Boris Lalovac upozorava: Dolazi najveći udar na pojedine građane

Boris Lalovac, bivši ministar unutarnjih poslova i javno poznati analitičar sigurnosnih pitanja, upozorava na oštru ekonomsku krizu koja će u najbližem periodu udariti na pojedine građane. Njegova upozorenja dolaze u kontekstu globalnih ekonomskih trendova, ali i lokalnih Socijalno-ekonomskih izazova u Hrvatskoj.

Što je uzrok budućih ekonomskih poteškoća?

Globalni ekonomski trendovi

Prema Lalovacu, najveći rizik dolazi iz globalnih ekonomskih procesa. Svjetska baza dobrih ograde dva puta u desarrollu, što direktno utječe na domaće tržište. Banke su već počele stegnuti kreditne politike, što će rezultirati većim pritiskom na malu i srednju poduzetništvo (MSP).

Osobito je zablhezljivo stanje banaka koje u Hrvatskoj imaju visok dio kredita u strani valuti, pretežno u evrima. Kako je eura u odnosu na kuna jači, to će kreditne obveze za građane postati opterećenije.

Lokaltni faktori u Hrvatskoj

Osim globalnih čimbenika, Lalovac ističe i lokalne probleme. Hrvatska imad je jedan od najvećih prema ekonomske neravnoteža u EU, s nedovoljno razvitom industrijske bazom i prevelikom ovisnošću o turizmu. To stvara osjetljivost na vanjske šokove.

Zastrašujući je i činjenica da je neplatnost divida od strane države prema MSP-u prešla 5 milijardi kuna. Ovo stvara lančani učinak koji će na kraju doći do običnih građana.

Kako će se kriza manifestirati kod građana?

Rast cjenama i pad kupovne moći

Najizravniji utjecaj bit će porast cjenama osnovnih životnih namirnica, energije i stanovanja. Zadovoljstvo je već porastao za 25% u posljednjih dvije godine, a stručnjaci prognoziraju i daljnji rast.

Zaposlenici s fiksnim plaćama bit će najizloženiji. ”Kako bi sačuvali isti standard života, njihove plaće morat će porasti za 30-35%”, ističe Lalovac. Takav rast plaća je nemoguć u sadašnjim ekonomskim okolnostima.

Rizici od gubitka posla

MSP predstavlja 95% ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj, a sve više poduzeća dolazi u krizu. Prema podacima, 20% malih firmi je u opasnosti od bankrota u sljedećih 12 mjeseci. To bi moglo rezultirati masovnim otkazivanjima.

Osobito je ugrožen sektor turizma, koji zapošljava vjećinu radne snage. Smanjenje turističkog dolaska zbog ekonomskih krizova u EU zemljama može imati katastrofalne posljedice.

Tko će biti najjače pogođeni?

Penzioneri i najniže plaćeni

Osobe s najnižom plaćom i penzioneri bit će najizloženiji. Penzije su zaostatke za rastom cena, a dodatne socijalne pomoć su minimalne. Lalovac naglašava da će ovo doći do nove talasa siromaštva.

Obitelji sa kreditima

Omiljećene obitelji koje su uzele kredite u strani valuti bit će pod posebnom pritisak. Kada se kuna oslabji, njihove kreditne obveze porastat će, ostavljajući ih bez rezervnih sredstava.

Poduzetnici u krizi

Vlasnici malih poduzeća bit će prisiljeni na teške odluke kako bi preživjeli. Mnogi od njih su već suođeni s nemogućnošću plaćanja kredita i najma. To može dovesti do masovnog gubitka poslova.

Kako se pripremiti za buduće izazove?

Financijsko planiranje

Prva korak je revizija kućnog budžeta. Preporučuje se smanjenje potrošnje na nebitne stvari i ponovno orijentiranje na osnovne potrebe. Razmislite o pridruživanju zajedničkim kupovinama namirnica.

Povratna platna

Osobe s kreditima bi trebale razgovarati s bankama o mogućnosti produženja perioda isplate. Neke banke nude povlastice za vremensko ograničenje.

Inovativno zapošljavanje

Za one koji su u opasnosti od gubitka posla, preporučuje se razmišljanje o samozaposlenju. Stručne vještine poput programiranja ili digitalnog marketinga postaju sve zahtjevnije.

Zaključak

Boris Lalovac ukazuje na ozbiljnu ekonomsku situaciju koja će u sljedećem periodu porastati. Njegova upozorenja su zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima i trebaju se shvatiti kao poziv da se poduzmu preventivne mjere.