Foto: Pixabay
U doba kada se informacije o zdravlju i prehrani šire brže no ikad, ključno je razlučiti istinu od propagande. Projekt “Food Facts”, pokrenut na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu (PTF) u Osijeku, uhvatio se u koštac s ovim problemom, uspostavljajući jedinstvenu platformu za provjeru činjenica o hrani u Hrvatskoj. Zabrinjavajuća statistika pokazuje da čak 30% dezinformacija koje kruže javnim prostorom otpada upravo na ovu temu, što je potaknulo osnivanje multidisciplinarnog tima sastavljenog od stručnjaka za prehrambenu tehnologiju, nutricionizam, komunikologiju i društvene znanosti. Financiran sa 198.000 eura iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, projekt “Food Facts” cilja na sustavno suzbijanje štetnih mitova o hrani koji mogu ozbiljno ugroziti javno zdravlje, ali i prehrambenu industriju i gospodarstvo u cjelini.
Rat protiv prehrambenih laži: Kako su influenceri postali glavni distributeri dezinformacija
U sve većem moru informacija na internetu, posebno na društvenim mrežama, lako je izgubiti orijentaciju kada je riječ o pravilnoj prehrani. Čini se da svatko može postati “stručnjak” preko noći, a upravo su influenceri, često bez ikakvog stručnog znanja, postali glavni generatori i širitelji opasnih dezinformacija o hrani. Dekanica PTF-a, Stela Jokić, ističe kako su u sklopu projekta objavili čak 147 članaka s ciljem razotkrivanja najčešćih mitova i pružanja provjerenih činjenica. “Naše mrežne stranice i društvene mreže postale su svojevrsno utočište od senzacionalizma, pseudoznanosti i neprovjerenih tvrdnji koje dominiraju online prostorom. Žalosna je činjenica da su upravo influenceri i razni samoprozvani nutricionisti, koji nerijetko promoviraju navodno zdrave, a zapravo štetne načine prehrane, postali glavni izvor dezinformacija,” naglašava Jokić. Njihove objave, često popraćene atraktivnim vizualima, lako privlače široku publiku, posebice one koji traže brza rješenja za probleme s tjelesnom težinom ili zdravljem.
Prodekanica Ines Banjari dodatno pojašnjava razmjere problema: “Tijekom našeg rada obavili smo provjeru čak 113 objava na društvenim mrežama i, ono što je najzabrinjavajuće, sve su se pokazale kao čiste dezinformacije.” Ova šokantna statistika potvrđuje ono o čemu stručnjaci godinama upozoravaju – nedostatak temeljne medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja kod velikog dijela populacije, koji te objave nerijetko prihvaća zdravo za gotovo. Najveći broj mitova, prema njihovim istraživanjima, fokusira se na razne vrste brzih dijeta, obećavajući spektakularan gubitak kilograma u kratkom vremenskom razdoblju, što je, naravno, znanstveno neutemeljeno i potencijalno opasno.
Mit o medenoj dijeti i bizarna priča o jedenju zemlje
Jedan od najčešće ponavljanih mitova koje su nutricionisti angažirani na projektu “Food Facts” razotkrili jest onaj o “mednoj dijeti”. Različiti domaći portali, ali i brojne objave na društvenim mrežama, tvrdili su da med ima čudesna svojstva sagorijevanja masnog tkiva. “Ne postoji nikakav znanstveno relevantan dokaz koji bi potvrdio ovakve tvrdnje,” oštro demantira Banjari. “Med je, kao i svaki drugi šećer, izvor kalorija i, ako se konzumira u prekomjernim količinama, može doprinijeti debljanju, a ne mršavljenju.”
Osim ovakvih, relativno “bezazlenih” mitova, projekt se suočio i s izrazito bizarnim tvrdnjama. “Jedna od najneobičnijih objava koju smo analizirali bila je s Tik Toka, gdje se tvrdilo da ljudi trebaju jesti zemlju kako bi unijeli potrebne minerale te na taj način očistili i oporavili organizam,” prepričava Banjari. “Naravno, to je apsolutna besmislica. Zemlja nije hrana i njeno konzumiranje, bez obzira na porijeklo, nikako nije preporučljivo. Može sadržavati teške metale, patogene bakterije i druge štetne tvari koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, od trovanja do gastrointestinalnih infekcija.”
Dijeta prema krvnoj grupi i mit o slanini za zdrava pluća
Drugi česti mit koji je obišao brojne portale i društvene mreže jest tvrdnja da konzumaciju određenih vrsta hrane treba prilagoditi vlastitoj krvnoj grupi. Navodno, postoje namirnice koje su “dobre” ili “loše” za osobe određene krvne grupe. Nutricionisti su i ovu teoriju detaljno analizirali i demantirali. “Brojna istraživanja jasno pokazuju da ne postoji nikakva veza između usklađivanja prehrane s krvnom grupom i dobrobiti za zdravlje,” pojašnjava stručni tim. “Štoviše, pridržavanje takvih restriktivnih i neutemeljenih dijeta može dovesti do nedostatka ključnih nutrijenata i potencijalno štetnih posljedica po zdravlje.”
Na meti provjere našla se i tvrdnja koja se širila internetskim prostranstvima, a koju su potvrdili i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Riječ je o preporuci da za zdrava pluća treba jesti što više slanine. Iako se slanina često spominjala u narodnoj medicini kao lijek za određene tegobe, fokus na nju kao specifičnu namirnicu za plućno zdravlje potpuno je pogrešan. “Umjesto fokusiranja na pojedinačne namirnice poput slanine, ključ je u cjelokupnoj kvaliteti i raznolikosti prehrane,” ističu stručnjaci. “Uravnotežen unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti, uz izbjegavanje prerađene hrane i zasićenih masnoća, daleko je važniji za zdravlje pluća i cjelokupnog organizma.”
Dezinformacije kao ekonomska i društvena prijetnja
Projekt “Food Facts” provodi se u suradnji s Informacijskim sustavom u poljoprivredi “Agroklub”, a Vedran Stapić, član Uprave “Agrokluba”, naglašava važnost “fact checking” inicijativa u današnjem medijskom okruženju. “Projekti poput našeg pojavili su se kao nužni korektiv na medijskoj sceni, nudeći provjerene činjenice kao protutežu sveprisutnim dezinformacijama na dominantnim platformama i društvenim mrežama,” kaže Stapić.
Značajan interes za sadržaje projekta, zabilježen s 36.000 aktivnih korisnika na mrežnim stranicama, samo potvrđuje hitnu potrebu za kvalitetnim i provjerenim informacijama. Kao rezultat projekta, izrađen je i detaljan priručnik namijenjen svima koji žele naučiti kako provjeravati informacije i medijske sadržaje vezane uz hranu. Priručnik ne samo da pruža praktične alate i metode za analizu, već i objašnjava zašto su dezinformacije o hrani toliko štetne.
Štetnost dezinformacija proteže se daleko izvan individualnog zdravlja. Više istraživanja pokazuju da lažne vijesti o određenim prehrambenim proizvodima mogu dovesti do organiziranih bojkota, što direktno utječe na prodaju i uzrokuje značajne financijske gubitke za proizvođače i cijelu industriju. Tvrtke tada moraju ulagati ogromna sredstva u borbu protiv ovih neosnovanih napada, što umanjuje resurse koji bi se mogli usmjeriti na inovacije, poboljšanje kvalitete ili razvoj novih proizvoda. Dakle, dezinformacije o hrani nisu samo problem pojedinaca, već predstavljaju ozbiljnu prijetnju cijelom gospodarskom sektoru i javnom zdravstvu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
P1: Kako mogu prepoznati dezinformaciju o hrani na društvenim mrežama?
O1: Budite kritični prema senzacionalnim tvrdnjama, obećanjima brzih rezultata ili “čudotvornim” lijekovima. Provjerite izvor informacije – je li to ugledna institucija, znanstveni časopis ili osobni blog neprovjerenog autora? Obratite pažnju na jezik koji se koristi – nerijetko je pretjerano emotivan ili koristi taktiku zastrašivanja. Ako nešto zvuči predobro (ili prestrašno) da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.
P2: Koji su najčešći mitovi o prehrani koje influenceri šire?
O2: Među najčešćim mitovima su oni o brzim dijetama (poput keto, mediteranske u ekstremnim oblicima, ili raznih “detox” dijeta), tvrdnje o “supernamirnicama” koje liječe sve bolesti, mitovi o genetski modificiranim organizmima (GMO), te neosnovane tvrdnje o štetnosti određenih skupina namirnica (npr. gluten, mliječni proizvodi) za cjelokupnu populaciju. Također, popularne su i tvrdnje o dijetama prilagođenim krvnoj grupi ili raznim “detoks” režimima koji obećavaju čišćenje organizma.
P3: Kako projekt “Food Facts” pomaže u borbi protiv dezinformacija?
O3: Projekt “Food Facts” se bavi sustavnim provjeravanjem informacija objavljenih na raznim platformama, analiziranjem objava influencera i medija, te objavljivanjem provjerenih, znanstveno utemeljenih činjenica. Cilj je educirati javnost, pružiti im alate za kritičko razmišljanje i razotkriti najčešće mitove. Izrađen je i priručnik koji služi kao praktični vodič u prepoznavanju i provjeri informacija o hrani.
P4: Koje su posljedice konzumiranja dezinformacija o hrani?
O4: Dugoročno, pridržavanje lažnih savjeta o prehrani može dovesti do pothranjenosti, nedostatka esencijalnih nutrijenata, poremećaja u prehrani, te pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja ili razvoja novih. Kratkoročno, mogu uzrokovati probavne smetnje, nagli gubitak ili dobivanje na težini, te općenito loš osjećaj. Na makro razini, dezinformacije mogu naštetiti prehrambenoj industriji i gospodarstvu kroz bojkotiranje proizvoda i širenje panike.
P5: Gdje mogu pronaći pouzdane informacije o prehrani?
O5: Potražite informacije na službenim stranicama zdravstvenih institucija (Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo), uglednih sveučilišta (posebno prehrambeno-tehnoloških i medicinskih fakulteta), te kod registriranih nutricionista i dijetetičara. Članci objavljeni u znanstvenim časopisima i stručnim publikacijama također su dobar izvor, ali ih je ponekad teže razumjeti laicima. Pazite da informacije budu svježe i temeljene na najnovijim istraživanjima.
Leave a Comment