Ured za kulturu Grada Zagreba ponovno je raspisao natječaj za višegodišnju institucionalnu potporu udrugama u kulturi, a uvjet koji ponovno izaziva burne reakcije jest financijski cenzus od minimalno 30.000 eura godišnjeg prihoda. Ova odredba, koju predsjednica HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović, smatra diskriminatornom i nestručnom, po drugi put zaredom onemogućuje malim udrugama i umjetničkim organizacijama da uopće apliciraju za sredstva. Gojanović ističe da se ovakvim potezima ne samo zanemaruju realne potrebe i uvjeti rada brojnih kulturno-umjetničkih aktera u gradu, već se sustavno radi na njihovom gašenju, dok se istovremeno favoriziraju financijski etablirane organizacije. Njeno oštro reagiranje, upućeno i javno pročelnici Ureda za kulturu Emini Višnić, pokrenulo je lavinu rasprava o pravednosti i transparentnosti gradske kulturne politike.
Financijski cenzus kao zid: Tko zapravo stoji iza natječaja?
Krešimira Gojanović, predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb), udruge s oko 70 članova koja aktivno djeluje na zagrebačkoj kulturnoj sceni već deset godina, izrazila je svoje duboko nezadovoljstvo i zabrinutost povodom novog natječaja za institucionalnu potporu udrugama u kulturi. Prema njenim riječima, Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, drugu godinu zaredom postavlja uvjet da udruge moraju imati godišnji prihod veći od 30.000 eura kako bi se uopće mogle prijaviti na natječaj. Ova pragmatična, ali za mnoge nedostižna brojka, automatski isključuje značajan broj manjih, a često i vrlo aktivnih i vrijednih udruga, koje svojim radom obogaćuju kulturni život grada.
Gojnović je svoju kritiku uputila izravno pročelnici Višnić, a njen e-mail, poslan na preko 300 adresa, jasno pokazuje frustraciju dijela kulturne zajednice. “Je li ovo normalno da vi u Uredu za kulturu opet raspisujete natječaj za institucionalnu potporu udrugama u kulturi – a na koji opet ne mogu ići udruge koje su u prethodnoj godini uprihodile manje od 30.000 eura?”, pita se Gojanović, naglašavajući apsurdnost situacije. Njena kritika ide i korak dalje, dovodeći u pitanje stručnost osoba koje kreiraju natječaje. “Tko vam radi te natječaje u Uredu za kulturu, ima li ta osoba ikakvog pojma o stanju i uvjetima rada u brojnim zagrebačkim udrugama u kulturi?”, upitala je retorički, sugerirajući da kreatori natječaja vjerojatno ne poznaju realne probleme s kojima se suočavaju organizacije s manjim budžetima.
Ona ističe da HDLU Zagreb, unatoč svom dugogodišnjem radu i opsežnim aktivnostima, ne uspijeva dostići taj financijski prag. “Naša strukovna likovna udruga HDLU Zagreb sa 70 članova, uza sav opsežan program koji smo napravili u posljednjih 10 godina i može se vidjeti na našoj web stranici https://hdlu-zagreb.hr, ne može godišnje uprihoditi tih 30.000 eura”, navodi Gojanović, naglašavajući kako su oni primjer udruge koja, unatoč značajnom doprinosu, ostaje izvan dosega ovog natječaja. Postavlja se pitanje o karakteru “neprofitnih” udruga koje ostvaruju prihode od 30.000 do 150.000 eura, implicirajući moguću netransparentnost ili nepravednu raspodjelu sredstava.
Posljedice za male udruge: Od diskriminacije do propadanja
Uvođenje financijskog cenzusa od 30.000 eura nije samo tehnički uvjet, već predstavlja značajnu barijeru koja, prema riječima Krešimire Gojanović, može dovesti do propadanja brojnih malih udruga. Ove organizacije često funkcioniraju na entuzijazmu pojedinaca, oslanjaju se na projektno financiranje, volonterski rad i manja sredstva koja im omogućuju provedbu vrijednih programa. Kada im se uskrati mogućnost natjecanja za institucionalnu potporu, njihov rad postaje neodrživ.
Gojnović podsjeća da je prošle godine, kada je natječaj prvi put objavljen s ovim problematičnim uvjetom, Grad Zagreb prijavila i Uredu pučke pravobraniteljice. Time je jasno dala do znanja da smatra da gradska uprava krši zakonska načela i prava udruga. Njen stav je jasan: gradska politika ne samo da ne podržava, već aktivno nastoji uništiti one kulturne subjekte koji nemaju “velike” financijske prihode, bez obzira na kvalitetu i značaj njihovog rada.
„To mi djeluje diskriminatorno, ali i nestručno: takav natječaj mogla je napisati samo osoba koja jako slabo poznaje uvjete rada u brojnim malim gradskim udrugama i umjetničkim organizacijama, koje se muče s prekarnim i potplaćenim radom“, naglašava Gojanović. Ova izjava ukazuje na jaz između birokratskih odluka i realne situacije na terenu, gdje umjetnici i kulturni djelatnici često rade u neizvjesnim uvjetima, s niskim naknadama ili bez njih, dok gradska uprava donosi odluke koje im dodatno otežavaju egzistenciju.
HDLU Zagreb: Desetljeće rada, 32 izložbe i besplatne usluge – bez institucionalne potpore
HDLU Zagreb, kao jedna od najaktivnijih likovnih udruga u gradu, unatoč svojoj posvećenosti i rezultatima, suočava se s problemom isključenosti iz gradskog natječaja. Predsjednica Krešimira Gojanović ističe sve aktivnosti udruge koje dokazuju njen značajan doprinos zagrebačkoj kulturi, ali koji se ne odražavaju u financijskim prihodima dovoljnim za apliciranje na natječaj.
U deset godina postojanja, HDLU Zagreb proslavio je brojne uspjehe. Organizirali su ukupno 32 izložbe, pružaju besplatno savjetovalište za umjetnike, a njihovo sudjelovanje na izložbama je besplatno. Osim toga, organiziraju i Zagrebački festival crteža, koji je postigao zavidnu posjećenost i prepoznatljivost.
„Kad god možemo, radimo umjetnicima i besplatne virtualne izložbe na portalu ‘Zagrebački likovni umjetnici’ da bismo njihov rad učinili vidljivijim. Okupljamo brojne domaće likovne umjetnike i u svojoj javnoj grupi za suvremeno slikarstvo, crtež i skulpturu Hrvatske i regije, koju na Facebooku prati već 2500 ljudi, a u grupi su različiti umjetnici pred brojnom publikom predstavili gotovo 6000 svojih likovnih djela u nepune dvije godine“, navodi Gojanović, opisujući širinu i dubinu angažmana udruge na promicanju likovne umjetnosti.
Unatoč ovim impresivnim aktivnostima, koje svjedoče o vitalnosti i kvaliteti rada udruge, HDLU Zagreb ne uspijeva generirati 30.000 eura godišnjeg prihoda. “No usprkos našim umjetničkim dosezima i prijavama na većinu natječaja Grada Zagreba i Ministarstva kulture, ne možemo godišnje uprihoditi tih 30.000 eura koje traži Emina Višnić, nego puno manje od toga i zato smo sada s brojnim gradskim udrugama isključeni iz tog ‘njenog’ natječaja”, objašnjava Gojanović. Ovakva situacija stvara osjećaj nepravde kod udruga koje ulažu ogroman trud, ali su sustavno zakinute zbog financijskog kriterija.
Što se krije iza “možemovske” kulturne politike?
Krešimira Gojanović u svom e-mailu direktno proziva i aktualnu gradsku vlast, predvođenu strankom Možemo!, sugerirajući da se određeni obrasci financiranja nastavljaju, unatoč promjeni političke garniture na vlasti. Postavlja pitanje o tome kako neke udruge mogu godišnje uprihoditi između 30.000 i 150.000 eura od grada, dok se druge ostavljaju bez podrške.
„Kakve su to navodno neprofitne udruge u kulturi koje zarađuju od 30.000 do 150.000 eura na godinu?“, pita se Gojanović. “Je li to ova možemovska ekipa, koja se godišnje ‘nafutra’ i s po 100 do 200.000 eura od grada? Pa tu ima hrpa ljudi koji su i pod Bandićem dobivali masne novce i danas opet jednako pod Možemo! i kako se onda zove takav oblik ‘kulture’?”, kritički se osvrće na distribuciju sredstava.
Ovakve optužbe sugeriraju da se, prema mišljenju dijela kulturne zajednice, ne radi o novom pristupu u gradskoj kulturi, već o nastavku ranijih praksi, samo pod novim političkim pokroviteljstvom. Gojanović izražava sumnju u transparentnost procesa dodjele sredstava i postavlja pitanje o kriterijima koji vode do tako značajnih razlika u financiranju.
Njen upit: “Zar se u ovom gradu zaista očekuje baš od svih aktera kulturne scene da budemo poslušnici svakoj vlasti da bismo uopće mogli živjeti od svoga rada?” duboko zadire u etička načela kulturnog djelovanja. Sugerira se da bi se lojalnost vlasti mogla nagrađivati financijskim sredstvima, dok bi kritičko djelovanje ili nezavisnost moglo značiti uskraćivanje potpore. Ova izjava odražava strah i razočaranje umjetnika koji žele biti slobodni u svom izražavanju i radu, a ne ovisni o političkim naklonostima.
Pravna borba za ravnopravnost: Od pučke pravobraniteljice do ocjene ustavnosti
Krešimira Gojanović ne planira odustati od borbe za prava manjih udruga. Nakon što je prošle godine prijavila Grad Zagreb Uredu pučke pravobraniteljice zbog diskriminatornog natječaja, najavljuje daljnje korake. Njeno djelovanje ukazuje na namjeru da se pravnim putem izbori za pravedniju raspodjelu sredstava u kulturi.
Nakon što je Gradski ured za kulturu objavio novi natječaj 12. studenoga, u kojem se jasno navodi financijski cenzus, Gojanović je ponovno reagirala, ovoga puta najavljujući predaju natječaja na ocjenu ustavnosti. Ova odluka pokazuje odlučnost da se ospori zakonitost i pravednost gradske politike prema kulturnim organizacijama.
„To je onda nama valjda bila ta ‘revolucija’ koja nam se kao dogodila u Zagrebu nakon Milana. Za ovo smo se mi borili, za ovo što radi pročelnica s natječajima za udruge?“, emotivno se zapitala Gojanović, uspoređujući obećanja o promjenama s aktualnim stanjem. Njena kritika sugerira da se, unatoč promjeni vlasti, ključni problemi u upravljanju kulturom u Zagrebu nisu riješili.
Proces ocjene ustavnosti natječaja mogao bi imati značajne posljedice za buduće natječaje i financiranje kulture u Zagrebu. Ukoliko Ustavni sud utvrdi da natječaj krši temeljna prava i načela jednakosti, to bi moglo dovesti do promjene u kriterijima i pravednijeg tretmana svih udruga, neovisno o njihovoj financijskoj snazi.
Što možemo očekivati od budućnosti?
Situacija s natječajem za financiranje udruga u kulturi u Zagrebu otvara važna pitanja o budućnosti nezavisne kulturne scene. Financijski cenzus od 30.000 eura nameće pitanje: je li cilj poticati rast i razvoj svih kulturnih subjekata, ili samo onih koji već imaju osiguran značajan financijski oslonac?
Implikacije ovakve politike su dugoročne. Gašenjem malih udruga, grad gubi raznolikost, inovativnost i potencijal za eksperimentiranje koji su često upravo sinonim manjih, agilnijih organizacija. Umjetnici koji se oslanjaju na podršku ovih udruga ostaju bez prostora za djelovanje, izlaganje i razvoj.
Ovo je trenutak kada cijela kulturna zajednica treba podići svoj glas i zahtijevati transparentne, pravedne i stručne natječaje koji će podržavati sve segmente kulturne produkcije. Borba Krešimire Gojanović i HDLU Zagreb predstavlja samo jedan primjer šireg nezadovoljstva koje se širi gradom, a koja poziva na hitnu promjenu u pristupu upravljanju gradskom kulturom.
Često postavljana pitanja (FAQ):
- Što je financijski cenzus u kontekstu natječaja za kulturu?
Financijski cenzus je minimalni iznos godišnjeg prihoda koji udruga mora ostvariti kako bi se mogla prijaviti na određeni natječaj. U ovom slučaju, riječ je o 30.000 eura. - Zašto je Krešimira Gojanović kritična prema ovom cenzusu?
Smatra da diskriminira male udruge koje nemaju mogućnost ostvariti takve prihode, čime im se onemogućuje pristup financijskim sredstvima, bez obzira na kvalitetu njihovog rada i doprinos kulturi. - Koje su posljedice ovakvog cenzusa za male udruge?
Male udruge ostaju bez institucionalne potpore, što može dovesti do smanjenja njihovih aktivnosti, financijskih poteškoća, pa čak i do potpunog gašenja. - Koje su aktivnosti HDLU Zagreb koje ističe Krešimira Gojanović?
HDLU Zagreb ističe svoj desetogodišnji rad, organizaciju 32 izložbe, besplatno savjetovalište za umjetnike, besplatno sudjelovanje na izložbama, Zagrebački festival crteža, te virtualne izložbe i aktivnu online zajednicu za promicanje likovnih umjetnika. - Što znači predati natječaj na ocjenu ustavnosti?
To znači pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske kako bi se provjerilo je li natječaj u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, posebice s načelima jednakosti i nediskriminacije. - Koji su argumenti protiv ovakvog modela financiranja kulture?
Argumenti uključuju diskriminaciju manjih organizacija, gušenje kreativne raznolikosti, potencijalnu netransparentnost u raspodjeli sredstava i stvaranje ovisnosti umjetnika o političkim strukturama. - Što se dogodilo prošle godine u vezi s ovim natječajem?
Krešimira Gojanović je prošle godine Grad Zagreb prijavila Uredu pučke pravobraniteljice zbog istog problema s financijskim cenzusom.
Leave a Comment