EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru: Među njima su bivši pomoćnik ministrice, bivši dekan Geodetskog fakulteta…

EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru: Među njima su bivši pomoćnik ministrice, bivši dekan Geodetskog fakulteta…

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je optužnicu koja potresa temelje hrvatske javnosti, razotkrivajući gigantsku mrežu korupcije i zlouporabe položaja. Riječ je o slučaju koji je poznat kao “Geodezija”, a u kojem je EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru, uključujući visokopozicionirane pojedince poput bivšeg pomoćnika ministrice kulture i medija, Davora Trupkovića, te bivšeg dekana Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Almina Đape. Ova optužnica, podignuta nakon dugotrajne i iscrpne istrage, razotkriva golemu aferu s milijunskim štetama za državni i europski proračun, bacajući sjenu na integritet javnih institucija i sustav upravljanja europskim sredstvima.

Slučaj “Geodezija” posljednjih je godina bio žarište medijske pažnje i točka spora između aktualne Vlade i EPPO-a. Spekulacije o mogućoj umiješanosti ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kružile su javnošću, no dokazi europskih tužitelja, kako je sada jasno, doveli su do njenog pomoćnika. Optuženi su, osim spomenutih Trupkovića i Đape, još 27 osoba, uključujući i istaknutog profesora s istog fakulteta, Boška Pribičevića, te jedno trgovačko društvo. Detalji optužnice, koje je EPPO objavio na svojim službenim stranicama, otkrivaju složene sheme nezakonitog pogodovanja, korupcije, krivotvorenja službenih isprava te čak pranja novca, čime se ova afera svrstava među najznačajnije primjere organiziranog kriminala u recentnoj hrvatskoj povijesti.

Kriminal.info donosi dubinsku analizu ove optužnice, istražujući mehanizme zlouporabe, opseg štete i šire implikacije koje slučaj “Geodezija” ima na povjerenje građana u sustav i efikasnost kontrole korištenja javnih i europskih sredstava. Razumijevanje ovog slučaja ključno je za shvaćanje razmjera korupcije koja prožima određene segmente javnog sektora i akademske zajednice.

Što je EPPO i zašto je uključen u slučaj “Geodezija”?

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) nezaobilazna je institucija u borbi protiv kriminala koji šteti financijskim interesima Europske unije. Osnovan 2021. godine, EPPO je neovisno tijelo Europske unije zaduženo za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela koja utječu na proračun EU-a, kao što su prijevare, korupcija ili prekogranična prijevara u području PDV-a. Hrvatska je jedna od 22 zemlje članice koje sudjeluju u ovom uredu, čime se omogućuje učinkovitija borba protiv prekograničnog financijskog kriminala.

Uloga EPPO-a u slučaju “Geodezija” je ključna upravo zbog činjenice da je značajan dio pronevjerenih sredstava potjecao iz europskih fondova. Prema optužnici, čak 85% od ukupne vrijednosti projekata od 5.988.300 eura bilo je sufinancirano sredstvima Unije. To automatski aktivira nadležnost EPPO-a, koji ima ovlasti provoditi istrage i podizati optužnice neovisno o nacionalnim pravosudnim tijelima, iako s njima usko surađuje. Bez EPPO-a, ovaj slučaj, unatoč svojoj težini, možda bi se sporije ili manje temeljito istraživao, potencijalno ostavljajući brojne detalje nerazjašnjenima i počinitelje nekažnjenima. Angažman EPPO-a jamči da se prekršaji protiv proračuna EU-a shvaćaju ozbiljno i procesuiraju s najvećom pažnjom.

Kronologija i kontekst afere Geodetski fakultet

Istraga koja je dovela do ove optužnice trajala je godinama, pri čemu su se prvi signali nepravilnosti pojavili još u svibnju 2019. godine. Od tada pa sve do studenoga 2023. godine, kako navodi EPPO, odvijale su se brojne kriminalne radnje. Ova afera, vezana uz Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, izbila je u javnost kao jedan od najvećih skandala u akademskoj zajednici i državnoj upravi. Fakultet, institucija od javnog interesa zadužena za obrazovanje stručnjaka i provođenje istraživanja u geodeziji, kartografiji i geoinformatici, postao je središte sumnjivih poslova koji su ugrozili njegovu reputaciju i integritet.

Kontekst je važan: Geodetski fakultet često sudjeluje u velikim javnim projektima, posebno onima vezanima uz infrastrukturu, prostorno planiranje i, kako se pokazalo, procjenu štete nakon katastrofa. Upravo ta uloga, u kombinaciji s pristupom europskim fondovima, stvorila je plodno tlo za manipulaciju i korupciju. Visokopozicionirani pojedinci unutar fakulteta, iskoristivši svoj položaj i znanje, sustavno su zloupotrebljavali javnu nabavu i raspolaganje sredstvima. Javnost je s nestrpljenjem pratila razvoj događaja, očekujući hoće li pravda biti zadovoljena i hoće li EPPO optužiti 29 Hrvata za milijunsku prevaru do kraja. Podizanje optužnice, dakle, predstavlja značajan korak prema rasvjetljavanju i sankcioniranju ovih djela.

Srž optužnice: Manipulacija javnom nabavom i zlouporaba položaja

U središtu optužnice nalazi se pomno orkestrirana shema manipulacije javnom nabavom, koja je omogućila izvlačenje milijunskih iznosa iz javnih i europskih fondova. Bivši dekan Geodetskog fakulteta, Almin Đapo, i profesor Boško Pribičević, terete se kao glavni organizatori 27 postupaka javne nabave povezanih s četiri velika projekta. Ovi projekti, ukupne vrijednosti gotovo 6 milijuna eura, trebali su služiti javnoj svrsi, no umjesto toga postali su izvor nepripadne imovinske koristi.

Kako su manipulirali javnom nabavom?

EPPO-ova istraga je pokazala da su okrivljenici, koristeći svoj utjecaj i ovlasti, sustavno manipulirali postupcima nabave kako bi osigurali da određene tvrtke, s kojima su imali dogovor, budu odabrane. To je uključivalo:

• Krojenje natječajne dokumentacije: Specifikacije za tražene usluge i proizvode bile su napisane tako da pogoduju unaprijed određenim tvrtkama, diskvalificirajući tako potencijalne konkurente. Često su se tražile specifične, nerazumno uske karakteristike koje je mogla ispuniti samo “njihova” tvrtka.
• Dogovaranje ponuda: Ostali okrivljenici, među kojima su bili i predstavnici drugih tvrtki, optuženi su za podnošenje fiktivnih, nevaljanih ili precijenjenih ponuda. Cilj je bio stvoriti privid konkurencije, dok je zapravo najpovoljnija, tj. namještena ponuda, uvijek bila ona željena.
• Povrat novca i plaćanje privatnih potreba: Ključan element koruptivne sheme bio je dogovor da se dio plaćenog novca vraća organizatorima prevare (dekanu i profesoru), ili se pak, prema njihovim uputama, plaćaju računi za njihove privatne potrebe. To je uključivalo sve, od luksuznih putovanja, opremanja domova do drugih osobnih izdataka.

Ovakav modus operandi jasno ukazuje na organiziranu kriminalnu aktivnost, gdje su se javne institucije koristile kao paravan za osobno bogaćenje. Razmjeri ove zlouporabe su šokantni, posebno kada se uzme u obzir da su se koristili europski fondovi, namijenjeni razvoju i dobrobiti društva.

Zlouporaba službenih resursa i imovine Fakulteta

Osim manipulacije javnom nabavom, bivši dekan i profesor terete se i za izravnu zlouporabu projektnih sredstava namijenjenih Fakultetu. Detalji optužnice otkrivaju niz nevjerojatnih transakcija:

• Kupnja vozila za osobne potrebe: Sredstvima projekta kupljena su dva vozila koja nisu služila svrsi projekta, već su ih dekan i jedan drugi zaposlenik Geodetskog fakulteta koristili za osobne svrhe. To ne samo da je predstavljao izravan gubitak sredstava, već i drsko ignoriranje pravila o transparentnom i odgovornom korištenju javnih resursa.
• Motorni brod za nautički turizam: Vjerojatno jedan od najbizarnijih detalja optužnice je kupnja motornog broda projektnim sredstvima. Umjesto da se koristi za projektne aktivnosti – za koje je teško zamisliti opravdanu potrebu za brodom u geodeziji, osim možda vrlo specifičnih mjerenja na vodi – brod je dan u najam za nautički turizam. To je klasičan primjer pranja novca i izravne zlouporabe javnih sredstava za osobni profit, pretvarajući javni resurs u privatnu turističku djelatnost.
• Lažni putni troškovi i dnevnice: U najmanje 266 navrata, dekan i profesor su, za sebe i devet članova projektnih istraživačkih timova te stručnih suradnika, podnosili lažne podatke za putne troškove i dnevnice za putovanja koja nikada nisu obavljena. Ovo je direktna prijevara sustava, gdje su se sredstva namijenjena za legitimne aktivnosti jednostavno prisvajala putem fiktivnih računa.

Ovi primjeri ilustriraju duboku razinu korupcije i nedostatka etičkih standarda unutar Geodetskog fakulteta. Zlouporaba povjerenja, korištenje akademske institucije kao “bankomata” za privatne interese, te drsko ignoriranje pravila i zakona, sve to stvara iznimno negativnu sliku o upravljanju javnim sredstvima u Hrvatskoj. Ne čudi stoga što je EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru s ovakvom razinom organiziranosti.

Uloga bivšeg pomoćnika ministrice: Lažna i manjkava procjena štete od potresa

Jedan od najosjetljivijih dijelova optužnice odnosi se na zlouporabu sredstava namijenjenih za sanaciju štete od razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku u ožujku i prosincu 2020. godine. Bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, Davor Trupković, našao se pod udarom EPPO-a zbog kriminalnih radnji nakon imenovanja voditeljem tima za snimanje zgrada oštećenih u potresima. Njegova je uloga bila ključna u trodimenzionalnom dokumentiranju oštećenja, poslu koji je zahtijevao najveću razinu integriteta i odgovornosti.

Dogovor s dekanom i sumnjivo povjeravanje posla

Sumnja se da je Trupković s tadašnjim dekanom Geodetskog fakulteta, Alminom Đapom, dogovorio da će, u zamjenu za materijalnu korist, posao dokumentiranja štete biti povjeren upravo Fakultetu. Ključni problem bio je što je Trupković, prema dokazima, znao da Fakultet za takav opsežan i kompleksan zadatak nema dovoljne kapacitete. Umjesto da osigura transparentan i pošten natječaj za odabir sposobnog izvođača, svjesno je pristao na aranžman gdje će Fakultet angažirati tvrtku kojom su upravljali dekan i profesor.

Ovaj potez direktno je kršio načela javne nabave i sukoba interesa. Povjeravanje posla bez adekvatne provjere kapaciteta i transparentnog postupka, uz sumnju na osobnu korist, predstavlja ozbiljnu zlouporabu položaja i ovlasti. U trenutku kada su građani bili pogođeni strašnim posljedicama potresa i kada je svaka lipa morala biti usmjerena na brzu i učinkovitu obnovu, ovakvi su postupci ne samo kažnjivi već i moralno neprihvatljivi.

Potvrđivanje lažnih izvješća i preplaćivanje radova

Nakon što je posao povjeren Geodetskom fakultetu, uslijedila je nova razina manipulacije. Bivši pomoćnik ministrice tereti se da je potvrđivao izvješća bez odgovarajućih provjera. To uključuje izvješća u kojima se lažno tvrdilo da je snimanje dovršeno, ili su se čak navodili objekti za koje su radovi već bili plaćeni. Kao rezultat takvog postupanja, Ministarstvu kulture i medija ispostavljeni su računi s neosnovano uvećanim cijenama.

Konkretno, na temelju tri ovakva odobrena izvješća, Ministarstvo je Geodetskom fakultetu isplatilo više od 2,5 milijuna eura. Od toga je oko 800.000 eura prvotno plaćeno na teret Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Međutim, s obzirom na to da nije proveden odgovarajući postupak javne nabave – što je temeljni uvjet za korištenje EU fondova – za taj je iznos na kraju terećen Državni proračun Republike Hrvatske. Ovo znači da su pogreške, odnosno kriminalne radnje, prebačene na teret hrvatskih poreznih obveznika.

Bivši zamjenik ministra odobrio je i četvrto izvješće u iznosu od 3,2 milijuna eura, ali je isplata, srećom, spriječena. Državni službenici u Ministarstvu kulture i medija prepoznali su da su u izvješću navedeni objekti iz prethodnih izvješća, što je ukazivalo na ponovno fakturiranje već plaćenih radova. Ovaj događaj naglašava važnost internih kontrola i budnosti savjesnih službenika, koji su spriječili još veću štetu.

Kao posljedica opisanog postupanja okrivljenika, ovaj je posao preplaćen za oko 900.000 eura na teret hrvatskog Državnog proračuna. Dodatno, posao dokumentiranja na četiri objekta morale su ponoviti druge tvrtke, što je dovelo do dodatnih troškova od 10.982,80 eura na teret Fonda solidarnosti EU i Državnog proračuna Hrvatske. Ova dupliciranja i preplaćivanja jasno pokazuju ne samo namjeru prijevare, već i neučinkovitost i nered koji je vladao u upravljanju ovim vitalnim projektima.

Financijske implikacije i ukupna šteta afere “Geodezija”

Kada se zbroje sve malverzacije, afera “Geodezija” razotkriva šokantne razmjere financijske štete, koja se mjeri u milijunima eura. Ovakva je šteta direktan udarac na javne financije, što se osjeti u smanjenoj kvaliteti javnih usluga, manjku sredstava za legitimne projekte i, u konačnici, opterećenju za porezne obveznike.

Razmjeri štete: Kome je nanesena šteta i u kojim iznosima?

Prema detaljima optužnice, postupanjem okrivljenika prouzročena je ukupna šteta od impresivnih 2,8 milijuna eura. Ova se šteta raspoređuje na sljedeći način:

• Proračun Unije: 1,2 milijuna eura. Ovo je iznos koji je izravno izvučen iz europskih fondova, namijenjenih za razvoj i oporavak, a koji su trebali biti iskorišteni za dobrobit hrvatskih građana. Gubitak ovih sredstava ne samo da predstavlja financijski udarac, već i narušava povjerenje u mehanizme distribucije i kontrole EU fondova.
• Državni proračun Republike Hrvatske: 1,4 milijuna eura. Ovaj iznos direktno tereti hrvatske porezne obveznike, što znači da je novac koji se mogao iskoristiti za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu ili druge vitalne javne usluge, završio u džepovima pojedinaca.
• Geodetski fakultet: 200.000 eura. Iako se čini kao manji dio ukupne štete, ova svota predstavlja direktan gubitak za instituciju koja je trebala biti nositelj znanja i etike. Oduzimanje ovih sredstava fakultetu može utjecati na njegovu sposobnost provođenja istraživanja, nabavke opreme ili poboljšanja uvjeta studiranja.

Ukupni iznos od 2,8 milijuna eura jasno pokazuje da je EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru koja je sustavno iscrpljivala resurse na više razina. Ova brojka služi kao podsjetnik na ozbiljnost i opseg kriminalnih aktivnosti.

Nepripadna imovinska korist i pranje novca

Osim prouzročene štete, optužnica detaljno navodi i nepripadnu imovinsku korist koju su okrivljenici ostvarili. Ukupni iznos nezakonite koristi doseže 670.000 eura, što je značajna svota prikupljena kroz ilegalne aktivnosti. Najveći dio ove koristi pripao je ključnim akterima:

• Bivši dekan (Almin Đapo): 140.000 eura.
• Bivši profesor (Boško Pribičević): 307.000 eura.

Ovi podaci naglašavaju da je motivacija za kriminalne radnje bila isključivo osobno bogaćenje, nauštrb javnog interesa i povjerenja. Metode za ostvarivanje ove koristi, kao što je plaćanje privatnih računa ili najam broda za turizam, ukazuju na pokušaje prikrivanja izvora novca, što su elementi kaznenog djela pranja novca. Pranje novca je proces kojim se ilegalno stečena sredstva pretvaraju u “čist” novac, odnosno integriraju u legalne financijske tokove, čime se prikriva njihovo porijeklo. Tereti se i jedno trgovačko društvo, što implicira da su korporativni subjekti korišteni kao instrumenti za realizaciju kriminalnih aktivnosti i pranje novca.

Ova afera, stoga, nije samo pitanje zlouporabe položaja, već i organiziranog kriminala s ciljem osobnog bogaćenja, što je izuzetno opasno za pravnu državu i gospodarski sustav. Podizanje optužnice od strane EPPO-a šalje snažnu poruku da će se ovakvi pokušaji zlouporabe javnih sredstava, bez obzira na poziciju počinitelja, sustavno istraživati i procesuirati.

Širi kontekst i pouke iz afere “Geodezija”

Afera “Geodezija”, u kojoj je EPPO optužio 29 Hrvata za milijunsku prevaru, daleko je više od izoliranog slučaja korupcije. Ona reflektira dublje probleme u sustavu, uključujući manjkavosti u javnoj nabavi, nedostatak transparentnosti u trošenju europskih fondova i nedovoljnu kontrolu unutar javnih institucija i akademske zajednice.

Utjecaj na povjerenje javnosti i percepciju korupcije

Svaki ovakav slučaj, a posebno onaj koji uključuje visoke dužnosnike i ugledne profesore, značajno narušava povjerenje javnosti u institucije. Građani s pravom postavljaju pitanja o integritetu onih koji bi trebali služiti javnom interesu, a umjesto toga ga iskorištavaju za osobno bogaćenje. Percepcija korupcije u Hrvatskoj, koja je već godinama visoka prema međunarodnim indeksima, dodatno se pogoršava ovakvim skandalima. To stvara osjećaj nemoći i cinizma, što može imati dugoročne posljedice na društveni i politički život.

Osim toga, ovakve afere ugrožavaju reputaciju Hrvatske unutar Europske unije. Partneri u EU očekuju da se sredstva Fonda solidarnosti i drugih europskih programa koriste odgovorno i transparentno. Kada se dokaže da su ta sredstva pronevjerena, to može dovesti do strožih kontrola, sporijeg odobravanja budućih projekata, pa čak i sankcija.

Prevenira li EPPO buduće zlouporabe?

Angažman EPPO-a ključan je u borbi protiv ove vrste kriminala. Njegova neovisnost i ovlasti omogućuju mu da učinkovito procesuira slučajeve koji bi možda bili previše kompleksni ili politički osjetljivi za nacionalna tijela. Iako EPPO ne može spriječiti sve buduće zlouporabe, njegovo postojanje i uspješne istrage šalju snažnu poruku potencijalnim počiniteljima: da će se zlouporaba europskih sredstava strogo kažnjavati, bez obzira na položaj i veze. Ovo djeluje kao važan deterrent.

Međutim, samo EPPO nije dovoljan. Potrebno je jačanje internih kontrola unutar ministarstava, fakulteta i drugih javnih institucija. Također je ključna bolja edukacija o pravilima korištenja europskih fondova i nulta tolerancija na bilo kakve nepravilnosti. Transparentnost javne nabave mora biti unaprijeđena, a sustavi za prijavu nepravilnosti moraju biti sigurniji i efikasniji.

Zaključak: Put prema pravdi i oporavku povjerenja

Podizanje optužnice u slučaju “Geodezija” predstavlja važan korak prema uspostavljanju pravde. Proces koji slijedi, uključujući suđenja i eventualne presude, bit će ključan za slanje poruke da nitko nije iznad zakona. Nadamo se da će ovaj slučaj poslužiti kao jasan primjer da se korupcija ne isplati i da će počinitelji biti adekvatno sankcionirani. Samo na taj način, uz sustavno jačanje transparentnosti i odgovornosti, Hrvatska može krenuti putem oporavka povjerenja i izgradnje zdravijeg društva bez korupcije.

Česta pitanja o aferi “Geodezija” (FAQ)

Tko su ključne osobe optužene u aferi “Geodezija”?

Ključne optužene osobe su bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, Davor Trupković, bivši dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Almin Đapo, te profesor istog fakulteta, Boško Pribičević. Uz njih, optuženo je još 26 fizičkih osoba i jedno trgovačko društvo, čime je ukupan broj optuženih 29.

Koji su glavni predmeti optužnice protiv okrivljenika?

Glavni predmeti optužnice su zlouporaba položaja i ovlasti, korupcija, nezakonito pogodovanje, krivotvorenje službenih isprava i pranje novca. Optuženi su manipulirali postupcima javne nabave, zloupotrebljavali projektna sredstva za osobne potrebe (kupnja vozila i broda), te lažno prikazivali putne troškove i dnevnice.

Kolika je ukupna šteta prouzročena ovim kriminalnim radnjama?

Ukupna šteta prouzročena postupanjem okrivljenika iznosi 2,8 milijuna eura. Od toga je 1,2 milijuna eura šteta proračunu Europske unije, 1,4 milijuna eura šteta Državnom proračunu Republike Hrvatske, te 200.000 eura šteta Geodetskom fakultetu.

Koliku su nepripadnu imovinsku korist ostvarili okrivljenici?

Svi okrivljenici zajedno su ostvarili nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 670.000 eura. Od toga je bivši dekan ostvario 140.000 eura, a bivši profesor 307.000 eura.

Kakva je uloga bivšeg pomoćnika ministrice u prevari vezanoj uz potrese?

Bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, Davor Trupković, tereti se da je, nakon imenovanja voditeljem tima za snimanje zgrada oštećenih u potresima 2020. godine, dogovorio s dekanom Geodetskog fakulteta da će posao biti povjeren Fakultetu, iako je znao da on nema kapacitete. Potvrđivao je lažna izvješća i izvješća s preuveličanim cijenama, što je dovelo do preplaćivanja radova i štete državnom proračunu.

Kako se manipuliralo javnom nabavom na Geodetskom fakultetu?

Javnom nabavom se manipuliralo na način da su bivši dekan i profesor organizirali 27 postupaka javne nabave gdje su, prema navodima optužnice, osigurali da određene tvrtke budu odabrane. To su postizali krojenjem natječajne dokumentacije, dogovaranjem ponuda s drugim tvrtkama te vraćanjem dijela plaćenog novca ili plaćanjem privatnih troškova organizatora prevare.

Što je EPPO i zašto je uključen u ovaj slučaj?

EPPO (Ured europskog javnog tužitelja) je neovisno tijelo EU-a zaduženo za istragu i kazneni progon kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU-a. U ovaj slučaj je uključen jer je 85% od ukupne vrijednosti projekata, oko 5,98 milijuna eura, bilo sufinancirano sredstvima Europske unije, što direktno ulazi u nadležnost EPPO-a.

Koje su posljedice ovakvih afera za Hrvatsku?

Posljedice su višestruke: direktna financijska šteta za europski i državni proračun, narušavanje povjerenja javnosti u institucije, pogoršanje percepcije korupcije u Hrvatskoj, te potencijalno strože kontrole i sporije odobravanje budućih europskih projekata. Također, narušava se ugled akademske zajednice i državne uprave.