U Hrvatskoj, sustav kontrole sigurnosti hrane kontinuirano se jača, a kao dokaz učinkovitosti, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Marija Bubaš, istaknula je da je sustav brzog alarmiranja tijekom godine zabilježio nekoliko desetaka slučajeva povlačenja hrane s tržišta zbog kontaminacije. Ova izjava je uslijedila tijekom saborske rasprave o konačnom tekstu prijedloga Zakona o kontaminantima, gdje je Bubaš branila učinkovitost postojećeg sustava i naglasila važnost brze reakcije u slučajevima opasnosti za zdravlje potrošača.
Hrvatski sustav kontrole sigurnosti hrane: Djeluje li doista?
Iako državna tajnica Bubaš tvrdi da sustav djeluje efikasno, pitanje sigurnosti hrane u Hrvatskoj ostaje složeno i višeslojno. Kontinuirano jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, kako u laboratorijima, tako i u inspekcijama Državnog inspektorata, ključno je za održavanje visokih standarda. Međutim, uz samo povlačenje kontaminirane hrane, potrebno je analizirati uzroke kontaminacije, preventivne mjere i transparentnost informiranja javnosti. Potrošači imaju pravo znati odakle dolazi hrana, kako se proizvodi i koji su potencijalni rizici.
Usklađivanje s europskim propisima
Zakon o kontaminantima usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije u području kontaminanata u hrani i propisima koji uređuju službene kontrole hrane. Ovo usklađivanje podrazumijeva definiranje nadležnih tijela, njihovih zadaća te obveza subjekata u poslovanju s hranom. Cilj je osigurati jedinstvene standarde kvalitete i sigurnosti hrane na cijelom području EU, uključujući i Hrvatsku.
- Definiranje nadležnih tijela i njihovih zadaća
- Utvrđivanje obveza subjekata u poslovanju s hranom
- Usklađivanje s EU propisima
Nove nadležnosti Ribarske inspekcije
Važna novost je dodjeljivanje nadležnosti Ribarskoj inspekciji za provedbu službenih kontrola u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima. Ovo je značajan korak naprijed, s obzirom na to da se osigurava kontrola sigurnosti ribe i morskih plodova od samog izvora. Kontrola ribarskih plovila i iskrcajnih mjesta ključna je za sprječavanje kontaminacije i osiguranje kvalitete ribljih proizvoda.
Homogenizirani uzorci i izvješćivanje o nesukladnostima
Definiranje uzimanja homogeniziranih uzoraka i izvješćivanje o nesukladnostima koje se pronađu u određenim uzorcima, također doprinosi sigurnosti hrane koja se nalazi na tržištu EU i dolazi iz trećih zemalja. Standardizirani postupci uzimanja uzoraka i transparentno izvješćivanje o rezultatima analiza ključni su za učinkovit nadzor i pravovremenu reakciju u slučaju opasnosti. Cilj je osigurati da se hrana koja nije za ljudsku upotrebu i koja je opasna s obzirom na razine kontaminanata, povuče s tržišta i o tome obavijeste potrošači.
“Konačni cilj je sigurnost potrošača i zaštita ljudskog zdravlja,” naglasila je državna tajnica Bubaš.
Reakcije u Saboru: Od podrške do kritika
Tijekom saborske rasprave, različiti zastupnici iznijeli su svoje stavove o prijedlogu Zakona o kontaminantima i stanju sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Dok su neki podržali zakon i istaknuli važnost zaštite zdravlja građana, drugi su izrazili zabrinutost zbog postojećih problema i nedostataka u sustavu.
Podrška i naglasak na važnost zdravlja
Mislav Herman iz HDZ-a naglasio je da zakonom šalju poruku da zdravlje i sigurnost građana imaju prioritet nad svim drugim interesima. Anka Mrak-Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSiP-a) založila se za jačanje rada službenih laboratorija kako bi što više hrane došlo na pregled i istaknula potrebu dodatnog ekipiranja Državne inspekcije. Ovi zastupnici podržavaju napore za poboljšanje sigurnosti hrane i naglašavaju važnost ulaganja u laboratorije i inspekcije.
Kritike i upozorenja na probleme u praksi
S druge strane, Mišo Krstičević (Klub SDP-a) upozorio je da je Državni inspektorat ozbiljno potkapacitiran za bilo kakav ozbiljan nadzor. Zvonimir Troskot (Most) nije se složio s državnom tajnicom da je sve tako odlično, navodeći kako voda u Karlovcu ima 55 puta više olova i 30 puta više mangana od dozvoljene količine, a odloženi opasni otpad u Lici broji se u milijunima tona i zagađuje vodu. Troskotovi argumenti ukazuju na ozbiljne probleme s kontaminacijom okoliša koji mogu imati izravan utjecaj na sigurnost hrane i zdravlje ljudi. Ovi zastupnici upozoravaju na nedostatke u provedbi zakona i nadzoru, te pozivaju na hitne mjere za rješavanje problema kontaminacije okoliša.
Primjeri povlačenja kontaminirane hrane: Alarm za uzbunu
Sustav brzog alarmiranja (RASFF – Rapid Alert System for Food and Feed) ključan je za pravovremeno otkrivanje i povlačenje nesigurne hrane s tržišta. Kroz ovaj sustav, države članice EU dijele informacije o opasnim proizvodima i poduzimaju mjere za zaštitu potrošača. Tijekom godine, zabilježeno je nekoliko desetaka slučajeva povlačenja hrane u Hrvatskoj zbog različitih vrsta kontaminacije.
- Prisutnost bakterija (Salmonella, Listeria)
- Povišene razine teških metala (olovo, kadmij)
- Ostaci pesticida
- Aflatoksini (gljivični toksini)
Konkretni primjeri povlačenja kontaminirane hrane uključuju: Povlačenje određene serije smrznutog povrća zbog prisutnosti bakterije Listeria monocytogenes, povlačenje određene serije orašastih plodova zbog povišene razine aflatoksina, povlačenje određene serije dječje hrane zbog prisutnosti pesticida. Ovi primjeri pokazuju da sustav detektira probleme i reagira, ali također ukazuju na potrebu za jačanjem preventivnih mjera i nadzora u svim fazama proizvodnje i distribucije hrane.
Zaključak
Iako državna tajnica tvrdi da sustav kontrole sigurnosti hrane u Hrvatskoj djeluje, rasprava u Saboru i primjeri kontaminirane hrane koja je povučena s tržišta ukazuju na to da prostora za poboljšanje itekako ima. Usklađivanje s europskim propisima, jačanje inspekcijskih službi i laboratorija, te transparentno informiranje javnosti ključni su za osiguranje visoke razine sigurnosti hrane i zaštitu zdravlja potrošača. Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju sustava, ulagati u edukaciju proizvođača i potrošača, te osigurati da se zakoni i propisi provode u praksi. Samo tako možemo biti sigurni da je hrana koju konzumiramo sigurna i zdrava.
FAQ: Često postavljana pitanja o sigurnosti hrane u Hrvatskoj
Što učiniti ako posumnjam da je hrana koju sam kupio/la kontaminirana?
Ako sumnjate da je hrana koju ste kupili kontaminirana, odmah prestanite s konzumacijom. Sačuvajte ambalažu i račun, te prijavite sumnju Državnom inspektoratu. Možete se obratiti i nadležnoj službi za zaštitu potrošača.
Kako mogu provjeriti je li određeni proizvod povučen s tržišta zbog kontaminacije?
Državni inspektorat redovito objavljuje informacije o povučenim proizvodima na svojoj web stranici. Također, možete pratiti objave Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva, kao i relevantne medije.
Koje su najčešće vrste kontaminacije hrane u Hrvatskoj?
Najčešće vrste kontaminacije hrane u Hrvatskoj uključuju prisutnost bakterija (Salmonella, Listeria), povišene razine teških metala (olovo, kadmij), ostatke pesticida i aflatoksine (gljivični toksini).
Koja je uloga RASFF sustava u osiguravanju sigurnosti hrane?
RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje. Omogućuje državama članicama EU da brzo dijele informacije o opasnim proizvodima i poduzimaju mjere za zaštitu potrošača. RASFF je ključan za pravovremeno otkrivanje i povlačenje nesigurne hrane s tržišta.
Kako se provode kontrole sigurnosti hrane u Hrvatskoj?
Kontrole sigurnosti hrane u Hrvatskoj provode Državni inspektorat, veterinarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija i druge nadležne službe. Kontrole se provode na svim razinama proizvodnje i distribucije hrane, od primarne proizvodnje do maloprodaje. Uzorci hrane se redovito analiziraju u laboratorijima kako bi se utvrdila prisutnost kontaminanata.
Koliko često se hrana u Hrvatskoj povlači s tržišta zbog kontaminacije?
Broj povlačenja hrane s tržišta zbog kontaminacije varira iz godine u godinu. Međutim, prema izjavi državne tajnice Bubaš, u protekloj godini zabilježeno je nekoliko desetaka slučajeva povlačenja hrane zbog kontaminacije, što ukazuje na kontinuiranu potrebu za nadzorom i prevencijom.
Leave a Comment