Ministar obrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, našao se u središtu političke i medijske bure nakon što je izrekao niz uvredljivih izjava na račun hrvatske europarlamentarke Željane Zovko i lobista Maxa Primorca. Njegova oštra retorika izazvala je burne reakcije, a Helez je danas odbacio kritike poručivši da “neće šutjeti” pred onim što on vidi kao napad na ustavni poredak i suverenitet BiH. Ovaj slučaj dodatno zaoštrava ionako napete odnose između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te otvara pitanja o granicama političkog dijaloga i odgovornosti državnih dužnosnika.
Kontroverzne izjave i reakcije
Helez je tijekom gostovanja na sarajevskoj televiziji Hayat kritizirao političko djelovanje Željane Zovko i Maxa Primorca, optuživši ih za zalaganje za uspostavu trećeg entiteta u BiH. U svojim izjavama, ministar je upotrijebio izrazito uvredljiv jezik, nazvavši Zovko “poluretardiranom”, a Primorca “ustaškom kopiladi”. Ove izjave izazvale su snaosnu osudu Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), koji je zatražio reakciju pravosudnih tijela zbog sumnje na govor mržnje.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, upozorila je da Helezove izjave krše standarde javne komunikacije koje se očekuju od državnih dužnosnika. Istaknula je da takav jezik narušava povjerenje javnosti, šteti međunarodnoj reputaciji BiH i potkopava vrijednosti demokratskog dijaloga. Saborski zastupnik stranke Most, Nikola Grmoja, otišao je korak dalje i predložio da se Helezu zabrani ulazak u Hrvatsku zbog njegovih uvredljivih izjava.
Uvrede i politički kontekst
Helezove izjave nisu izolirani incident. One se odvijaju u kontekstu dugogodišnjih političkih tenzija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, posebno u vezi s pitanjem izbornog zakona i položaja Hrvata u BiH. Zovko i Primorac su poznati po svojim kritikama političkih procesa u BiH i zalaganjima za promjene koje bi, prema njihovom mišljenju, osigurale ravnopravnost svih naroda. Helez, s druge strane, smatra da su njihovi napori usmjereni na podjelu BiH i slabljenje njezine suverenosti.
Uvrede koje je Helez uputio Zovko i Primorcu nisu samo osobni napadi, već i simbolički čin koji odražava duboke podjele u bosanskohercegovačkom društvu. Korištenje uvredljivih termina poput “ustaška kopilad” podsjeća na traumatične događaje iz prošlosti i dodatno zaoštrava etničke tenzije.
Helez se ne ispričava, već brani svoje izjave
Umjesto isprike, Helez se oglasio na Facebooku objavom u kojoj je ustvrdio da je postao meta napada onih političkih aktera koji žele vidjeti BiH podijeljenu i oslabljenu. Poručio je da neće šutjeti dok se, kako tvrdi, pokušava promijeniti ustavni poredak i suverenitet BiH političkim putem. Dodao je da je njegova dužnost spriječiti ponavljanje scenarija koji su doveli do genocida, masovnih stradanja i logora tijekom rata u BiH.
Helez je naglasio da napadi na njega ne mogu promijeniti činjenice i da će nastaviti braniti cjelovitost i suverenitet BiH. Njegova obrana temelji se na uvjerenju da je BiH ugrožena od unutarnjih i vanjskih sila koje žele destabilizirati zemlju i podijeliti je na etničkoj osnovi.
Pros i cons Helezovog pristupa
Pros:
- Odlučan stav: Helez pokazuje odlučnost u obrani državnih interesa i suvereniteta BiH.
- Upozorenje na opasnosti: Njegove izjave mogu poslužiti kao upozorenje na potencijalne prijetnje cjelovitosti BiH.
- Mobilizacija javnosti: Njegova retorika može mobilizirati javnost u podršci državnim interesima.
Cons:
- Uvredljiv jezik: Korištenje uvredljivog jezika narušava povjerenje i otežava dijalog.
- Pogoršanje odnosa: Njegove izjave mogu dodatno zaoštriti odnose s Hrvatskom i drugim zemljama.
- Polarizacija društva: Njegova retorika može doprinijeti polarizaciji bosanskohercegovačkog društva.
Temporalni kontekst i statistike
Ovaj incident događa se u vrijeme povećane političke napetosti u Bosni i Hercegovini, pred nadolazeće izbore. Politička scena je podijeljena po etničkim linijama, a stranke se bore za vlast i utjecaj. U posljednjih nekoliko godina, zabilježen je porast nacionalističke retorike i govora mržnje u javnom prostoru. Prema podacima nevladinih organizacija, broj incidenata govora mržnje na internetu i u medijima se udvostručio u protekle tri godine.
Također, važno je napomenuti da je Bosna i Hercegovina i dalje zemlja s visokim stupnjem korupcije i slabim vladavinom prava. Politička nestabilnost i ekonomske poteškoće doprinose nezadovoljstvu građana i rastu ekstremizma.
Zaključak
Izjava ministra obrane BiH, Zukana Heleza, izazvala je burne reakcije i dodatno zaoštrila političke tenzije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Njegova oštra retorika, iako motivirana željom za obranom državnih interesa, nije prihvatljiva i šteti međunarodnoj reputaciji BiH. Važno je pronaći način za dijalog i rješavanje sporova mirnim putem, uz poštivanje ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno voditi računa o jeziku koji se koristi u javnom prostoru i izbjegavati uvredljive izjave koje mogu potaknuti mržnju i nasilje.
FAQ
- Tko je Zukan Helez? Zukan Helez je ministar obrane Bosne i Hercegovine, imenovan u Vijeću ministara u siječnju 2023. godine.
- Što je izazvalo Helezove izjave? Helezove izjave izazvane su kritikama Željane Zovko i Maxa Primorca na račun političkih procesa u BiH.
- Koja je reakcija Hrvatske na Helezove izjave? Hrvatska je oštro osudila Helezove izjave, a saborski zastupnik Nikola Grmoja predložio je da mu se zabrani ulazak u Hrvatsku.
- Što je Helez rekao o svojim izjavama? Helez se nije ispričao, već je ustvrdio da je postao meta napada onih koji žele vidjeti BiH podijeljenu i oslabljenu.
- Kakve su posljedice Helezovih izjava? Helezove izjave dodatno su zaoštrile političke tenzije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Semantičke ključne riječi: Zukan Helez, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Željana Zovko, Max Primorac, govor mržnje, političke tenzije, ustavni poredak, suverenitet BiH, međunarodni odnosi, politička retorika, nacionalizam.
Leave a Comment