Preokret u slučaju: Poznati psihijatar i bivši ravnatelj bolnice ostaje iza rešetaka, na slobodu puštena njegova navodna ‘operativka‘

Uvod
U slučaju koji je godinama držao javnost u napetosti, danas se događa preokret koji baca novo svjetlo na navodne malverzacije unutar Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru. USKOK je, prema dostupnim informacijama, proširio istragu na više osoba i institucija, a odluke Županijskog suda u Zagrebu dovele su do dramatičnih promjena u pritvorskom statusu pojedinih optuženika. Dok je jedan od glavnih aktera, koji je prethodno bio u središtu optužbi, ostao iza rešetaka i najavljen je nastavak postupaka, njegovi suparnici i navodne “operativke” otkrivaju novo lice ove složene mreže zlouporaba položaja i ovlasti, poticanja na nezakonito pogodovanje te pranja novca. U ovom tekstu detaljno pratimo kronologiju, pravne postupke, reakcije stranaka te moguće posljedice za sustav javne nabave i zdravstvenu infrastrukturu.

Kronologija slučaja i trenutni status

Početak istrage i ključne optužbe

Prema USKOK-u, početkom 2023. godine započela je snažna istraga koja je obuhvatila nabavke i projekte unutar Klinike Sveti Ivan. Istražitelji tvrde da je ravnatelj Klinike, Vladimira Grošića, kroz niz radnji utjecao na nabavu robe i radova vrijednih milijune eura, s ciljem ostvarivanja nezakonitih beneficija. Uz njega su se provlačila i druga lica povezana s projektom adaptacije objekta dnevne bolnice, vrijednost projekta, po navodima, minimally 1,96 milijuna eura, te ukupna šteta koja se govori o iznosu od najmanje 1,2 milijuna eura.

U fokus istrage došla je i Kristina Bosak, bivša glavna sestra i koordinatorica kvalitete i projekata, koju USKOK sumnjiči da je sudjelovala u posredovanju i provjeri dokumentacije, uz eventualne provizije i mito. Prema optužnici, Bosak je, navodno, kroz dogovor s Grošićem, nadzirala jednostavne nabave i potvrdne zapisnike o izvedenim radovima s neistinitim podacima.

Status na dan aktualizacije: pritvor i oslobađanje

Prema najnovijim informacijama Županijskog suda u Zagrebu, Kristina Bosak je oslobođena iz pritvora i vraćena kući uz određene mjere opreza koje nisu izričite. Sud je, naime, odlučio da se Bosak može vratiti u svoj dom te da njezinu dosadašnju radnu aktivnost nastavi na temelju novih okolnosti i eventualno novih radnih zadataka u Klinici Sveti Ivan. U ovom trenutku, njezin status ostaje pod nadzorom USKOK-a i s mogućnošću novih mjera ako bude potrebno. Grošić, s druge strane, ostaje iza rešetaka, a USKOK nastavlja Terenski nadzor i rasvjetljavanje povezanih slučajeva.

Širi okvir optužnica: tko su ostali okrivljenici?

USKOK je optužio osmero okrivljenika i osam trgovačkih društava povezanih s projektom obnove bolnice i preraspodjelom sredstava. Među optuženima su i poduzetnik Radoslav Rodić te bivši županijski vijećnik SDP-a Sisačko-moslavačke županije Nikola Domitrović, kao i još nekoliko pojedinaca poput Željka Krnetića, Danijela Korpara, Josipa Brombauer i Stevicu Soldata. Prema navodima, sve navedene osobe optužene su za zlouporabu položaja i ovlasti, poticanje na to djelo, pomaganje u tome, te kaznena djela poticanja na nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita te pranje novca. Istražitelji sumnjaju da je projekt adaptacije vrijedan najmanje 1,96 milijuna eura, što je navodno podijeljeno na 66 postupaka jednostavne nabave, čime je kontrola nad procesom protupravno prebačena u ruke nekoliko sudionika.

Kako je organiziran sustav nabave i koji su bili propusti?

Razdvajanje nabave i kontrola nad procesom

Prema USKOK-u, projekt obnove bolnice navodno je razdvojen na više manjih nabavnih postupaka kako bi se izbjegla javna nabava nadlažna pravilima. Umjesto da se provبرز organizacijski i transparentno kroz jedinstveni postupak, projekt je razdvojen na 66 jednostavnih nabava. Ta tehnička manevra, koja je, po tvrdnjama istražitelja, omogućavala zadržavanje potpune kontrole nad izvođenjem radova, navodno je poslužila za prikrivanje stvarne strukture troškova i za izbjegavanje standardnih procedura javne nabave i nadzora.

Neistine specifikacije i lažna izvješća

Interne evidencije i zapisnici očito su navodno sadržavali neistinite podatke o količinama radova i o tome jesu li radovi izvedeni, što je služilo kao okviri za iznos provizije i za stvaranje temelja za daljnje isplate. Bosak, kao glavna sestra i voditeljica koordinacije projekata, navodno je ovjeravala zapisnike i potvrdila tehničke izvještaje s neistinitim informacijama, što je, u kontekstu optužnica, identificirano kao ključna karika u legitimaciji nezakonitih transakcija.

Pritužbe i kanaliziranje novca

Prema istrazi, novac iz projekta završavao je “u pogrešnim vrećicama”: dio sredstava navodno je završio u nekretninama i drugim oblicima imovine, a to je, tvrde istraga i USKOK, bilo sredstvo za pranje novca i prikrivanje pravog porijekla sredstava. U praksi to znači da su, navodno, fikcijski ili lažno fakturiranje i dokumentacija služili kao pokrivač za stvarne tokove novca, koji su završavali na kontima povezanima s lobističkim mrežama i privatnim investicijama.

Reakcije branitelja i javnosti

Milko Križanović, branitelj Kristine Bosak, odbio je davati izjave za medije, naglašavajući da je istraga nejavna i da će se u ovoj fazi postupka suzdržati od komentiranja. Ovakav stav naglašava složenost slučaja i potrebu za jasnim procesnim pravilima koja štite i optužene i javnost, ali i otvaraju put za otvorenu raspravu o mogućnostima reforme u načinu vođenja postupaka javne nabave u zdravstvenom sektoru.

Temeljni kontekst: što to znači za kliniku i bolničko poslovanje?

Utjecaj na javnu nabavu i financijsko upravljanje

Ovaj slučaj baca nagld na transparentnost i učinkovitost javnih nabava unutar zdravstvenih ustanova. Ako su optužbe točne, to bi značilo da su se postupci nabave i nadzora provodili uz umanjen ili izostavljen nadzor, što može biti presedan za buduće slučajeve. Stručnjaci području javne nabave naglašavaju potrebu za jačanjem kontrole, provođenjem jasne dokumentacije i neovisnog nadzora, kako bi se izbjegli slični obrasci koji omogućuju manipulaciju i odavanje javnog novca u privatne interese.

Posljedice za zdravstvenu infrastrukturu

Procijenjene vrijednosti projekata, poput rekonstrukcije dnevne bolnice, ukazuju na to da su velike investicije direktno povezane s kvalitetom i dostupnošću zdravstvenih usluga. Pritisci u ovom slučaju, ali i u sličnim, mogu utjecati na rokove, troškove i planiranje projekata, što potom utječe na pacijente i zaposlenike. Stručnjaci upozoravaju da takva situacija može narušiti povjerenje javnosti i dovesti do suzbijanja ulaganja u slične programe ako se ne uspostave čvrsti mehanizmi transparentnosti i odgovornosti.

Značaj za pravosuđe i reforme

Ovaj slučaj postavlja pitanje učinkovitosti procesa u javnom sektoru. Kritičari zahtijevaju brže i jasnije postupanje, bolje informacije i komunikaciju prema javnosti te uspostavu standarda za sprječavanje sukoba interesa. S druge strane, branitelji tvrde da su optužbe još uvijek u fazi istrage i da je presuda prerano donositi zaključke prije završetka kaznenog postupka. U svakom slučaju, slučaj prenosi važnu poruku o odgovornom poslovanju i nužnosti kontinuiranog nadzora nad javnim sredstvima.

Analitički okvir: vremenski kontekst, statistike i procjene

Temporalni kontekst i ključne datume

Prema dostupnim izvorima, razdoblje od početka 2023. do 29. listopada 2025. bilo je ključno za uspostavljanje optužnica i identifikaciju povezanih subjekata. Konačne odluke o pritvorima, oslobađanjima i novim koracima u istrazi mijenjale su dinamiku slučaja nekoliko puta, što ukazuje na kompleksnost ponašanja i nepravilnosti u poslovanju unutar zdravstvenog sustava.

Procijenjene štete i financijski okvir

USKOK navodi da je ukupna vrijednost malverzacija iznosila oko 1,2 milijuna eura, s projektom adaptacije koji vrijedi više od 1,96 milijuna eura, a koji je, prema istrazi, bio predmet različitih nabavnih procesa. Ovi brojevi služe kao okvir za buduća suđenja i potencijalne financijske korekcije, te naglašavaju potrebu za temeljitom revizijom troškova i revizorskim pravilima u sličnim projektima.

Prednosti i mane trenutnog pristupa

• Prednost: Ovakav pristup pruža jasnu sliku o složenosti nabave i mogućim područjima zlouporabe. To otvara mogućnost za reforme i jačanje nadzora.
• Nedostatak: Pretjerana opterećenost sudskih i istražnih procesa može usporiti rješavanje slučajeva i izazvati nejasnoće u javnosti.
• Prednost: Sloboda Kristine Bosak uz mjere opreza može pomoći u očuvanju njezine profesionalne reputacije dok se slučaj ne razriješi, ali ostaje oprez vezan uz daljnje korake u istrazi.
• Nedostatak: Nedostatak transparentnosti tijekom istrage može povećati sumnje i polarizirati javnost, osobito kada su uključene zdravstvene institucije i javna nabava.

Strahovi, reakcije i perspektive različitih aktera

Reakcije Ivanskih i pravosudnih tijela

Županijski sud u Zagrebu i USKOK kontinuirano ističu da je postupak otvoren i da se provode sve potrebne zakonske procedure. Dok jedni naglašavaju da je istraga važna za očuvanje integriteta zdravstvenog sustava, drugi pozivaju na oprez i transparentnost kako bi se osigurala poštena rasprava i zaštita civilnih prava.

Izjava branitelja i pravni okvir

Advokat Milko Križanović ostao je suzdržan prema izjavama za medije. S pravnog stajališta, postupci su vodeni prema pravilima kaznenog postupka, a njegovi su klijenti predstavljeni kao osobe pod sumnjama koje se tek razjašnjavaju kroz sudske procese i dokaznu evaluciju. Slično, prilagodba postupaka i mogućnost povlačenja pritvora ukazuju na prisutnost različitih pravnih opcija i prilika za obranu.

Reakcije zaposlenika i pacijenata

Unutar klinike javila su se pitanja o sigurnosti projekata, temi transparentnosti i mogućoj rekonstrukciji procesa kako bi se osiguralo da budući projekti vode prema boljim rezultatima. Pacijenti i zaposlenici očekuju jasne kanale informiranja i sigurnost da se njihovi interesi ne ugrožavaju u korist privatnih interesa ili korporativnih dogovora.

FAQ (Često postavljena pitanja)

1. Tko su ključni akteri ovog slučaja?

   Ključne osobe uključene u navode USKOK-a su Vladimir Grošić, bivši ravnatelj Klinike Sveti Ivan, Kristina Bosak, bivša glavna sestra i koordinatorica kvalitete i projekata, te Radoslav Rodić, poduzetnik. Uz njih se spominju i Nikola Domitrović, Željko Krnetić, Danijel Korpar, Josip Brombauer i Stevica Soldat, čiji se postupci povezuju s navodnim malverzacijama u okviru projekta obnove bolnice.

2. Koliko je iznos štete spominjan u optužnici?

   USKOK navodi da je šteta vezana uz malverzacije iznosila oko 1,2 milijuna eura, dok projekt rekonstrukcije vrijedan najmanje 1,96 milijuna eura navodno predstavlja okvir za nabavu koji je bio predmet optužbi. To su brojke koje se navode u priopćenjima i optužnicama, a konačne brojke bit će potvrđene tijekom suđenja.

3. Što znači oslobađanje Kristine Bosak iz pritvora uz mjere opreza?

   To znači da su uvjeti ispitivanja i nadzora povećani, a sud je odredio da se Bosak može vratiti kući uz određene mjere koje omogućavaju nadzor nad njezinim budućim aktivnostima. Ovakva odluka ukazuje na to da istraga nije dovoljne težine da bi se njezin pritvor smatrao neophodnim, ali i da su dokazi i postupak nadzora u tijeku.

4. Što dalje slijedi u ovom slučaju?

   Daljnji koraci uključuju nastavak istrage, eventualno nove optužnice ili dodatne mjere, te suđenje koje će razjasniti utvrđene navode. Tijekom procesa, sudska rasprava bit će posvećena dokazima, svjedocima i financijskim transakcijama povezanim s projektom.

5. Kako se projekt obnove bolnice povezuje s javnom nabavom?

   Prema navodima USKOK-a, projekt je navodno razdvojen na mnoge manje nabave kako bi se izbjegao formalni nadzor javne nabave. Takav pristup, ako je istinit, ukazuje na mogućnost manipulacije pravilima i nedostatak transparentnosti, što bi u budućnosti moglo potaknuti jaču regulativu i revizije.

6. Koji su glavni rizici za buduće projekte u zdravstvu ako se ovakvi obrasci ponove?

   Glavni rizici su odgađanje projekata, povećanje troškova, smanjenje povjerenja javnosti i moguće korupcijske posljedice. Buduće reforme u nadzoru javne nabave, internim kontrolama i transparentnosti trebaju biti prioritet kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje sličnih obrazaca i osigurala učinkovitost zdravstvenih investicija.

7. Koja je uloga javnosti i medija u ovom slučaju?

   Uloga medija i javnosti ključna je u praćenju tekućih istraga, ali i u očuvanju pravedne informiranosti. Važno je da izvještavanje bude temeljeno na provjerenim izvorima i da se izbjegava nagađanje koje može štetiti legitimnim procesima ili reputacijama uključenih osoba prije nego se dokažu faktori optužbi u sudskom postupku.

Zaključak

Ovaj slučaj naglašava važnost transparentnosti i odgovornosti unutar zdravstvenog sustava, posebno kada su na sceni velike investicije i javna sredstva. Dok se postupci nastavljaju i dok se razjašnjavaju sve optužbe, ključno je da javnost dobije jasne i provjerljive informacije o tijeku istrage, te da zdravstvena institucija ostane posvećena kvaliteti usluga i sigurnosti pacijenata. Bez obzira na ishod suđenja, preuzete lekcije mogu poslužiti kao poticaj za reforme: jači nadzor nad javnom nabavom, jasnija dokumentacija, kontrola troškova i neovisno praćenje projekata u zdravstvenom sektoru. Kriminal.info nastavlja pratiti ovaj slučaj i pružati analize koje pomažu čitateljima da razumiju složenost odnosa između javnih financija i privatnih interesa.