Uvod: kad kriminal i društveni uzorci susreću javnu debatu
U posljednjim tjednima Hrvatska bilježi ne samo spektar političkih rasprava i zakonskih prijedloga, nego i tjeskobu koja proizlazi iz nedavnih događaja vezanih uz nasilje nad ženama. Kao nezavisan informativni portal o kriminalu i sigurnosti, Kriminal.info detaljno prati kako ti fenomeni oblikuju javni diskurs, zakonske okvire i praktičnu primjenu u sudskim hodnicima. U ovom tekstu razobličavamo složene teme koje se isprepliću oko porasta femicida, društvenih stereotipa, te reakcija na javnim prostorima – sve kroz prizmu aktualnih događaja, statistike i kritičke analize provođenja politike zaštite žena.
Porast femicida i odgovornost sustava
Posljednjih mjeseci Hrvatska se suočila s porastom fatalnih nasilnih incidenata koji ciljaju žene, a broj femicida ove godine dosegnuo je značajan broj. Prema informacijama koje često citiraju Ženska mreža Hrvatske, u ovom trenutku broj se kreće u bliskom susjedstvu visokih vrijednosti, a stručnjaci upozoravaju da nije riječ samo o izoliranim slučajevima, već o obrascima koji upućuju na složene uzročno-posljedične veze. U kontekstu javne rasprave, naglasak se stavlja na potrebu promjena u zakonskom okviru, ali i na jačanje institucionalne reakcije koja može spriječiti eskalacije prije nego što dođe do najtežih kaznenih djela.
„Kako društvo tretira i prepoznaje one koji čine prekršajna, odnosno kaznena djela? Kako je moguće da ti ljudi još uvijek slobodno šetaju, da se smatra da ta žena nije više u opasnosti, i da na kraju imamo ovakvu kulminaciju?“ – ovakva pitanja postavljaju mnogi stručnjaci kada govorimo o sustavu koji treba zaštititi potencijalne žrtve i koja vrsta mjera prevencije je najdjelotvornija. U fokusu su i dubinska analiza sudskih odluka te pregled olakotnih i otegotnih okolnosti koje utječu na presude i ishode. Kroz analizu sudske prakse, kao i statističke obrasce vezane uz ovisnosti, mentalno zdravlje i socijalne uvjete, pokušava se identificirati gdje sustav najčešće propušta intervenirati.
Dubinska analiza sustava i sudske prakse
Uočeni su naglašeni problemi u ranom prepoznavanju opasnosti i pravovremenoj zaštiti žrtava. Medicinski, socijalni i pravni sustavi dijele teret—svaki zasebno pomaže, ali bez koordinacije često dolazi do pukotina kroz koje nasilje može proći bez adekvatnih prepreka. Primjerice, postoje slučajevi gdje su ranija prekršajna djela ostala bez konzistentnog prelaska u ozbiljnije mjere sigurnosti, što ostavlja prostor za eskalaciju. Nije rijedak nalaz da trebamo dublje ispitati sudsku praksu – koliko se olakotnih okolnosti uzima u obzir i kakva je kvaliteta evaluacije rizika u trenutku donošenja odluka o zaštiti?
U tom kontekstu pozivanje na sustavnu reviziju je nužno: od analize uzročno-posljedičnih veza s problemom ovisnosti i socijalne izolacije do provjere učinkovitosti mjera nadzora i zaštite koje se usmjeravaju prema počiniteljima. Bez snažne i jasne teme: „Što funkcionira, a što ne?“ – rijetko se postižu dugoročne promjene. U ovoj raspravi posebno se ističe potreba za transparentnom dijalogom između vlade, pravosuđa i struke kako bi se došlo do prijedloga zakona koji su i pravno legitimirani i društveno prihvatljivi.
Prevencija i sagledavanje društvenih stereotipa
Prevencija nasilja nad ženama zahtijeva širi pristup nego što se često primjenjuje. Prema mišljenjima brojnih aktivistica i istraživača, ključ je djelovati preventivno, ali i sustavno, kako bi se identificirali rizični čimbenici puno prije nego što dođe do najtežih posljedica. Takav pristup uključuje i suzbijanje stereotipa o muškoj snazi i ovisnostima koje često stoje iza nasilnih ponašanja. U društvu gdje se muškarcima pripisuje uniformna definicija „jakosti“, rijetko se prepoznaje da su problemi ovisnosti i agresivno ponašanje često povezani s poremećajima u socijalnom i emocionalnom razvoju, a ne samo s karakterom pojedinca.
„Što se tiče same prevencije, moramo ići puno dalje u prošlost, pogledati oba spola“, naglašava Selak Raspudić. Ocjenjuje se da su statistike o ovisnosti i konzumaciji alkohola i droga podcijenjene u kontekstu ratifikacije preventivnih mjera. U društvu koje često nagrađuje precjenjivanje „muške snage“, važno je preispitati i utjecaje stereotipa te poduzeti mjere za ranu identifikaciju rizika, uključujući edukacije u školama, podršku žrtvama i bolji pristup uslugama savjetovališta.
Incident na Trgu bana Josipa Jelačića: “Iskaz frajerluka”
Subotnji događaj na jednom od najprometnijih zagrebačkih trgova izazvao je burne reakcije javnosti, a sam čin gazenja ruža koje su posvećene sjećanju na 38 žrtava femicida izazvao je val pitanja o društvenoj reprezentaciji nasilja. Ruže su bile postavljene kao dio performansa „Tiha misa“ umjetnice Arijane Lekić-Fridrih, a gestu je netko odlučio doživjeti kao«iskaz frajerluka».
Selak Raspudić svoj je stav opisala kao očitovanje protesta koje nije potrebno u ovom kontekstu. „Ja nisam sigurna ima li on uopće pojma zašto to tamo stoji i što točno radi,“ izjavila je, dodavši da demokratsko društvo zahtijeva sučeljavanje i dijalog, a ovakav čin smatra neprihvatljivim oblikom izražavanja bunta protiv bilo čega. U tom smislu, poruka javnosti bila je jasna: molitelji i građani moraju imati slobodu izražavanja, ali u granicama koje ne vrijeđaju sjećanje i ljudsko dostojanstvo.
„Demokracija je u svojoj biti iritacija. Ona nije jedan krasan sustav u kojem vi stalno slušate ono što vam odgovara. Dapače, često u vama izaziva upravo suprotan učinak, napetost.“
Ovaj je citat poslužio kao okvir za raspravu o toleranciji i pluralizmu mišljenja. Ona naglašava kako institucije, zakoni i etičke norme moraju uravnotežiti slobodu izražavanja s primjerima javnog dostojanstva i integriteta. U središtu debate ostaje pitanje: kako osigurati demokratske vrijednosti bez marginalizacije žrtava nasilja i bez poticanja destruktivnih izraza koji narušavaju mir zajednice?
Kritika i sugestije oko Bačićevih zakona
Vrijeme je priznati da se u zakonodavnom procesu često nalaze napeta pitanja između brzine donošenja i stručne razvojne dubine. Paket od tri „Bačićeva zakona“ naišao je na širok raspon reakcija: od podrške zbog unapređenja određenja prostora i urbanističkih procesa, do skeptičnih pristupa struke i oporbe koja upozorava na rizike naglih izmjena. Stručnjaci naglašavaju da su ovakve promjene složene i zahtijevaju detaljno razradu prije završnog čitanja kako bi se izbjeglo stvaranje novih pravnih praznina ili neizvjesnosti za investitore i građane.
„U ovim zakonima imamo jedinstvo struke oko toga da nije dobro ići s ovako naglim izmjenama. Bilo bi poželjno da oporba jedinstveno reagira. Trebalo bi tražiti treće čitanje – to je jedan elegantan način koji bi omogućio i ministru Bačiću da pokaže svoju širinu, a i stručnjacima, da se do trećeg čitanja razradi zakonski prijedlog koji će biti prihvatljiviji. Jer je riječ o onome najdragocjenijem što imamo“, ističe zastupnica Selak Raspudić.
Ipak, nije isto reći da su svi prijedlozi netočni ili štetni. Njezin je stav jasniji: „Ministar Bačić je izašao u arenu i stvarno govori o svojim zakonima. On je tu stao na crtu i brani svoje zakone. Ja hoću takav dijalog. Ali, kada govorimo o toj obrani, smatram da su argumenti s druge strane snažniji.“ Ovim riječima potiče i javnost na konstruktivan dijalog, u kojem se argumenti i protivljenja pravilno vrednuju prije donošenja konačnog rješenja koja utječu na svakodnevni život građana i na zaštitu prostora i okoliša koji su ključni za sigurnost i kvalitetu života.
Što znači ovakav pristup za javnost i za sigurnost
Činjenica da su zakoni predmet jake rasprave ukazuje na potrebu jasne komunikacije o namjeri i očekivanim efektima. Za građane, to znači da treba pratiti kako se disporcioniraju troškovi, koristi i rizici novih pravnih rješenja. Za struku, to znači kvalitetnije simulacije učinka, provjere kompatibilnosti s postojećim zakonodavstvom i mogućnost korekcije kroz treće čitanje. U kontekstu borbe protiv nasilja, ovakva otvorena rasprava može biti koristan alat ako rezultira jasnim smjerom djelovanja: ujedinjeni pristup, bez nepotrebnih blokada i s fokusom na zaštitu žrtava i sigurnost zajednice.
Temporalni kontekst, statistike i pros/cons pristupima
U vremenu kada se očekuje brza primjena novih mjera, važno je imati jasnu sliku o tome što se mijenja i što ostaje nepromijenjeno. Analize pokazuju da je porast femicida povezanim s mnogim faktorima – od kronične diskriminacije i siromaštva do problema u provođenju zaštitnih mjera. Ovo ne znači da zakoni ne bi trebali biti modernizirani; znači da trebaju biti precizno dizajnirani kako bi djelovali u realnim uvjetima, uzimaći u obzir i kolateralne posljedice po građane, na primjer kroz planove urbanog razvoja i javne sigurnosti.
veća zaštita žrtava, brži pristup podršci, bolja interoperabilnost između institucija, ranija identifikacija rizika. potencijalna nejasnoća u primjeni, mogućnost pogoršanja pravne sigurnosti, rizik neučinkovitog praćenja mjera. važnost transparentnosti, redovita evalucija učinka mjera, i potreba za širokim konzultacijama s građanima i stručnjacima.
U ovom kontekstu, vrijedno je zadržati cilj borbe protiv femicida i nasilja nad ženama, uz istovremeno osiguranje da institucionalni procesi ne stvaraju nove rupe. Temporalno gledano, ključno je uspostaviti mehanizme za ranu intervenciju i učinkovit nadzor implementacije zakona.
Zaključak: zajednički put prema sigurnijoj Hrvatskoj
Razumijevanje složenosti nasilja nad ženama zahtijeva kombinaciju analize statistike, promišljenog zakonskog okvirja, snažne predanosti prevenciji i jasne komunikacije s javnošću. Selak Raspudić, kroz svoje javne nastupe i analize, potiče na otvoren dijalog koji uključuje stručnjake, političare i građane. S obje strane spektra traži se rješenje koje ne zanemaruje žrtve, a istovremeno ne zakazuje sigurnost sustava opasno. Uloga Vlade, parlamenta i institucionalnih aktera je da kroz odgovoran pristup i temeljitu procjenu koristi i rizika donesu zakone koji su pravno čvrsti, socijalno pravedni i djelotvorni u praćenju.
Konačno, cilj nije samo pravna definicija – cilj je smanjiti broj femicida i pružiti žrtvama sigurnost i podršku koju zaslužuju. To zahtijeva kontinuirani angažman: bolju, realnu edukaciju, povećanje dostupnosti pravne i psihološke pomoći, te sustavnu reviziju provedenih mjera kako bi se osiguralo da dobro osmišljene politike ne ostanu samo na papiru, nego postanu dio svakodnevne prakse zaštite života i dostojanstva.
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Što je femicid i zašto je važan u javnom diskursu?
- Femicid je namjerno ubojstvo žene na temelju njezine spola, često povezano s264 nasiljem kroz dinamiku kontrole i patrijarhalnih vrijednosti. Važno je jer predstavlja najozbiljniju posljedicu trajnih rodnih nejednakosti i zahtijeva ciljane, sustavne intervencije, uključujući jačanje zaštite žrtava i prevenciju nasilja.
- Koji su glavni uzroci porasta femicida u posljednje vrijeme?
- Među čestim uzrocima su kombinacija ovisnosti, mentalnog zdravlja, socijalnih i ekonomskih pritisa, te slabih ili neadekvatnih preventivnih mehanizama. Stereotipi o muškoj „snazi“ i kulturi neprekidne konfrontacije također doprinose riziku.
- Što su Bačićev zakoni i zašto izazivaju polemiku?
- Riječ je o paketu promjena u područjima poput prostornog uređenja i urbanog planiranja koje je ministar Bačić predstavio. Kritičari naglašavaju da bi promjene trebale biti detaljno razrađene, uz sudjelovanje stručnoj javnosti i bez žurnog donošenja koje bi moglo stvoriti nove pravne turbulencije.
- Kako sudjeluje javnost u ovakvim temama?
- Javnost je aktivno uključena kroz javne rasprave, prosvjede i podršku žrtvama, ali i kroz kritičke opservacije o legitimnosti i učinkovitosti donošenih mjera. Dijalog je nužan, no mora biti ukorijenjen u činjenice i stručne preporuke.
- Što znači „iskaz frajerluka“ i ima li mjesta takvom ponašanju u demokratskom društvu?
- U kontekstu incidenta na Trgu, riječ je o pokušaju simboličnog izražavanja kroz provokativan čin. Većina građana i institucija vidi to kao neprihvatljiv oblik izražavanja koji ne može nadoknaditi gubitke ili vrijeđati sjećanje. Demokracija omogućuje različite poglede, ali mora poštovati dostojanstvo žrtava i pravna pravila.
- Kakve konkretne mjere možemo očekivati za zaštitu žena u budućnosti?
- Mjere se mogu fokusirati na unapređenje prevencije, bolje koordiniranje institucija, lakši pristup podršci žrtvama, provođenje edukativnih programa te precizniju primjenu zakona. Uz to, kontinuirano praćenje i evaluacija učinka novih rješenja ključni su za pragmatične i dugoročne rezultate.
- Koja je uloga sudske prakse u borbi protiv nasilja nad ženama?
- Sudovi donose presude i interpretiraju zakone, a njihova praksa oblikuje jasnoću zaštite i rizik ponavljanja. Ako se često ponavljaju određene olakotne ili otegotne okolnosti, to ukazuje na potrebu detaljnije analize i eventualne prilagodbe pravnog okvira.
- Kako čitati političko-legalne manje-više ujedinjene pozive na promjene?
- Ključ je u balansiranju brzine donošenja i kvalitete zakona. Dobar ishod zahtijeva treće čitanje, široke konzultacije i jasnu komunikaciju o očekivanim efektima, uz stvarnu uključenost stručnjaka i interesa javnosti.
Napomena: Tekst je prilagođen za čitatelje Kriminal.info i osmišljen je kako bi pružio cjelovit uvid u suvremene teme vezane uz sigurnost, pravosuđe, te društvene aspekte nasilja. Uz navode i citate, članak nudi analizu i kontekst koji čitatelju pomažu razumjeti složene dinamike koje oblikuju javnu raspravu i praktičnu politiku.
Leave a Comment