Uhićen 20-godišnjak. Po Zagrebu pljačkao trgovine Studenca šokirao je stanovnike glavnog grada, ali je istovremeno pokazao efikasnost policijskih službenika. Ovaj slučaj razbuktale serije razbojništava u studenim je mjesecima držao na oprezu zaposlenike nekoliko Studenaca diljem različitih kvartova, a konačnim uhićenjem razotkriven je složeni modus operandi koji je koristio mladi osumnjičenik.
Uvod u slučaj: Što se dogodilo?
U razdoblju od rujna do 5. prosinca ove godine zagrebačka policija bilježi čak deset kaznenih djela povezanih s napadima na trgovine. Glavni osumnjičenik, mladić star samo 20 godina, vrlo je precizno planirao i izvodio razbojništva čim bi se radno vrijeme trgovine približilo zatvaranju. Njegov cilj bio je jednostavan – protupravna imovinska korist u vidu novca iz blagajni. Procjenjuje se da je skupio oko 3.500 eura nelegalno stečenih sredstava.
Uhićen 20-godišnjak. Po Zagrebu pljačkao trgovine Studenca – pregled slučaja
Operativna saznanja o osumnjičeniku rasla su tijekom mjeseci, a policijski istražitelji pratili su karakteristične obrasce napada. Mladić je uvijek postupao po istom scenariju:
- Maskiranje lica kapuljačom ili šalovima;
- Ulazak neposredno prije zatvaranja trgovine Studenca;
- Prijetnja nožem prema zaposlenicima;
- Odnošenje novca iz blagajne;
- Brz bijeg osobnim vozilom.
Alati i modus operandi u razbojništvima: Uhićen 20-godišnjak. Po Zagrebu pljačkao trgovine Studenca dokazao je…
Osim noža, osumnjičenik je koristio i mobitel za koordinaciju bijega. Jedan od svjedoka ispričao je da je mladić odradio “recon” dan-dva prije same pljačke – promatrao je ulaze, kamere i vrijeme izmjene zaposlenika.
U dva slučaja pokušao je opljačkati dućan u Sesvetama, ali je zbog pristizanja policije bio primoran pobjeći praznih ruku. Upravo su takvi neuspjesi pomogli profiliranju počinitelja jer su policajci identificirali uzorak vozila kojim se prebacivao s područja Dubrave na Maksimir.
Metodologija istrage i koraci policije
Nakon prve tri pljačke, istražitelji su oformili posebnu radnu skupinu koja je provjeravala sve snimke nadzornih kamera trgovina Studenca. Ključni dijelovi istrage uključivali su:
- Analizu videomaterijala za identifikaciju vozila i odjevnih predmeta.
- Usporedbu otisaka prstiju i DNK tragova u unutrašnjosti trgovina.
- Praćenje elektroničkih komunikacija – stražnje mogućnosti prikupljanja metapodataka.
- Saradnju s lokalnim komunalnim redarstvom u vidu prijava sumnjivih osoba.
Ovaj sveobuhvatan pristup omogućio je brzo sužavanje kruga osumnjičenih i bolju koordinaciju između postaja u Sesvetama, Dubravi, Maksimiru, Medveščaku i Trešnjevci.
Tehničke analize – snage i izazovi
Unatoč modernim alatima, policija se susrela i s izazovima. Nadzorne kamere unutar nekih prodavaonica bile su na niskoj rezoluciji, a jedan dućan u Dubravi nije imao funkcionalan sustav video nadzora zbog tehničkog kvara. Ipak, čak su i nejasne snimke upotrijebljene za identifikaciju boje vozila, specifičnog uzorka felgi i vrste jakne koju je počinitelj nosio.
Statistički gledano, oko 40% razbojničkih djela u Zagrebu u proteklih pet godina počinjeno je po isti obrazac — prijetnja hladnim ili vatrenim oružjem neposredno prije zatvaranja trgovine. Policijska praksa pokazuje da se dio napadača žuri kako bi iskoristili danju gužvu i bolje kamuflirali svoj bijeg.
Regionalni kontekst – zašto je Studenac bio meta?
Trgovine lanca Studenac imaju široku mrežu objekata diljem Hrvatske, a u Zagrebu se izdvajaju po različitim lokacijama i blizini stambenih naselja. Evo nekoliko razloga zašto su baš ove trgovine bile mete razbojništava:
- Raspored radnog vremena: Često rade do 22 sata, što znači da je u periodu poslije 21 sat promet značajno slabiji.
- Blizina stambenih četvrti: Osumnjičeniku je bilo važno da ne prelazi granice grada i ostane neprimijećen.
- Manje policijsko pokrivanje: Neke zagrebačke četvrti imaju rjeđu policijsku patrolu noću.
Usporedimo li sa sličnim slučajevima u Splitu ili Rijeci, vidljivo je da napadači često ciljaju lanci slične strukture – mali, brzo dostupni, relativno izolirani u kasnim večernjim satima.
Socioekonomski faktori
Procjenjuje se da su ekonomske teškoće i visoka nezaposlenost mladih u Zagrebu povećali rizik za pojavu takvih kaznenih djela. Psiholozi i socijalni radnici ukazuju na to da mladi bez perspektive, s nedostatkom podrške u obrazovanju ili obitelji, češće posežu za kriminalom kao privremenom „izlaznom strategijom“.
“Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina u Zagrebu u 2023. godini iznosila je oko 18 posto.”
Takvi podaci sugeriraju da bi prevencija trebala uključivati i jačanje obrazovnih programa, karijerno savjetovanje i financijsku podršku ugroženim obiteljima.
Posljedice i sankcije – što osumnjičeniku prijeti?
Osumnjičenik je tereti za osam razbojništava od kojih je jedno ostalo u pokušaju, jednu krađu te jednu tešku krađu. Kazneni zakon predviđa za razbojništvo s prijetnjom hladnim oružjem zatvorsku kaznu od dvije do deset godina.
Za jedan danočka čin – krađu bez nasilja – prijeti blaža kazna, no akumulacija djela i uvjeti poduzetog nasilja (prijetnja nožem) znatno teže opterećuju optužnicu. Ako sud utvrdi otegotne okolnosti (nasilno ponašanje, organizacija više djela), osumnjičeniku bi se mogla izreći i maksimalna kazna.
Pregled mogućih kazni
- Razbojništvo: najniža kazna 2 godine zatvora, najviša 10 godina;
- Pokušaj razbojništva: kazna u rasponu od 6 mjeseci do 5 godina;
- Teška krađa (uz silu): 1–8 godina zatvora;
- Krađa: novčana kazna ili zatvor do 1 godine.
Uz zatvorsku kaznu, osumnjičenik može dobiti i sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti ili duševne bolesti, ovisno o nalazima vještaka.
Prevencija sličnih kaznenih djela – prednosti i nedostaci
Građani i trgovci mogu poduzeti različite mjere zaštite, no nijedna strategija nije savršena:
Prednosti pojačanih mjera sigurnosti
- Zamjena standardnih kasa za kasetoframe otporne na oružje;
- Uvođenje dvostrukih vrata i barijera na ulazu;
- Video nadzor visoke rezolucije s izravnom vezom na policiju;
- Trening zaposlenika za krizne situacije i oprez pri prebacivanju gotovine.
Nedostaci i izazovi
- Visoki troškovi implementacije novih sigurnosnih tehnologija;
- Moguća neugodnost za kupce zbog dodatnih barijera;
- Administrativne prepreke i čekanje na odobrenja za ugradnju opreme;
- Rizik od eskalacije nasilja – počinitelji mogu postati opasniji.
Dugoročno, ravnoteža između sigurnosti i dostupnosti usluge mora biti ključna i zahtijeva suradnju trgovaca, policije i lokalne zajednice.
Zaključak
Uhićen 20-godišnjak. Po Zagrebu pljačkao trgovine Studenca, razotkrio je metodologiju razbojništva u gradskom okruženju. Zahvaljujući promptnoj reakciji i međuresornoj suradnji policije, istraga je bila uspješna unatoč izazovima u prikupljanju dokaza. Ovaj slučaj osvrt je na potrebu kontinuiranog unaprjeđenja sigurnosnih standarda te na važnost društvene i ekonomske potpore mladima kako bi se umanjio rizik od ponavljanja sličnih kaznenih djela.
FAQ (Česta pitanja)
1. Gdje su se točno dogodile pljačke?
Razbojništva su se odvijala u trgovinama Studenca u Sesvetama, Dubravi, Maksimiru, Medveščaku i Trešnjevci, unutar razdoblja od rujna do 5. prosinca ove godine.
2. Koliko je ukupno novca otuđeno?
Prema policijskoj procjeni, osumnjičenik je nelegalno prisvojio oko 3.500 eura.
3. Kojim oružjem se služio?
U svakom slučaju prijetio je nožem, a u jednom pokušaju nije uspio doći do sredstava jer je prekinut dolaskom druge policijske patrole.
4. Kako je policija identificirala osumnjičenika?
Analizom videonadzora, otisaka prstiju na objektima, praćenjem vozila i provjerom komunikacija, policijski službenici su brzo suzili krug osumnjičenih.
5. Što trgovci mogu učiniti kako bi se zaštitili od sličnih napada?
Preporučuje se: ugradnja modernih kamera, ograničenje pristupa gotovini, sigurnosno barijeriranje vrata te redovito obučavanje zaposlenika za krizne situacije.
6. Koje kazne prijete osumnjičeniku?
Za razbojništvo do 10 godina zatvora, za pokušaj razbojništva i tešku krađu dodatne zatvorske kazne, uz moguće sigurnosne mjere liječenja ili rehabilitacije.
7. Kako građani mogu pomoći istrazi?
Prijavom svih sumnjivih događaja i osoba na broj policije 192 ili putem aplikacije e-policija, kao i dostavljanjem snimki nadzornih kamera.
Izvor: Policijska uprava zagrebačka, podatci Državnog zavoda za statistiku, izjave svjedoka i ranija iskustva sličnih slučajeva.
Leave a Comment