U današnjem političkom pejzažu Hrvatske često se raspravlja o tome koji je pravi naslov svakog ozbiljnog članka: trebaju li akcenti biti na slobodi pojedinca ili na obavezi države? U ovom tekstu razmotrit ćemo jesu li domaće političke stranke sklone autoritarnom pristupu ili, pak, promiču liberalne vrijednosti. Ključna riječ u ovoj analizi je naslov – on postavlja ton, usmjerava čitatelja i naglašava temeljnu dilemu: ima li u Hrvatskoj „prozor” za političku opciju koja ne nameće strogi državni nadzor, već vjeruje u samostalnost građana.
Što znači naslov i autoritarna stranka?
Kada biramo naslov teksta, biramo i perspektivu. Isto vrijedi i za političke programe: odabir retorike i akcija određuje hoće li stranka gravitirati autoritarnim ili liberalnim modelima vladanja. No koje značajke čine jednu političku stranku autoritarnom, a koje je čine istinski liberalnom?
Definicija autoritarne stranke
Autoritarna stranka nastoji centralizirati moć, ograničiti pluralizam i nadzirati društvene sfere. Takve opcije često zagovaraju oštrije zakone o javnom okupljanju, strožu kontrolu medija te veći utjecaj države na privatni život.
Elementi liberalne stranke
Liberalna stranka zagovara individualne slobode: pravo na izražavanje, privatnost, tržišnu razmjenu ideja i ekonomija s minimalnom državnom intervencijom. Suprotno uvriježenom dojmu, liberalizam ne znači anarhiju, već transparentne institucije i pravila igranja za sve sudionike.
Kratka povijest pluralizma u Hrvatskoj
Hrvatska je od 1990. do danas prošla složen put iz jednopolitičkog sustava u pluralnu demokraciju. U početku tranzicije političke stranke tek su se formirale, istražujući svoje ideologije. Unatoč tome, u svakom razdoblju javljala se težnja za prekomjernom kontrolom – bilo da se radi o kontroli medija, suzbijanju opozicije ili strožoj regulaciji društvenih normi.
Devedesete: uspostava novih blokova
U prvim godinama demokracije HDZ je gradio snažnu vertikalu moći, dok su se manjinske i lijevo orijentirane stranke borile za prostor u medijima i javnim financijama. Naslov najčešće je bio „Borba za slobodu” ili „Obrana identiteta”.
Dvogodišnji ciklusi i stalni izazov
Od 2000. do 2020. političke su stranke izmjenjivale pozicije vlasti i opozicije. Ipak, svaka vlast u određenoj mjeri željela je prepoznatljiv naslov svojih zakona – bilo da su to „Antikorupcijski paket” ili „Model socijalne pravednosti”. U pozadini, osnovno sučeljavanje bilo je: veća državna kontrola ili proširenje građanskih sloboda?
Analiza glavnih političkih stranaka
Kako bismo odgovorili na ključno pitanje – ima li u Hrvatskoj stranka koja nije autoritarna? – proučit ćemo najutjecajnije opcije i ocijeniti ih prema kriterijima slobode, transparentnosti i segmentacije moći.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
HDZ se prepoznaje po snažnoj organizacijskoj strukturi i tradicionalizmu. Stranački naslov često uključuje pojmove „sigurnost” i „jedinstvo”, a programski naglasci se stavljaju na jaku državu i obitelj. Kritičari upozoravaju na:
- centralizaciju moći unutar vrha stranke,
- povremeno zakonodavstvo koje suzbija participaciju manjina,
- ograničenja u transparentnosti financiranja.
S druge strane, HDZ ističe:
- stabilnost i predvidljivost politike,
- prijateljstvo s Crkvom i konzervativne vrijednosti,
- velike infrastrukturne projekte.
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)
SDP se pozicionira kao modernizatorska i socijalno orijentirana opcija. Naslov njihovih poruka obično sadrži riječi poput „solidarnost” i „pravda”. U praksi se susreću s kritikama vezanima uz:
- povremene sukobe interesa u vrhu stranke,
- razlike između predizbornih obećanja i realiziranih mjera,
- odnos prema decentralizaciji vlasti.
Pros SDP-a su:
- naglašena skrb za socijalnu jednakost,
- diskurs usmjeren na transparentnost javnih institucija,
- otvorenost prema manjinskim pitanjima.
Most nezavisnih lista
Most je nastao kao protestna opcija, s naglaskom na naslov „Nova snaga” i „protiv starih stranaka”. Prosječno privlači birače željne promjene, no često se suočava s izazovom:
- nedostatak konzistentne ideologije,
- fragmentiranost unutar kluba zastupnika,
- nesigurna dugoročna platforma.
Njihov glavni adut je percepcija da su manje „zarobljeni” starim političkim strukturama.
Manje stranke i nove inicijative
Na hrvatskoj političkoj sceni djeluju i stranke koje se ne mogu svrstati među velike igrače, kao što su Pametno, Fokus, Živi zid ili Neovisni za Hrvatsku. One često stavljaju u prvi plan:
- participativnu demokraciju,
- digitalnu transparentnost,
- obrazovne i ekološke teme.
Ipak, većina takvih opcija ograničena je manjkom resursa i nižom medijskom vidljivošću.
Liberalizam vs. autoritarizam: usporedba
Da bismo zaključili je li neka stranka zaista liberalna ili vlada autoritarno, usporedimo ključne aspekte kroz prizmu modernih demokratskih standarda.
1. Sloboda medija i govora
U realnom vremenu, stupanj medijske slobode mjeri se indeksom Reportera bez granica, gdje je Hrvatska u 2023. godini zauzela 63. mjesto od 180 zemalja. Stranke s autoritarnom tendencijom ograničavaju novinarsko istraživanje i kritiku, dok stranke orijentirane na liberalizam zagovaraju pluralističke diskusije i slobodan pristup informacijama.
2. Transparentnost i borba protiv korupcije
Prema Transparency Internationalu, Hrvatska je na Globalnom indeksu korupcije iz 2022. godine dobila ocjenu 47/100. Par ekselans stranke čiji je naslov „Nulta tolerancija korupcije” višestruko su kritizirane zbog nepotpunih izvještaja o donacijama i netransparentnog lobiranja.
3. Uloga sudstva i podjela vlasti
Neovisno sudstvo ključno je za ograničavanje autoritarnih sklonosti. Dok se neke stranke zalažu za jačanje sudske neovisnosti, druge preferiraju brzu „reformu” koja u praksi često preusmjerava moć prema izvršnoj grani.
Primjeri iz regije i svijeta
Usporedbe s drugim državama pomažu u razumijevanju gdje je Hrvatska na ljestvici autoritarnosti i liberalizma.
Slovenija: uzor europske regulative
Slovenija bilježi nešto veću medijsku i sudsku neovisnost, a njezine stranke ne nameću stroge restrikcije građanskih prava. Naslov državne strategije često glasi „Otvorena i inkluzivna zajednica”.
Mađarska: upozorenje na rast autoritarnosti
Pod vodstvom Fidesza, Mađarska je posegnula za zakonskim izmjenama koje dodatno jačaju vlast izvršne grane. Takav se trend naziva „hibridni režim”, gdje su formalno održane demokratske procedure, ali su stvarne slobode bitno smanjene.
Baltičke zemlje: brz prijelaz na liberalne modele
Estonija, Latvija i Litva primjer su tranzicije prema pravnoj državi sa snažnim fokusom na e-upravu i digitalne usluge. Njihovi naslovi strategija često počinju s „Digitalna sloboda” ili „Transparentna budućnost”.
Zaključak
Preispitivanjem naslova političkih programa, njihovih djela i utjecaja na građane, dolazimo do surogatnog odgovora: formalno, u Hrvatskoj ne postoji stranka koja se bez ijednog autoritarnog elementa može smatrati potpuno liberalnom. Ipak, manji politički subjekti, reformističke inicijative i dijelovi SDP-a pokazuju zalet prema liberalizaciji. Realno je očekivati da će se, s razvojem građanskog društva i pritiskom na transparentnost, stvoriti prostor za pravu liberalnu opciju bez autoritarnih impulsa.
FAQ
Što znači autoritarna stranka?
Autoritarna stranka je ona koja teži centralizaciji moći, ograničava slobodu medija i javnog izražavanja, te nameće strogu kontrolu nad institucijama.
Postoji li u Hrvatskoj stranka bez autoritarnih tendencija?
Formalno rečeno, svaka velika stranka pokazuje određene autoritarne sklonosti. No manji subjekti i nezavisne inicijative često zagovaraju liberalni pristup i veći stupanj transparentnosti.
Kako prepoznati liberalne programe?
Liberalni programi ističu prava pojedinca, otvorenu ekonomiju, neovisno sudstvo i slobodne medije. Često u naslovu ističu termine poput „sloboda”, „otvorenost” i „transparentnost”.
Koja je uloga građanskog društva?
Građanski aktivizam i nevlade organizacije služe kao kontrolni mehanizmi vlasti i snažno doprinose borbi protiv autoritarnih tendencija. Njihove kampanje često nose naslov „Za transparentnu Hrvatsku”.
Kako građani mogu potaknuti liberalizaciju?
- Sudjelujte na lokalnim izborima i raspravama,
- pratite financije političkih stranaka,
- podržavajte neovisne medije i istraživačko novinarstvo,
- pridružite se inicijativama i udrugama koje se bore za ljudska prava.
Svi ovi koraci zajedno mogu osnažiti one političke aktere čiji je naslov – i praksa – utemeljen na poštivanju slobode i demokratskih standarda.





Leave a Comment