Ivan Pokupec, poznat kao vjeroučitelj, aktivist i jedan od najaktivnijih širitelja lažnih vijesti u Hrvatskoj, je u zadnjih nekoliko godina postao ne samo predmet javnog rasprava, već i predmet policijske prekršajne prijave. Njegova objava na Facebooku, u kojoj se optužuje policiju za “zataškavanje” lažne priče o napadu migranta na časnu sestru u Zagrebu, pokazuje kako se njegov rad ne ograničava na tradicionalnu religioznu propagandu, već na širenje dezinformacija s ciljem destabilizacije društva.
Pokupec je već dugo godina bio poznat po svojim kontroverznim stavovima, ali je u posljednjih godina sve više postepeno prešao granicu između religioznog aktivizma i propagande ekstremističkih ideja. Njegova popularnost među desnim krugovima, ali i među nekim dijelovima javnosti, ukazuje na to kako su lažne vijesti postale jedan od najučinkovitijih alata za manipulaciju. Međutim, kako se to dogodilo? Kako se Pokupec pretvorio u jednog od najopasnijih širitelja lažnih vijesti, a što to znači za hrvatsko društvo?
—
Kako je Ivan Pokupec postao šitar lažnih vijesti?
1. Početak karijere: Vjeroučitelj ili ekstremist?
Ivan Pokupec je započeo svoju karijeru kao vjeroučitelj u osnovnoj školi u Križevcima, gdje je predavao religiju. Međutim, već u ranijim godinama je postao poznat po svojim kontroverznim stavovima, posebno u vezi s antivakserskim i antimaskerskim prosvjedima. Njegova aktivnost je bila često povezana s desnim krugovima, a u prošlosti je bio i član Živog zida i stranke Slobodna Hrvatska.
Statistika: Prema podacima Indexa, Ivan Pokupec je na Facebooku imao preko 70.000 pratilaca u momentu objave o prekršajnoj prijavi. To ukazuje na to kako je njegova populacija ne samo desna, već i vrlo aktivna u širenju kontroverznog sadržaja.
2. Širenje lažne priče o napadu migranta na časnu sestru
Najpoznatiji slučaj u kojem je Pokupec postao predmet javnog rasprava bio je kada je podijelio objavu Marina Vlahovića, koja je tvrdila da je časna sestra u Zagrebu “navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike”. Nakon što je policija službeno objavila da je riječ o samoozljeđivanju, Pokupec je umjesto povlačenja tvrdnji krenuo dalje dramatizirati slučaj.
Primjer: U jednom od svojih postova, Pokupec je napisao da je policija “zataškala” istinu i da je riječ o “međunarodnoj državno-medijskoj svinjariji”. Također je tražio da se časna izbaci iz reda i smjeni policajaca, što je u potpunosti izvan pravila i etike javne službe.
3. Ekstremistički stavovi i manipulacija javnosti
Pokupec nije samo širio lažne vijesti, već je i aktivno optuživao institucije za “manipulaciju”. Njegovi postovi su često plinovi s optužbama protiv policije, medija i državnih organa. Na primjer, u jednom od svojih objava je napisao da je Hrvatska “Raj za Zemlji” samo ako bi ministar Božinović bio “čovjek kao oni”, a ne “milicajac i navodni bivši UDB-in agent”.
Rizik: Takve optužbe ne samo da ne pridonose razumijevanju, već i podstiču nepravilno mišljenje i mogu dovesti do širenja nepravilnih stavova među građanima. To je posebno opasno u vrijeme kada se društvo sve više podjeljuje na različite skupine.
—
Kako se Pokupecu uspjelo širenje lažnih vijesti?
1. Koristjenje društvenih mreža i masovne publike
Ivan Pokupec je jedan od najaktivnijih korisnika društvenih mreža, a njegova popularnost je dosegla preko 70.000 pratilaca. To mu omogućuje da širi svoje stavove u velikom rasponu. Međutim, kako se to dogodilo?
– Strategija širenja: Pokupec ne samo da objavljuje svoje stavove, već i aktivno interagira s pratilacima, odgovara na komente i podržava druge ekstremističke aktiviste. To mu omogućuje da ostane relevantan u desnom krugu.
– Emocionalna manipulacija: Njegovi postovi su često plinovi s emocijama, optužbama i dramatičnim prikazima. To je jedan od najučinkovitijih alata za širenje lažnih vijesti, jer ljudi su skloni da veruju emocionalnim porukama.
2. Koristjenje kontroverznog sadržaja
Pokupec ne samo da širi lažne vijesti, već i aktivno podržava kontroverzne stavove. Njegovi postovi su često plinovi s optužbama protiv policije, medija i državnih organa. To mu omogućuje da ostane relevantan u desnom krugu.
Primjer: U jednom od svojih postova, Pokupec je napisao da je Hrvatska “Raj za Zemlji” samo ako bi ministar Božinović bio “čovjek kao oni”, a ne “milicajac i navodni bivši UDB-in agent”. Takve optužbe ne samo da ne pridonose razumijevanju, već i podstiču nepravilno mišljenje i mogu dovesti do širenja nepravilnih stavova među građanima.
3. Koristjenje pravnih i političkih manipulacija
Pokupec je također koristio i pravne manipulacije kako bi ostao relevantan. Na primjer, kada je policija podigla prekršajnu prijavu protiv njega, on je to interpretirao kao “zataškavanje” istine. To je jedan od načina na koji se šire lažne vijesti, jer ljudi ne veruju službenim izjavama ako ih ne podržavaju druge izvore.
Pros: Ivan Pokupec je jedan od najaktivnijih širitelja lažnih vijesti u Hrvatskoj. Njegova popularnost i aktivnost omogućuju mu da širi svoje stavove u velikom rasponu.
Cons:
– Manipulacija javnosti: Njegovi postovi su često plinovi s emocijama, optužbama i dramatičnim prikazima, što može dovesti do širenja nepravilnih stavova.
– Optužbe protiv institucija: Njegovi stavovi mogu podstaknuti nepravilno mišljenje i širenje nepravilnih stavova među građanima.
– Rizik od ekstremizma: Njegova aktivnost može dovesti do širenja ekstremističkih ideja, što je opasno za društvenu stabilnost.
—
Kako se boriti protiv širenja lažnih vijesti?
1. Osvještavanje javnosti
Jedna od najvažnijih mjera je osvještavanje javnosti o opasnostima širenja lažnih vijesti. To uključuje:
– Edukativni programi: Školovanje građana o tome kako razlikovati pravdu od laži.
– Medijska odgovornost: Zahtjev za odgovornost medija koji šire lažne vijesti.
2. Politička odgovornost
Političke stranke i institucije moraju biti odgovorne za širenje lažnih vijesti. To uključuje:
– Zakonodavstvo: Uvedenje zakona koji zabranjuje širenje lažnih vijesti, posebno one koja podstiču nepravilno mišljenje i ekstremizam.
– Politička odgovornost: Političke stranke moraju biti odgovorne za širenje lažnih vijesti, a njihovi predstavnici moraju biti zabranjeni od javnih funkcija ako su optuženi za širenje lažnih vijesti.
3. Politička odgovornost pojedinaca
Pojedinci moraju biti odgovorni za širenje lažnih vijesti. To uključuje:
– Odgovornost za sadržaj: Svaki korisnik društvenih mreža mora biti odgovoran za sadržaj koji širi.
– Odgovornost za interakcije: Svaki korisnik mora biti odgovoran za interakcije koje podstiču širenje lažnih vijesti.
—
Zaključak: Ivan Pokupec i opasnost širenja lažnih vijesti
Ivan Pokupec je jedan od najopasnijih širitelja lažnih vijesti u Hrvatskoj. Njegova aktivnost ne samo da širi lažne vijesti, već i podstiče ekstremizam i nepravilno mišljenje. Međutim, kako se to dogodilo i kako se može boriti protiv takvih fenomena?
Jedna od najvažnijih mjera je osvještavanje javnosti o opasnostima širenja lažnih vijesti. To uključuje edukativne programe, odgovornost medija i pojedinaca. Političke stranke i institucije moraju biti odgovorne za širenje lažnih vijesti, a njihovi predstavnici moraju biti zabranjeni od javnih funkcija ako su optuženi za širenje lažnih vijesti.
Važno je napomenuti da je Ivan Pokupec podigao prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih vijesti o napadu migranta na časnu sestru. To ukazuje na to kako su lažne vijesti opasnost za društvo i kako se moraju boriti protiv njih.
—
Česta pitanja (FAQ)
1. Zašto je Ivan Pokupec podigao prekršajnu prijavu?
Ivan Pokupec je podigao prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih vijesti o napadu migranta na časnu sestru u Zagrebu. Njegovi postovi su bili plinovi s optužbama protiv policije i medija, a njegov cilj je bio da podstakne širenje nepravilnih stavova.
2. Kako se Pokupecu uspjelo širenje lažnih vijesti?
Ivan Pokupec je uspjeo širenje lažnih vijesti koristeći društvene mreže, emocionalnu manipulaciju i kontroverzne stavove. Njegova popularnost i aktivnost omogućuju mu da širi svoje stavove u velikom rasponu.
3. Kako se boriti protiv širenja lažnih vijesti?
Da bi se borilo protiv širenja lažnih vijesti, potrebno je osvještavanje javnosti, odgovornost medija i pojedinaca, te odgovornost političkih stranaka i institucija.
4. Je li Ivan Pokupec ekstremist?
Ivan Pokupec je aktivist koji se profilirao kroz antivakserske i antimaskerske prosvjede, a u posljednjih godina njegovo ime vezuje se uz objave o “alternativnim istinama” i kritiku institucija. Njegovi stavovi mogu biti ekstremistički, ali to nije jednoznačno.
5. Kako razlikovati pravdu od laži?
Da bi se razlikovalo pravdu od laži, potrebno je osvještavanje javnosti, korištenje službenih izvora i kritičko mišljenje.
6. Kako se Pokupecu uspjelo ostati relevantan u desnom krugu?
Ivan Pokupec je ostao relevantan u desnom krugu koristeći društvene mreže, emocionalnu manipulaciju i kontroverzne stavove. Njegova popularnost i aktivnost omogućuju mu da ostane relevantan.
7. Kako se boriti protiv ekstremizma?
Da bi se borilo protiv ekstremizma, potrebno je osvještavanje javnosti, odgovornost pojedinaca i institucija, te edukativni programi.
8. Kako se Pokupecu uspjelo širenje lažnih vijesti o napadu migranta na časnu sestru?
Ivan Pokupec je podijelio objavu Marina Vlahovića, koja je tvrdila da je časna sestra u Zagrebu “navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike”. Nakon što je policija službeno objavila da je riječ o samoozljeđivanju, Pokupec je umjesto povlačenja tvrdnji krenuo dalje dramatizirati slučaj.
—
Dodatne informacije
Kako se boriti protiv širenja lažnih vijesti?
Da bi se borilo protiv širenja lažnih vijesti, potrebno je:
– Osvještavanje javnosti: Školovanje građana o tome kako razlikovati pravdu od laži.
– Odgovornost medija: Zahtjev za odgovornost medija koji šire lažne vijesti.
– Odgovornost pojedinaca: Svaki korisnik društvenih mreža mora biti odgovoran za sadržaj koji širi.
– Odgovornost političkih stranaka i institucija: Političke stranke i institucije moraju biti odgovorne za širenje lažnih vijesti.
Kako razlikovati pravdu od laži?
Da bi se razlikovalo pravdu od laži, potrebno je:
– Korištenje službenih izvora: Potrebno je koristiti službene izvore informacija.
– Kritičko mišljenje: Potrebno je kritički gledati na sadržaj koji se širi.
– Osvještavanje javnosti: Potrebno je osvještavati javnost o opasnostima širenja lažnih vijesti.
Kako se boriti protiv ekstremizma?
Da bi se borilo protiv ekstremizma, potrebno je:
– Osvještavanje javnosti: Školovanje građana o opasnostima ekstremizma.
– Odgovornost pojedinaca i institucija: Pojedinci i institucije moraju biti odgovorni za širenje ekstremističkih ideja.
– Edukativni programi: Uvedenje edukativnih programa koji podučavaju kritičko mišljenje i osveštavanje.
—
Važno je napomenuti da je Ivan Pokupec podigao prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih vijesti. To ukazuje na to kako su lažne vijesti opasnost za društvo i kako se moraju boriti protiv njih.
Leave a Comment