Govor mržnje ministra Heleza: Izjava koja je poljuljala temelje BiH i odjeknula u Washingtonu

Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Sarajevu snažno je osudilo izjavu ministra obrane Bosne i Hercegovine, Zukana Heleza, koji je nedavno uputio teške uvrede na račun hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, Željane Zovko, te Maxa Primorca, dužnosnika američke zaklade Heritage. Helez je ove istaknute pojedince nazvao “ustaškom kopiladi” i nastavio s uvredama u medijima u Bosni i Hercegovini, izazvavši time snažnu reakciju američke administracije koja smatra da se radi o nedopustivom govoru mržnje koji dodatno destabilizira ionako krhku političku situaciju u BiH. Ovaj incident nije samo osobni napad, već duboko uznemirujući primjer neprihvatljive retorike na visokoj političkoj razini, čije posljedice tek trebaju biti u potpunosti sagledane.

Politička pozadina i reakcije na Helezov istup

Uvrede ministra obrane BiH, Zukana Heleza, daleko nadilaze osobni sukob i ulaze u sferu ozbiljne političke destabilizacije Bosne i Hercegovine. Njegove izjave, koje su oštro osudile i Sjedinjene Američke Države, pokazuju duboke podjele i netrpeljivost koja i dalje postoji na bh. političkoj sceni. Posebno zabrinjava činjenica da, prema riječima zastupnice Željane Zovko, vodeći ljudi Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), čiji je Helez potpredsjednik, nisu osudili ovakav istup, što se može protumačiti kao prešutno odobravanje ili nespremnost za suočavanje s neprihvatljivom retorikom unutar vlastitih redova.

Neprihvatljiva retorika i nepostojanje ograde od strane SDP-a BiH

Željana Zovko, eurozastupnica i jedna od prozvanih osoba, naglasila je za HRT da je ovakav način komunikacije od strane jednog ministra obrane, koji bi trebao biti simbol stabilnosti i mira, nezapamćen i neciviliziran. Ono što dodatno zabrinjava jest šutnja predsjednika SDP-a BiH, Nermina Nikšića, na ove izjave. “Njegov predsjednik Nermin Nikšić nije se ogradio od istupa svoga potpredsjednika”, istaknula je Zovko, dodajući da je Helez ovim činom prekršio sve temeljne principe političkog izričaja i diskursa. Ova šutnja može se protumačiti na više načina – od nesnalaženja u situaciji do svjesnog izbjegavanja konfrontacije koja bi mogla dodatno uzdrmati krhke koalicije. Bez obzira na motive, izostanak osude šalje negativnu poruku o tome kako se takav govor tretira unutar najviših struktura stranke.

Max Primorac i prijedlog uređenja BiH po uzoru na europske modele

Uvredljiva retorika ministra Heleza bila je usmjerena i na Maxa Primorca, istraživača američke zaklade Heritage. Primorac je naime u svom izlaganju problematizirao trenutno unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine, koje, prema njegovom mišljenju, koči europski put zemlje. On je predložio moguće modele uređenja BiH, inspirirane postojećim europskim državama poput Belgije ili Švicarske. Zovko je objasnila da je Primorčev prijedlog bio fokusiran na pronalaženje funkcionalnijeg ustroja države, što je bio i prijedlog brojnih analitičara koji žele pomoći BiH na putu ka stabilnosti i napretku. Ideja federalizacije ili decentralizacije, po uzoru na države koje su uspješno prevladale unutarnje razlike i stvorile stabilne političke sustave, nije ništa novo i predstavlja legitimnu temu za raspravu u kontekstu budućnosti BiH. Važno je naglasiti da je Primorčev cilj bio konstruktivan – ponuditi rješenja za političku blokadu, a ne izazvati sukob.

Šira slika: Političko Sarajevo i šutnja institucija

Jedan od najozbiljnijih aspekata cijelog slučaja jest percepcija Željane Zovko da iza neprimjerene retorike Zukana Heleza stoji “čitavo političko Sarajevo”. Njezin stav proizlazi iz činjenice da, unatoč snažnoj osudi iz SAD-a i reakciji hrvatske strane, izostaju službene osude ili ograde od strane većine bošnjačkih političara i institucija. Takva šutnja, smatra Zovko, šalje snažnu poruku da se Hrvati u BiH ne smiju oglasiti ili izraziti svoje stavove, te da njihovo mišljenje nije dobrodošlo u javnom diskursu. Ovo ukazuje na postojanje dubljeg problema – sustavne netrpeljivosti i isključivosti prema konstitutivnom narodu koji se bori za svoju ravnopravnost.

Izostanak reakcije udruga i medija

Zabrinjavajuće je i to što se, prema Zovkinim riječima, nijedna ženska udruga nije oglasila povodom uvreda upućenih njoj, kao ni značajan broj novinara. Postavlja se pitanje gdje su bili oni koji se inače bore za prava žena i kritičko novinarstvo kada je trebalo osuditi govor mržnje usmjeren na uglednu hrvatsku zastupnicu. Zovko je direktno prozvala i poznatu novinarku Maju Sever, pitajući je gdje je bila da osudi strašne uvrede koje je jedna novinarka prenijela. Ova kritika ukazuje na dvostruke standarde i selektivno reagiranje javnosti i medija kada su u pitanju različiti politički akteri i nacionalne skupine u BiH.

Povijesni revizionizam i uloga HVO-a

U kontekstu ovih događanja, Željana Zovko osvrnula se i na nedavno obilježenu 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma. Naglasila je kako je porazno da nijedan bošnjački političar nije spomenuo ključnu ulogu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u završetku rata u Bosni i Hercegovini. Prema Splitskom sporazumu s Armijom BiH, HVO je oslobodio značajan dio teritorija koji su ranije držali Srbi, što je imalo presudan utjecaj na postizanje mira. Zovko smatra da je izbjegavanje spominjanja ove povijesne činjenice dio šireg nastojanja da se umanji doprinos Hrvata u obrani i stvaranju današnje BiH, te da se stvori iskrivljena povijesna slika. Ovakav pristup, bez suočavanja s cjelokupnom povijesnom istinom, samo produbljuje nepovjerenje i otežava proces pomirenja.

Hrvati u BiH: Tihi progon i borba za ravnopravnost

Željana Zovko izrazila je duboku zabrinutost za položaj Hrvata koji su ostali živjeti u Bosni i Hercegovini. Njihov politički položaj, legitimitet i sigurnost, kako kaže, ugroženi su “tihim progonom i nestajanjem”. Hrvati se ne osjećaju sigurno i nemaju mogućnost slobodno raspravljati o svojem položaju ili europskim rješenjima, za razliku od građana drugih zemalja. Ova situacija dovodi do sve većeg iseljavanja Hrvata iz BiH, što dodatno slabi njihov položaj i utjecaj. Zovko naglašava da je vrijeme da mediji počnu baviti povijesnom istinom i da se konačno pokrene dijalog utemeljen na činjenicama, a ne na manipulacijama.

Hrvatska podrška BiH s uvjetom ravnopravnosti Hrvata

Hrvatska, kao susjedna zemlja i članica Europske unije, podržava euroatlantski put Bosne i Hercegovine. Međutim, ta podrška je uvjetovana. Hrvatska stoji iza integracije BiH u EU, ali isključivo uz uvjet da Hrvati u toj zemlji budu ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda. Bez ostvarivanja pune ravnopravnosti, poručuje Zovko, BiH ne može postići stabilnost niti napredak na putu prema Europi. Povratak istini i pravdi smatra jedinim putem koji može donijeti spas i pomirenje u Bosni i Hercegovini.

Zaključak: Potreba za dijalogom i poštivanjem različitosti

Incident sa Zukanom Helezom i reakcije koje su uslijedile ponovno su otvorili bolne rane u Bosni i Hercegovini i ukazali na nužnost promjene retorike i pristupa političkih aktera. Govor mržnje, bez obzira na to od koga dolazi i prema kome je usmjeren, nikada ne može biti prihvatljiv. Potrebno je hitno uspostaviti dijalog utemeljen na međusobnom uvažavanju, poštivanju različitosti i prihvaćanju povijesnih činjenica. Samo na taj način Bosna i Hercegovina može krenuti naprijed, graditi stabilno društvo i uspješno se integrirati u europske strukture. Bez toga, prijetnje političke nestabilnosti i međunacionalne netrpeljivosti i dalje će dominirati političkom scenom.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što je bio povod za izjavu ministra Heleza?

Povod je bio nastup Maxa Primorca, dužnosnika američke zaklade Heritage, i eurozastupnice Željane Zovko, na kojem se raspravljalo o unutarnjem uređenju BiH i njenom europskom putu. Ministar Helez iznio je uvredljive komentare na njihov račun.

Tko je Max Primorac i zašto je njegova izjava bila sporna za Heleza?

Max Primorac je istraživač američke konzervativne zaklade Heritage. U svom izlaganju predložio je reformu unutarnjeg uređenja BiH po uzoru na Belgiju ili Švicarsku kako bi se zemlja učinila funkcionalnijom. Ministar Helez ove prijedloge, kao i samu osobu, smatrao je neprihvatljivima i uvredljivima.

Koja je uloga SDP-a BiH u cijelom slučaju?

Željana Zovko istaknula je da predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić, nije osudio istupe svog potpredsjednika Zukana Heleza. To je izazvalo kritike i dojam da stranka prešutno odobrava ovakvu vrstu retorike.

Kako su Sjedinjene Američke Države reagirale na Helezov govor mržnje?

Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu oštro je osudilo Helezov govor, nazvavši ga “nedopustivim govorom mržnje” koji destabilizira BiH. Ovo je snažna poruka međunarodne zajednice o neprihvatljivosti takvih izjava.

Što Željana Zovko misli o reakcijama drugih institucija i udruga?

Zovko je izrazila razočaranje izostankom reakcije od strane bošnjačkih političara, ženskih udruga i dijela medija, smatrajući da se time šalje poruka kako Hrvati u BiH nemaju pravo glasa ili da se njihove izjave ne trebaju uzimati ozbiljno.

Kakva je uloga HVO-a u Daytonu i zašto se to, prema Zovko, ignorira?

Željana Zovko naglašava da je HVO, temeljem Splitskog sporazuma, odigrao ključnu ulogu u oslobađanju trećine teritorija BiH tijekom rata. Smatra da bošnjački političari namjerno ignoriraju ovaj povijesni doprinos Hrvata u stvaranju današnje BiH.

Kakav je položaj Hrvata u BiH prema Zovko?

Prema Zovko, Hrvati u BiH suočavaju se s “tihim progonom i nestajanjem”, ne osjećaju se sigurno te im je ograničena mogućnost raspravljanja o svom položaju i budućnosti zemlje. To dovodi do iseljavanja.