Šuška se po hodnicima kazališnih kuloara! Mnogi poznavatelji kulturnih zbivanja iznenađeni su što je “Priča sa zapadne strane”, mjuzikl riječkog HNK, ostala bez nominacije za prestižnu Nagradu hrvatskog glumišta. Neki idu toliko daleko da spominju animozitet i osvetu ministrice kulture Dubravke Vrgoč, dok drugi upiru prstom u bivšeg intendenta Marina Blaževića. Je li u pitanju samo slučajnost ili se iza kulisa krije nešto mračnije?
Zavrzlama oko nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta
Prošloga tjedna dodijeljena je godišnja Nagrada Hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji opereta/mjuzikl. Pobjednik je bio mjuzikl „Six“ u režiji Igora Barberića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija. Uz “Six”, nominirani su bili i “Jadnici”, mjuzikl u režiji Stanislava Moše, također u produkciji Komedije. No, ono što je mnogima zapelo za oko je činjenica da su nominirane samo dvije predstave u ovoj kategoriji, a izostala je nominacija za „Priču sa zapadne strane“ riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Taj je mjuzikl, premijerno izveden 14. lipnja, autorski projekt koji je dobio brojne pohvale kritike i publike. U njemu sudjeluju svi umjetnički ansambli riječkog Zajca – Hrvatska i Talijanska drama, Opera, Balet, uz gostujuće umjetnike, pod redateljskom palicom i koreografijom Lea Mujića te dirigentskim vodstvom Valentina Egela.
Ovakav razvoj događaja izazvao je brojne reakcije u kazališnim krugovima. “Zaista je neobično da jedan tako ozbiljan autorski projekt, kao što je ‘Priča sa zapadne strane’ u produkciji riječkog HNK, u kojem sudjeluju sva četiri ansambla nacionalnog kazališta, uz Talijansku dramu, ne zaslužuje barem nominaciju za najbolji mjuzikl,” izjavio je izvor blizak Nacionalu. “Još je apsurdnije da je, kada je izostala treća nominacija, nominiran Dolenčićev ‘Spli’ski akvarel’ iz 2008. koji je lani ponovo postavljen u HNK Split. Naime, taj je mjuzikl već dobio nagradu za najbolju predstavu u toj kategoriji 2009., a Krešo Dolenčić za najboljeg režisera te godine,” dodao je.
Mjuzikl ‘Six’ u produkciji ZGK-a Komedija dobio je Nagradu hrvatskog glumišta. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL
Ironija je tim veća što je i sam Krešo Dolenčić upozorio organizatore na apsurd nominiranja predstave stare više od petnaest godina, što je on potvrdio u razgovoru za Nacional. Na kraju su članovi žirija odustali od te ideje i u posljednji trenutak promijenili nominacije. Ipak, ostaje pitanje zašto je izostala nominacija za treću predstavu u kategoriji opereta/mjuzikl, za koju su mnogi smatrali da bi trebala pripasti upravo “Priči sa zapadne strane”.
Miljenko Puljić, bivši ravnatelj Kazališta Komedija, u čijem su mandatu producirana dva nominirana mjuzikla, “Six” i “Jadnici” (od kojih je “Six” osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini, a Dražen Bratulić nagradu za najbolju mušku ulogu za ulogu Jeana Valjeana u “Jadnicima”), također je izrazio iznenađenje zbog nedostatka treće nominacije. Smatra da bi “Priča sa zapadne strane” bila logičan izbor, s obzirom na to da se mjuzikli u Hrvatskoj rijetko postavljaju.
U kategoriji najboljeg redateljskog ostvarenja, nagradu je osvojio Igor Barberić za mjuzikl „Six“, dok je Stanislav Moša bio nominiran za režiju „Jadnika“. Zorana Kačić Čatipović osvojila je nagradu za najbolju žensku ulogu za ulogu Perine Rapetinove u opereti “Spli’ski akvarel” Ive Tijardovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split. Franka Batelić bila je nominirana za ulogu Catherine of Aragon u mjuziklu “Six” i za ulogu Anite u mjuziklu “Priča sa zapadne strane”.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i Dubravka Vrgoč nisu u dobrim odnosima. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL
Tko je sjedio u žiriju?
Žiri za operu, operetu i mjuzikl činili su predsjednica Vlatka Oršanić te članice Hana Breko Kustura i Ivana Kocelj. “Stvarno je čudno da u tom žiriju nema nikoga tko dolazi iz operete ili mjuzikla, poput Dinka Appelta, Renate Sabljak ili Krešimira Batinića, već ljudi koji se u to uopće ne razumiju,” komentirala je sugovornica bliska Nacionalu, s dubokim poznavanjem svijeta mjuzikla.
Spekulacije o animozitetu i osveti
Dio sugovornika tvrdi da se radi o animositetu unutar kazališnih krugova prema Dubravki Vrgoč, novoj intendantici HNK Ivana plemenitog Zajca u Rijeci, koja je tek završila svoju prvu godinu mandata. Postoje i oni koji vjeruju da joj se na taj način osvećuje ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, s kojom Dubravka Vrgoč nije u najboljim odnosima otkako je napustila poziciju intendantice HNK u Zagrebu. Neki idu toliko daleko da tvrde da je ministrica namjerno lobirala protiv nominacije riječkog mjuzikla. Ovi navodi, naravno, ostaju u domeni spekulacija, ali dovoljno su glasni da potaknu pitanje o političkim utjecajima u kulturi.
Kontekst odnosa Vrgoč – Obuljen Koržinek
Odnos između Dubravke Vrgoč i Nine Obuljen Koržinek već je neko vrijeme predmet nagađanja. Njihova suradnja, nekada bliska, navodno je zahladila nakon što je Vrgoč napustila HNK u Zagrebu. Razlozi zahlađenja nisu javno poznati, ali se špekulira o različitim vizijama upravljanja kulturnim institucijama. Ministrica Obuljen Koržinek, kao osoba s dugogodišnjim iskustvom u kulturnoj politici, ima snažan utjecaj na dodjelu sredstava i imenovanja u kulturnim institucijama. U takvom kontekstu, moguće je da se određeni animositet može manifestirati i kroz ovakve, naizgled bezazlene, propuste u nominacijama.
Alternativna tumačenja
Naravno, postoje i druga objašnjenja za izostanak nominacije. Možda je žiri jednostavno imao drugačiji ukus, ili su smatrali da su “Six” i “Jadnici” kvalitetniji mjuzikli. Možda je “Priča sa zapadne strane” precijenjena, ili su postojali tehnički problemi s produkcijom koji su utjecali na dojam žirija. No, u svijetu kazališta, gdje su ego veliki, a rivalstva česta, teško je odbaciti mogućnost da se radi o nečem više od pukog objektivnog vrednovanja umjetničkog djela.
Zaključak: Je li riječ o zavjeri ili slučajnosti?
Izostanak nominacije za “Priču sa zapadne strane” za Nagradu hrvatskog glumišta izazvao je brojne kontroverze i otvorio pitanja o mogućim političkim utjecajima i animositetu unutar kazališnih krugova. Iako nema čvrstih dokaza o zavjeri, brojne spekulacije upućuju na to da se iza kulisa krije nešto više od pukog umjetničkog vrednovanja. Vrijeme će pokazati hoće li se ova priča rasplesti i otkriti pravu pozadinu ovog kontroverznog događaja. U međuvremenu, kazališna publika može samo nagađati je li u pitanju osveta, loša sreća ili jednostavno loša procjena žirija.
FAQ: Česta pitanja o situaciji oko nominacija
Zašto je izostanak nominacije za “Priču sa zapadne strane” izazvao toliku pažnju?
Mjuzikl “Priča sa zapadne strane” je ambiciozan projekt riječkog HNK koji je okupio sve umjetničke ansamble i dobio pohvale kritike i publike. Mnogi su očekivali da će biti nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta, stoga je izostanak nominacije izazvao iznenađenje i sumnju.
Što je Nagrada hrvatskog glumišta i zašto je važna?
Nagrada hrvatskog glumišta je prestižna nagrada koja se dodjeljuje za najbolja ostvarenja u različitim kategorijama dramske, operne i baletne umjetnosti. Dobivanje nagrade donosi priznanje umjetnicima i povećava ugled kazališne kuće.
Tko je odlučivao o nominacijama za kategoriju opereta/mjuzikl?
O nominacijama je odlučivao žiri u sastavu Vlatka Oršanić (predsjednica), Hana Breko Kustura i Ivana Kocelj.
Koje su moguće posljedice izostanka nominacije za riječki HNK?
Izostanak nominacije može negativno utjecati na moral ansambla, percepciju kvalitete predstave i buduće financiranje projekata. Također, može pojačati sumnje u političke utjecaje na kulturnu scenu.
Što je animozitet i kako se manifestira u kazališnim krugovima?
Animositet označava neprijateljstvo ili mržnju prema nekome. U kazališnim krugovima, animositet se može manifestirati kroz rivalstva između kazališnih kuća, umjetnika i ravnatelja, a može utjecati na dodjelu sredstava, imenovanja i vrednovanje umjetničkih djela. Može dovesti do sabotiranja projekata, širenja dezinformacija i lobiranja protiv konkurencije.
Koje su alternative teorijama zavjere?
Izostanak nominacije može biti rezultat objektivne procjene žirija, različitih ukusa, tehničkih problema s produkcijom ili jednostavno loše sreće. Važno je razmotriti sve mogućnosti prije donošenja zaključka.
Kako se politički utjecaj može manifestirati u kulturi?
Politički utjecaj u kulturi se može manifestirati kroz dodjelu sredstava, imenovanja ravnatelja kulturnih institucija, cenzuru umjetničkih djela i lobiranje za određene umjetnike ili projekte. Takav utjecaj može ograničiti slobodu umjetničkog izražavanja i dovesti do favoriziranja određenih političkih stavova.
Koji su kriteriji za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta?
Kriteriji za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta uključuju umjetničku kvalitetu predstave, redateljsko ostvarenje, glumačke izvedbe, scenografiju, kostimografiju i glazbu. Žiri također uzima u obzir inovativnost, originalnost i doprinos razvoju hrvatske kazališne umjetnosti. Međutim, kriteriji su često subjektivni i podložni različitim interpretacijama.
Leave a Comment