada Zagreba ili službenu stranicu Grad Zagreb – tamo biste trebali pronaći tablice s iznosima i opsegom prava. U Umagu informativni broj i službene objave na gradskim mrežnim stranicama daju detalje o iznosima i uvjetima, uključujući specifične pragove za pojedine skupine. Slična pravila vrijede i za druge gradove poput Splita, Osijeka i Rijeke, ali s lokalnim varijacijama. Budite sigurni da pratite nove objave jer se pravilnici ponekad ažuriraju kako bi se prilagodili statističkim podacima i promjenama u prihodima domaćinstava.
Zaključak: što sve ovo znači za umirovljenike i društvo danas
Božićnice umirovljenicima nastavljaju biti važan alat socijalne politike koji premošćuje jazu između rastućih troškova života i stabilnih prihoda u mirovinama. Iako iznosi variraju po gradu i po prihodovnim pragovima, jasna je namjera: pružiti ljudima koji najviše trebaju podršku u blagdanskom razdoblju. Tu se prepoznaje i kakvu ulogu ima lokalna samouprava – od proračuna, preko kriterija, do na kraju krajeva samog načina isplate. U isto vrijeme, ovaj segment socijalne politike otvara pitanja o jednakoj dostupnosti u cijeloj zemlji, o tome koliko su iznosi i kriteriji pravedni za sve, te koliko bi eventualno trebalo uskladiti božićnice na nacionalnoj razini, ili ostaviti njihovu lokalnu samostalnost. Budući da mnoge gradove vode različite političke računice i potrebe, lokalna politika božićnica vjerojatno će ostati živa tema i u nadolazećim godinama.
FAQ – Najčešća pitanja korisnika
- Koja je glavna svrha božićnica umirovljenicima?
- Božićnice predstavljaju ciljanu pomoć za umirovljenike i druge skupine s nižim prihodima kako bi se lakše podnijela blagdanska potrošnja i osjetio osjećaj sigurnosti tijekom zimskih mjeseci.
- Koliko iznosi božićnica u velikim gradovima i kako se određuje iznos?
- U glavnim gradovima iznosi variraju; Zagreb nudi 100 eura po korisniku, Osijek do 520 eura kao viši prag, a Rijeka 130 eura za određene skupine s nižim mirovinama. Iznosi se često određuju prema prihodima, mirovinama i posebnim kategorijama, uz mogućnost dodatnih natječaja za osobe s invaliditetom ili nacionalnom naknadom.
- Koje kategorije primanja najčešće ulaze uBožićnice?
- Najčešće su uključene mirovine, prihodi s nacionalnom naknadom, osobe s invaliditetom, korisnici zajamčene minimalne naknade, njegovatelji i roditelji njegovatelji te socijalno ugrožene skupine poput učenika i studenata koji primaju gradske potpore ili stipendije.
- Kada se isplaćuju božićnice?
- Isplate su obično planirane za mjesec prosinac ili predBožićno razdoblje; točan termin ovisi o gradskoj upravi i proceduri koja se primjenjuje u gradu ili općini.
- Gdje mogu pronaći službene informacije?
- Najpouzdanije su službene stranice grada/općine, službene informativne objave i kontakte socijalne službe. Ako niste sigurni, možete kontaktirati i lokalnu službu za socijalnu skrb ili gradski ured za proračun i financije.
- Jesu li božićnice trajne ili se stalno mijenjaju?
- Većina gradova potvrđuje da je riječ o godišnjoj ili sezonskoj pomoći koja se prilagođava proračunskim mogućnostima i potrebama stanovništva. Moguće su promjene u iznosima i kriterijima iz godine u godinu.
Leave a Comment