Pusić: Plenkovića ne brine ljevica, nego ekstremni stavovi u vlastitoj stranci

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u javnim istupima često upozorava na opasnosti koje prijete hrvatskom društvu, a u fokus njezinih razmatranja sve češće dolaze pitanja ideologije, ekstremizma i utjecaja desnih političkih struja. U emisiji “Novi dan” na N1 televiziji, Pusić je iznijela niz ozbiljnih tvrdnji o stanju u hrvatskoj politici, posebice ističući zabrinutost zbog porasta ekstremnih stavova i njihovog utjecaja na vladajuću stranku. Ova tema je od iznimne važnosti za portal Kriminal.info jer se dotiče temeljnih vrijednosti demokratskog društva i mogućeg narušavanja pravnog poretka.

Rehabilitacija ustaštva i suočavanje s prošlošću

Pusić je naglasila kako se u Hrvatskoj “ponovno otvara prostor za rehabilitaciju ustaštva”. Ova izjava nije tek politička floskula, već upozorenje na realnu opasnost. Primjeri buđenja ekstremne desnice su vidljivi u javnom prostoru, od povremenih incidenata do pokušaja revizije povijesnih činjenica. Ustavni sud je već presuđivao u slučajevima koji se tiču ustaških simbola i pozdrava, što ukazuje na potrebu jasnog definiranja granica slobode govora i sprječavanja širenja mržnje.

U kontekstu rasprava o Drugom svjetskom ratu, Pusić je jasno istaknula kako “rasprave o Drugom svjetskom ratu nisu rasprave o prošlosti nego o budućnosti”. Ova teza je ključna za razumijevanje aktualnih političkih zbivanja. Naime, način na koji se društvo odnosi prema prošlosti, posebno prema mračnim poglavljima, definira njegovu sadašnjost i budućnost. Ako se ne osudi zlo, postoji realna opasnost od njegova ponavljanja. Važno je podsjetiti na strašnu brojku žrtava holokausta, kao podsjetnik na razmjere zla.

Na saborskom okruglom stolu “Ustaštvo nema ‘ali'” Pusić je vrlo jasno naglasila važnost antifašizma. Antifašizam se mora braniti, jer opasnost od ustašluka raste. “Nema nacije bez tamne strane”, rekla je Pusić. “Imamo je i mi. Ali s tom se tamnom stranom treba suočiti i osuditi je, a ne isticati kao nešto što bi moglo biti model budućnosti.” Ova poruka je direktna kritika prema onima koji pokušavaju relativizirati ustaške zločine ili ih opravdati.

Ekstremizam kao prijetnja demokraciji

U svom izlaganju, Pusić je posebno kritizirala način na koji se političari odnose prema prosvjednim marševima protiv fašizma. Oštro je osudila “povezivanje Hrvatske s fašizmom i negiranje naše antifašističke tradicije”. Ova izjava upućuje na opasnost od politizacije povijesti i zloupotrebe antifašističke borbe u svrhu političkih obračuna. Važno je podsjetiti da je Hrvatska tijekom Drugog svjetskog rata dala velik doprinos antifašističkoj borbi, a negiranje te činjenice je uvreda za sve koji su se borili protiv fašizma.

Pusić je iznijela i zabrinjavajuću tvrdnju da “puno ljudi u našoj politici ne zna puno o povijesti, a neki se jednostavno pokušavaju dodvoriti ekstremnoj desnici”. Ova konstatacija ukazuje na problem oportunizma i nedostatka političke hrabrosti u suočavanju s ekstremnim ideologijama. Dodvoravanje ekstremnoj desnici, bez obzira na razloge, otvara prostor za širenje mržnje i netolerancije. Analiza političkih akcija i izjava pojedinih političara često potvrđuje ovu tezu. Primjeri se mogu naći u izjavama o ustaškim simbolima, reviziji povijesnih činjenica i pokušajima relativiziranja zločina.

Strah od ekstremne desnice u vladajućim krugovima

Jedna od najznačajnijih teza Vesne Pusić odnosi se na strah vladajućih od ekstremne desnice. “Jedan dio ekstremne desnice je dio ove vlasti i vladajuće stranke”, upozorila je Pusić. “Iako je na čelu osoba koja je desni centar, sigurno se ekstremne desnice puno više boji nego ljevice.” Ova tvrdnja sugerira da se u vladajućim krugovima pragmatično pristupa ideološkim pitanjima. Umjesto jasnog i odlučnog stava prema ekstremizmu, strah od gubitka podrške dijela biračkog tijela dovodi do kompromisa i popuštanja.

Važno je napomenuti da je strah od ekstremne desnice legitiman, ali ne bi smio biti opravdanje za toleriranje ekstremnih stavova. U demokratskom društvu, zaštita temeljnih vrijednosti i borba protiv mržnje ne bi smjele biti predmet političkih kalkulacija. Primjeri u svijetu pokazuju kako popuštanje ekstremistima može dovesti do ozbiljnih posljedica, od erozije demokratskih institucija do porasta nasilja.

Plenković i utjecaj ekstremnih stavova u HDZ-u

Pusić smatra da premijera Plenkovića ne brine toliko Domovinski pokret, koliko “nositelji istih ideja u njegovim redovima”. Ova teza ukazuje na unutarnje podjele unutar HDZ-a i na borbu za prevlast između različitih političkih struja. U tom kontekstu, Pusić je izdvojila Ivana Anušića kao primjer osobe s ekstremnim stavovima. “On pripada skupini ljudi s ekstremnim stavovima u HDZ-u i sigurno reflektira na Plenkovićevo mjesto,” rekla je Pusić.

Ova izjava je zanimljiva jer ukazuje na unutarnju dinamiku HDZ-a i na mogući sukob interesa između različitih političkih frakcija. Ivan Anušić, kao i drugi istaknuti članovi HDZ-a, često se pojavljuje u javnosti s izjavama koje se mogu tumačiti kao bliske ekstremnim desnim idejama. Njegovo prisustvo u HDZ-u, prema Pusić, utječe na poziciju premijera Plenkovića, koji se suočava s izazovom balansiranja između različitih političkih opcija.

Porast nasilja i politička borba protiv moderne demokratske države

Pusić se osvrnula i na porast nasilja u društvu, ističući da je to “godinama kuhano”. Ova izjava upućuje na dugotrajan proces erozije vrijednosti, širenja mržnje i netolerancije, koji je doveo do porasta nasilja. “To je vrsta političke borbe protiv moderne demokratske države”, rekla je Pusić, dodajući da “mnogo je šira od Hrvatske i ima svoje izvore i u ekonomskim razlikama, i u financiranju iz Rusije te drugim fundamentalističkim strukturama.”

Ova teza je posebno važna za razumijevanje uzroka porasta nasilja. Pusić povezuje porast nasilja s političkim borbama, ekonomskim razlikama, kao i financiranjem iz Rusije i drugih fundamentalističkih struktura. To ukazuje na složenost problema i na potrebu za multidisciplinarnim pristupom u njegovom rješavanju. Potrebno je razmotriti utjecaj vanjskih faktora, poput ruske propagande i financiranja ekstremističkih skupina, kao i unutarnje faktore, poput ekonomskih nejednakosti i političke polarizacije.

Veleposlanici i blokada diplomatske službe

U dijelu intervjua, Vesna Pusić se dotaknula i pitanja imenovanja veleposlanika. “To natezanje nema nikakve veze s kvalitetom ljudi”, istaknula je Pusić. “Sve je blokirano jer se premijer i predsjednik ne mogu dogovoriti. To šteti diplomatskoj službi, iako nije tragedija.” Ova izjava ukazuje na problem političkog sukoba između predsjednika i premijera, koji se odražava i na funkcioniranje državnih institucija.

Blokada imenovanja veleposlanika, bez obzira na razloge, šteti diplomatskoj službi i ugrožava interese Hrvatske u inozemstvu. U situacijama kada država nema imenovane veleposlanike, otežano je ostvarivanje političkih i ekonomskih ciljeva, kao i zaštita interesa hrvatskih državljana u inozemstvu. Ovaj problem zahtijeva hitno rješenje, a Pusić poziva na odgovornost političkih lidera.

Ukrajina i “izdaja Europe”

Pusić se u intervjuu osvrnula i na situaciju u Ukrajini, ističući da je “ovo težak tjedan za Europu”. “To je izdaja Europe”, rekla je Pusić, komentirajući rusku agresiju. “Amerika nije pouzdan saveznik u odnosima s Rusijom. Ako Rusija dobije teritorij Ukrajine, pitanje napada na baltičke države ili Poljsku mjeri se u danima ili mjesecima.”

Ova teza je posebno važna u kontekstu aktualne geopolitičke situacije. Pusić upozorava na opasnost od ruske agresije i na mogućnost eskalacije sukoba. Njezina kritika upućena je i na adresu Amerike, koju smatra nepouzdanim saveznikom u odnosima s Rusijom. Upozorenje na moguće napade na baltičke države i Poljsku je alarmantno i ukazuje na potrebu za jedinstvenim europskim odgovorom na rusku agresiju.

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, ključno je podsjetiti na razmjere stradanja i razaranja. Ruska invazija je prouzročila nevjerojatne gubitke i patnje, a svaka izjava koja podržava rusku agresiju mora biti oštro osuđena. Važno je nastaviti pružati podršku Ukrajini i osigurati da odgovorni za ratne zločine budu privedeni pravdi.

Ključni zaključci i implikacije

Analizirajući izjave Vesne Pusić, možemo izvući nekoliko ključnih zaključaka. Prvo, upozorenje na rehabilitaciju ustaštva i potreba za suočavanjem s prošlošću. Drugo, strah od ekstremne desnice u vladajućim krugovima i utjecaj ekstremnih stavova na političke odluke. Treće, problem blokade diplomatske službe i politički sukobi između predsjednika i premijera. Četvrto, upozorenje na rusku agresiju na Ukrajinu i potreba za jedinstvenim europskim odgovorom.

Implikacije ovih zaključaka su višestruke. Potrebno je jasno osuditi ekstremizam i raditi na sprječavanju širenja mržnje i netolerancije. Političari bi trebali pokazati više hrabrosti u suočavanju s ekstremnim ideologijama i zaštiti temeljnih vrijednosti demokratskog društva. Potrebno je riješiti političke sukobe i osigurati učinkovito funkcioniranje državnih institucija. Važno je nastaviti pružati podršku Ukrajini i osigurati da odgovorni za ratne zločine budu privedeni pravdi.

Kroz ovu analizu, portal Kriminal.info nastoji ukazati na važnost teme ekstremizma i njezine veze s kriminalom, korupcijom i drugim oblicima kršenja zakona. Borba protiv ekstremizma je borba za zaštitu demokratskih vrijednosti i za osiguranje sigurnosti i stabilnosti društva.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Zašto Vesna Pusić upozorava na rehabilitaciju ustaštva?

   Vesna Pusić upozorava na rehabilitaciju ustaštva jer smatra da postoji tendencija u društvu da se relativiziraju ustaški zločini i pokušava se umanjiti njihova važnost. To je opasno jer može dovesti do normalizacije ekstremnih ideologija i širenja mržnje.

2. Što Pusić misli o ulozi ekstremne desnice u HDZ-u?

   Pusić smatra da postoji utjecaj ekstremne desnice u HDZ-u i da premijer Plenković osjeća strah od tog dijela političkog spektra. Ona ističe da nositelji ekstremnih stavova u HDZ-u utječu na politiku vladajuće stranke.

3. Zašto Pusić smatra da je Europa u opasnosti?

   Pusić smatra da je Europa u opasnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu i zbog toga što Amerika nije pouzdan saveznik u odnosima s Rusijom. Upozorava na mogućnost eskalacije sukoba i napada na baltičke države i Poljsku.

4. Što Pusić misli o blokadi imenovanja veleposlanika?

   Pusić smatra da blokada imenovanja veleposlanika šteti diplomatskoj službi i ugrožava interese Hrvatske u inozemstvu. Ona poziva političke lidere da riješe sukobe i osiguraju učinkovito funkcioniranje državnih institucija.

5. Zašto je važno suočiti se s prošlošću?

   Suočavanje s prošlošću je važno kako bi se izbjeglo ponavljanje zločina i osigurala budućnost zasnovana na poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Negiranje zločina iz prošlosti otvara prostor za širenje mržnje i netolerancije.