U trenucima kada vijesti o brutalnim zločinima tresu lokalnu zajednicu, naslov izjave gradonačelnice Rijeke Ive Rinčić postao je signal za buđenje. Njezina poruka o potrebi zajedništva, prijavljivanju nasilja i odbacivanju govora mržnje odjeknula je diljem Hrvatske. No zašto je upravo naslov te objave od ključne važnosti za sigurnost i povjerenje građana, i kako se taj apel može pretvoriti u stvarne promjene u svakodnevici?
Uvod
Nedavno tragično ubojstvo mlađe žene u centru Rijeke otvorilo je pitanje koliko smo doista sigurni u vlastitom gradu. Na ovim stranicama istražit ćemo dublje uzroke te pojave, osvrnuti se na statistike o nasilju i govoru mržnje, proanalizirati ulogu lokalne uprave te ponuditi konkretne primjere kako svatko od nas može postati čuvar zajedničkih temeljnih vrijednosti.
Apel gradonačelnice Ive Rinčić
Gradonačelnica Rijeke, Iva Rinčić, u svojoj je objavi na društvenim mrežama ponudila naslov “Apel za Rijeku” i prenijela poruku koja nosi snažan emotivni naboj. Njezin je cilj potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u borbi protiv nasilja i netolerancije.
Zašto je važno prijavljivati nasilje?
Jedan od ključnih dijelova apelacije odnosi se na prepoznavanje obiteljskog i uličnog nasilja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvoj polovici 2023. godine u Hrvatskoj je prijavljeno više od 10.000 slučajeva nasilja u obitelji. Rijeka nije iznimka: svaki treći takav incident zabilježen je upravo u velikim gradovima.
Odbacivanje govora mržnje
Istodobno, grafiti s rasističkim ili fašističkim porukama sve su češći prizor na riječkim ulicama. Podaci savjeta za prevenciju ekstremizma pokazuju da su se prijave govora mržnje u Primorsko-goranskoj županiji u porastu za 25% u posljednje dvije godine.
Uzroci nasilja i mržnje
Da bismo razumjeli razmjere problema, važno je istražiti razloge iza nasilničkog ponašanja i netolerancije. Ovdje navodimo tri najčešća faktora:
- Kriza vrijednosti: supkulturni pritisci dovode do gubitka empatije i solidarnosti.
- Ekonomija stresa: visoka stopa nezaposlenosti ili nesigurnost u job security može potaknuti frustraciju.
- Online radikalizacija: neprovjerene informacije i ekstremistički sadržaji na društvenim mrežama pojačavaju netoleranciju.
Kriza vrijednosti u lokalnim zajednicama
U malim kvartovima, ali i u velikim gradovima kao što je Rijeka, brz tempo života ostavlja sve manje prostora za međusobno druženje ili dijalog. Kada se ljudima oduzme mogućnost razgovora, osjećaj izoliranosti i straha raste, a zajedno s njim i skliskost prema nasilju.
Ekonomija stresa i frustacije
Istraživanja HNB-a iz 2022. upućuju na porast financijskog stresa građana — gotovo 40% odraslih izjavilo je da se boji gubitka prihoda. Ta nesigurnost često pronalazi svoj ispušni ventil u obliku verbalnog ili fizičkog nasilja.
Uloga interneta i društvenih mreža
Danas se svaka uvredljiva poruka može proširiti u tren oka i postati izvor radikalizacije. Ekstremistički forumi mrežno ojačavaju ideje mržnje, što se potom prelijeva na ulicu i u institucije.
Primjeri dobre prakse
Unatoč zabrinjavajućim statistikama, postoje konkretni primjeri kako zajednice diljem Europe uspješno odgovaraju na slične izazove.
Model građanske patrulje u Barceloni
- Gradska uprava je osnovala volonterske timove koji redovito obilaze kvartove i potiču prijave nasilja.
- Rezultat: smanjenje nasilničkih incidenata za 15% u prvoj godini.
Antimržnja inicijativa u Berlinu
- Ulični umjetnici i aktivisti zajednički su izrađivali murale protiv govora mržnje.
- Istraživanje provedeno godinu dana kasnije pokazalo je porast osjećaja sigurnosti među susjedima za 20%.
Koliko su Riječani spremni na promjene?
Aktivnosti i rezistentnost građana ključni su za svaki plan sigurnosti. Analizom anketa iz veljače 2024., 68% stanovnika Rijeke izjavilo je da bi prijavilo nasilje kad bi ga vidjeli, a 53% da bi se aktivno uključilo u inicijative za toleranciju.
Prednosti zajedničkog djelovanja
Među glavnim pros zajedničkih akcija ubrajaju se:
- Povećano povjerenje u institucije
- Smanjenje osjećaja usamljenosti i straha
- Brža reakcija hitnih službi
Mogući nedostaci i izazovi
Iako su koristi vidljive, postoje i cons:
- Rizik od preopterećenja volontera
- Strah od osvete počinitelja, što može obeshrabriti prijavu
- Potreba za dugoročnim financiranjem programa
Konkretni koraci za Rijeku
Na temelju apela gradonačelnice i primjera iz prakse, predlažemo sljedeće mjere:
- Osnivanje Sigurnosnih točaka u svakom kvartu.
- Javno–privatno partnerstvo za financiranje edukacija o toleranciji.
- Suradnja s nevladinim udrugama na projektima upozoravanja i prevencije.
- Redoviti kvartovski forumi za razgovor i slušanje građana.
Sigurnosne točke u kvartu
Ove mobilne info-punktove čine volonteri i policijski službenici dostupni građanima 24/7. Gdje god primijetite nasilje, mržnju ili vandalizam, možete se odmah obratiti i zatražiti pomoć.
Edukacije i radionice
Tematske radionice o ljudskim pravima, govoru mržnje i prepoznavanju nasilja omogućuju stanovnicima da se osnaže i nauče konkretne korake za intervenciju ili prijavu.
Zaključak
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić svojim je apelom istaknula da nasilje i netolerancija ne poznaju granice, a svaki incident predstavlja napuklinu u osjećaju sigurnosti. Na nama je da odgovorimo zajednički, odbacimo mržnju i pokažemo snagu u različitosti. Uključivanjem u volonterske inicijative, prijavljivanjem nasilja i razgovorom s susjedima, možemo predati jasnu poruku: u Rijeci za govor mržnje i fašističke simbole nema mjesta.
Često postavljena pitanja (FAQ)
1. Što znači apel gradonačelnice za obične građane?
Apel poziva svakog stanovnika Rijeke da prepozna i prijavi nasilje, odbaci netoleranciju i uključi se u građanske inicijative za jačanje sigurnosti.
2. Kako prijaviti nasilje ili govor mržnje?
Nasilje u obitelji i na ulici prijavljuje se na policijski broj 192 ili putem elektroničke platforme Ministarstva unutarnjih poslova. Govor mržnje možete prijaviti elektroničkim putem na adresu mup@policija.hr.
3. Koliko su učinkoviti kvartovski forumi?
Iskustva iz europskih gradova pokazuju da redoviti forumi dovode do smanjenja nasilničkih incidenata i povećanja međusobnog povjerenja među građanima.
4. Tko može sudjelovati u volonterskim sigurnosnim patrolama?
Svatko stariji od 18 godina, uz pozitivnu preporuku lokalne komunalne ili policijske službe, može se prijaviti za rad u sigurnosnim patrljama.
5. Koje organizacije u Rijeci već rade na prevenciji nasilja?
Među aktivnima su: Udruga za ljudska prava Rijeka, Centar za socijalnu inkluziju Primorsko-goranske županije i nekoliko školskih centara za prevenciju vršnjačkog nasilja.
Svaki glas protiv nasilja i mržnje čini razliku. Ne dopustimo da nas naslov tužnih vijesti definira kao zajednicu – preuzmimo inicijativu i obnovimo povjerenje u Rijeku.
—
Leave a Comment