Najnoviji proračun Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu iznosi 236,5 milijuna eura, što predstavlja značajan porast u odnosu na ovu godinu i signalizira namjeru uprave da putem investicija potakne gospodarski rast, povećanje kvalitete javnih usluga te jačanje demografskih mjera. U ovom tekstu analiziramo ključne brojke, projekte i rizike povezane s “proračun Dubrovačko-neretvanske županije” te koliko ono utječe na građane, lokalne projekte i nadzor nad sredstvima iz europskih fondova. U nastavku su razrađene teme s naglaskom na financijske teme, projekte i socijalne zajednice, uz primjerene primjere iz prakse.
Proračun Dubrovačko-neretvanske županije 2026. – okvir, prioriteti i kontekst
Županijska skupština danas je službeno izglasala proračun Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu u iznosu od 236,5 milijuna eura. Ova brojka predstavlja porast od 15 posto u odnosu na aktualnu godinu, što ukazuje na intenzivniji investicijski ritam i fokus na razvojne projekte. U okviru tog iznosa 115,3 milijuna eura čini izvorni proračun županije, dok 121,2 milijuna eura predstavlja udio proračunskih korisnika. Takva podjela odražava namjeru da se dio sredstava usmjeri na zajedničke potrebe, ali i da se kroz različite programe osigura dodatni prostor za razvoj lokalnih zajednica.
H2 sekcija: Ključni projekti i investicijski prioriteti
Gimnazija Metković i Osnovna škola Cavtat – modernizacija školskih kapaciteta
Jedan od najistaknutijih projekata u strategiji proračuna je modernizacija Gimnazije Metković te rekonstrukcija Osnovne škole Cavtat. Ovi projekti ciljaju poboljšanje uvjeta za nastavu, prilagodbu školskih prostora suvremenim standardskim normama te povećanje kapaciteta za povećanje broja učenika u dodijeljenim područjima. U Metkoviću se očekuje tehnička renovacija prostora, energetska učinkovitost i nova tehnika koja bi olakšala jednosmjenski rad, što je navedeno kao bitan zahtjev u organiziranju školskih smjena i poboljšanju kvalitete obrazovanja. Cavtat, s druge strane, planira obnovu nastavno-stručnih prostora, poboljšanje učionica i povećanje sigurnosnih standarda.
Rekonstrukcija bolnice Kalos – poboljšanje zdravstvenog sustava
U okviru proračuna, planira se i rekonstrukcija bolnice Kalos, što uključuje modernizaciju operativnih dvorana, unapređenje dijagnostičke opreme te poboljšanje logističkih tokova unutar zdravstvenog sustava. Ovaj projekt predstavlja značajan korak prema jačanju zdravstvene infrastrukture u regiji i olakšavanje pristupa zdravstvenim uslugama stanovnicima različitih općina Dubrovačko-neretvanske županije. U javnim debatama istaknuto je da ulaganje u zdravstvo ne znači samo modernizaciju opreme, već i stvaranje boljeg kadrovskog okvira kroz edukaciju i specijalizacije liječnika.
Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje – održivo upravljanje resursima
Još jedan ključni projekt odnosi se na Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Očekuje se da će nova postrojenja doprinijeti boljem odvojenom prikupljanju otpada, recikliranju i smanjenju stope odlaganja na odlagalištima. Ovaj projekt je više od same infrastrukture – radi se o poticanju ekološke svijesti i stvaranju uvjeta za dugoročno održivo gospodarenje otpadom, što je posebno važno za turistički privučenu regiju koja se suočava s sezonama povećanog protoka ljudi i otpada. U planiranju su također razmatrani rokovi izgradnje i operativne mogućnosti kako bi projekt bio što brže implementiran.
Demografske mjere i podrška mladima – 1000 eura za svakog novorođenčeta
Unosi u proračun uključuju i demografske mjere, među kojima se ističe mjeru od 1000 eura za svako novorođeno dijete. Ova potpora, koja je uvedena kao dio strateškog fokusa na stabilizaciju demografske strukture, predstavlja javno-financijski instrument za poticanje rađanja i podrške obiteljima. Kritičari upozoravaju kako potpora mora biti praćena komplementarnim mjerama poput pristupačnog stanovanja, obrazovnih programa i svih ostalih usluga koje čine kvalitetan život. Vijećnici su naglasili da su ovakve demografske mjere već bile predmet rasprava, ali su zaključili da su uvođenje ovakvog poticaja i planiranje njegovog kontinuiteta važne za dugoročne potrebe regije.
H2 sekcija: Financijski okvir, kredit i rizici
Kreditni okvir i fiskalna održivost – je li ovo široko ulaganje održivo?
U proračunu se naglašava kontinuirani razvoj kroz investicijske projekte te aktivno korištenje europskih fondova. Kombinacija izvornih sredstava, udjela proračunskih korisnika i mogućih kredita stvara okvir unutar kojeg se projekte treba implementirati uz očuvanje fiskalne održivosti. Kritičari često postavljaju pitanja o tome koliko je dugoročno održivo opterećivati proračun i nadzirati zaduženja, posebice kada su projekti višeg konzervativnog rizika i opseg kreditnog zaduženja nije precizno definiran. Podrška demografskim mjerama i ulaganjima u obrazovanje i zdravstvo često se smatra ključnim za gospodarski rast i pravedniju raspodjelu sredstava, ali valja imati jasne planove otplate i redovni javni nadzor nad trošenjem.
Kohezija i suradnja s lokalnim jedinicama – kako se sredstava distribuiraju?
- Kohezija s jedinicama lokalne samouprave – važan je cilj da projekti dosegnu i manje razvijene općine te da se potakne participacija građana u donošenju odluka.
- Koordinacija s gradovima i općinama – načelnici i gradonačelnici su u više kolegija zagovarali zajedničke pristupe, što je doprinijelo uvrštavanju tri oporbena amandmana u proračun.
- Proračunska transparentnost – otvorene nabave i objave projekata preko online platformi kako bi građani imali jasnu sliku o korištenju sredstava.
H2 sekcija: Političke reakcije, javni konsenzus i razlike stajališta
Podrška novom proračunu došla je unutar vladajuće većine HDZ-DDS-HSS-HSLS-DP-HSU-HS-HSP AS, uz podršku osam oporbenih vijećnika (pet Mosta i tri SDP-a). Protiv su bili dva vijećnika iz stranke Srđ je Grad i nezavisna vijećnica Igra Šain Kovačević. Vrijeme iza tih brojki otkriva kako je riječ o proračunu kojim se nastoje usmjeriti projekti na području obrazovanja, zdravstva i gospodarenja otpadom, ali i kako su različite političke skupine brinute za način donošenja odluka.
Ivo Karamatić (SDP) istaknuo je kako nije nužno kritikovati sadržaj proračuna, ali smatra da županija mora imati jaku kohezivnu ulogu kako bi se ostvarili svi projekti uz suradnju s lokalnim razinama. “Novi župan je pokazao proaktivnost, ali treba dokazati zasluženu kreditnu podršku kroz godine. Planirani projekti u obrazovanju su nužni za jednosmjenski rad, a demografske mjere su dobrodošle.”
Ivica Dajak (Most) pozdravio je spremnost na suradnju, istaknuvši da su tri oporbena amandmana uvrštena u proračun. “Podržavam projekte u obrazovanju i sportu, no moramo kvalitetnije birati projekte na korist građana te dodatno razvijati kadrove u zdravstvu.”
Igor Miošić (Srđ je Grad) nije podržao nacrt proračuna, navodeći da su dovedeni pred gotov čin. “Bilo bi korisnije da smo bili pozvani komentirati nacrt prije donošenja, a ne da moramo pisati amandmane. Glasat ću protiv, ali ne zbog sadržaja, već zbog načina donošenja.”
Teo Andrić (HDZ) izrazio je zadovoljstvo kontinuitetom planiranja i novim valom ulaganja u iduće tri godine. Posebno ga veseli uvođenje demografskih mjera i znatna izdvajanja za obrazovanje te poručio kako je to znak dugoročne stabilnosti regije.
H2 sekcija: Protuotrovi i očekivani efekti na građane
Komentari i očekivanja – što građani mogu očekivati?
Građani bi po ovom proračunu trebali osjetiti prije svega povećanje kvalitete obrazovnih i zdravstvenih usluga, ali i vidljivije akcije u gospodarenju otpadom. Uvođenje novčanih potpora za novorođenčad može pozitivno utjecati na demografsku sliku regije. S druge strane, rizik od neplaniranog povećanja javnog duga i loše provedbe projekata ostaje realan ukoliko se ne uspostave jasni mehanizmi nadzora, transparentnosti i merila uspješnosti. Kao što su stručnjaci istaknuli, važno je osigurati kvalificirane kadrove, praćenje troškova i transparentne javne nabave te uspostaviti učinkovit nadzor nad izvođenjem projekata u realnom vremenu.
Razmjena iskustava iz regija – što drugi primjeri nude?
U mnogim hrvatskim županijama uspješne prakse ukazuju na važnost povezivanja proračuna s konkretnim rezultatima: povećanje školskih kapaciteta bez narušavanja kvalitete nastave, brže i učinkovitije javne usluge te transparentan i participativan pristup građanima kroz otvorene podatke. U kontekstu ovog proračuna, usporedivi primjeri pokazuju da održivost projekata zahtijeva planiranje otplate kredita uz povoljne kamatne uvjete, a viziju odračunavanja troškova i koristi treba jasno komunicirati javnosti kroz informativne kampanje i redovite izvještaje nadzornim tijelima.
H2 sekcija: Pros i cons ovog proračuna – vremenski okvir i ocjene
Pros
- Povećanje investicija kroz europske fondove i financijska sredstva EU-a, što može ubrzati razvoj infrastrukture i pružanje usluga.
- Jačanje obrazovnog sustava kroz modernizaciju škola i uvod novih programa.
- Demografske mjere koje doprinose očuvanju stanovništva i poticanju nataliteta.
- Povećani fokus na gospodarenje otpadom i okolišu kroz Centar Lučino razdolje.
Cons
- Potencijalni rizici vezani uz zaduženje i otplate kredita, te njihov utjecaj na proračun u budućim godinama.
- Potrebna bolja koordinacija između Vlade županije i lokalnih zajednica kako bi projekti bili provedeni na vrijeme i bez zastoja.
- Potreba za povećanjem kapaciteta za praćenje troškova i transparentnost u javnim nabavama kako bi se izbjegle eventualne zlouporabe.
H2 sekcija: Transparentnost, nadzor i građanska participacija
U kontekstu kriminalističkog i nadzornog interesa, ovaj proračun zahtijeva poseban fokus na otvorene podatke i mehanizme nadzora. Transparentnost javnih nabava, objave ugovora, rokova izvođenja, kao i periodični izvještaji o napretku projekata ključ su za jačanje povjerenja građana i smanjenje rizika povezanog s mogućim zlouporabama. Osnivanje ili jačanje nadzornih tijela, uključivanje građanskih zajednica, te transparentno praćenje budžetskih tokova doprinijet će tome da “proračun Dubrovačko-neretvanske županije” bude ne samo brojke na papiru, već konkretan napredak koji građani vide u svakodnevnom životu.
Zaključak
Izglasavanje proračuna Dubrovačko-neretvanske županije od 236,5 milijuna eura za 2026. godinu predstavlja jasnu namjeru da regija ide u smjeru jačanja investicija, modernizacije javnih usluga i demografskih potpora. Povećani kapitalni izdaci usmjereni su na ključne sektore – obrazovanje, zdravstvo, gospodarenje otpadom – uz mehanizme usmjerene prema europskim fondovima i partnerstvima s lokalnim zajednicama. Iako postoji zabrinutost vezana uz kredite i dugoročno rasterećenje proračuna, politička podrška i prihvaćanje amandmana od strane različitih političkih aktera pokazuju želju za kompromisom i zajedničkim ciljevima. Građani će kroz nadzor i otvorene informacije imati priliku pratiti napredak, a povjerenje u sustav ovisi o tome koliko su transparentnost, odgovornost i učinkovita provedba zajamčeni na dnevnoj razini.
FAQ – Najčešća pitanja o proračunu Dubrovačko-neretvanske županije
- Što znači 236,5 milijuna eura kao iznos proračuna?
To je ukupna godišnja svota planirana za sve programe, projekte i državne obaveze županije za 2026. godinu, uključujući i izvorne prihode te udio korisnika proračuna. - Koji su glavni prioriteti ovog proračuna?
Najistaknutiji su projekti Gimnazije Metković, Osnovne škole Cavtat, rekonstrukcija bolnice Kalos te Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, uz demografske mjere poput potpore novorođenčadi. - Kako se financiraju ti projekti?
Kroz kombinaciju izvornih sredstava županije, sredstava proračunskih korisnika i mogućih kredita/financijskih alata te korištenjem europskih fondova. - Što je sa demografskim mjerama?
Planirana potpora od 1000 eura za svako novorođenče ima za cilj potaknuti rađanje i demografsku stabilnost, uz dodatne mjere poput podrške stanovanju i obrazovanju. - Kakav je stav oporbenih stranaka i vijećnika?
Podrška novom proračunu usmjerena je kroz 21 vijećnika vladajuće većine uz osam oporbenih vijećnika; protiv su bila dva vijećnika Srđ je Grad i Igra Šain Kovačević, a stavovi se odnose na način donošenja i ukupnu fiskalnu održivost. - Kako građani mogu pratiti provedbu proračuna?
Preporuča se praćenje službenih izvješća, online platformi otvorenih podataka, javnih nadzornih tijela i redovitih informativnih sažetaka o napretku projekata. - Koji su rizici povezani s proračunom?
Najveći rizici uključuju dugoročno zaduživanje, rizik od kašnjenja u provedbi projekata, te mogućnost nepravilne ili netransparentne potrošnje ako se nedovoljno osiguraju nadzorni mehanizmi. - Što znači pojam “kohezija” u kontekstu ovog proračuna?
Kohezija odnosi se na povezanost i suradnju između županije i lokalnih zajednica, osiguravanje ravnomjernog razvojnog napretka te uključivanje svih općina u planiranje i provedbu projekata.
Leave a Comment