HRVATSKI Sabor sutra će glasovati o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu. Glasovanje je očekivano s velikom pozornošću jer Vlada je prihvatila samo dio amandmana, a javnost spekulira o mogućim novim partnerstvima unutar vladajuće većine. U ovom tekstu analiziramo što to sve znači, tko je predložio amandmane, kakve su brojke u proračunu i koje posljedice po gospodarstvo i građane može rezultat imati. Osiguravamo vremenski kontekst i koristimo podatke iz službenih izvora kako bismo razumjeli koju šansu ima saborska većina prije završnog glasovanja.
Proračun za 2026.: osnove, brojke i očekivanja
Pregled proračuna za iduću godinu, kao i pratećih financijskih planova, ključan je za razumijevanje fiskalne politike Vlade. U 2026. državni proračun planira uprihoditi 35,7 milijardi eura u blagajnu, dok su rashodi procijenjeni na 39,8 milijardi eura. Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a kao poticaj rasta ističe se ponajprije domaća potražnja, s naglaskom na osobnu potrošnju.
U odnosu na zatečeno stanje, ključna su brojka i sljedeća dinamika: javni dug u BDP-u očekuje se na 56 posto, što predstavlja nastavak trenda pada udjela duga u odnosu na BDP u proteklim godinama. Istodobno, deficit konsolidirane opće države bi trebao ostati na razini od 2,9 posto, jednako kao i u 2025. godini. Ove brojke su temelj za raspodjelu sredstava i mogu utjecati na kreditni rejting zemlje, kreditne uvjete poduzeća i složenost politike kada je riječ o investicijama.
Kako bi se ostvarili prognozirani prihodi i rashodi, vlada je usmjerila proračun na kombinaciju fiskalnog okruženja koje bi potaklo potrošnju, ali i na mjere fiskalne discipline. Primjerice, iz Thatg proračuna provodi se planirani fokus na poticanje potrošnje domaćih kućanstava kroz fiskalne instrumente, dok se istovremeno naglašava potreba za racionalizaciju administrativnih procesa i smanjenje birokracije. Sve to treba voditi računa da blagajna države ostane stabilna, a javni dug eventualno smanjen u odnosu na BDP i buduće projekcije.
Prolaz kroz odjeljke: što konkretno znači za građane
U proračunu i pratećim planovima uočljivi su fokus na porezne politike, administrativno rasterećenje i financijsko planiranje za projekte od značaja za javni sektor. Za građane to znači da bi se moglo očekivati:
- Potpune ili djelomične porezne olakšice za određene vidove poslovne djelatnosti i društveno korisne projekte.
- Procesno olakšanje i rasterećenje za poduzetnike kroz Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i Opći porezni zakon, usklađivanje s Zakonom o fiskalizaciji.
- Moguća rast potrošnje kroz mjere koje potiču domaću potražnju, što bi moglo doprinijeti stabilizaciji tržišta rada i potrošačkih troškova.
- Ograničenu ili ciljanu ilivrstu rashodnih programa u javnoj potrošnji, uz napore za bolju učinkovitost i administrativno rasterećenje.
U fokusu su i najavljene mjere koje bi se trebale odnositi na poreze, porez na dodanu vrijednost i izvođenje administrativnih procesa na nižu razinu, što bi u praksi značilo manje obrazaca i manje potrebe za obavljanjem administrativnih radnji od strane poslodavaca i građana. Procjene ukidanja određenih obrazaca navode se kao rasterećenje poslovanja vrijedno oko 72,64 milijuna eura godišnje, što bi moglo uložiti dodatnu fleksibilnost za poduzetnike i javne službe.
Amandmani: tko ih je predložio i kakav je status njihove prihvaćenosti
Prema dostupnim informacijama, ukupno oko 270 amandmana bilo je upućeno na proračun i prateće planove. Vlada je prihvatila dio amandmana; točnije, od ukupno prihoda amandmana, njih 15 je prihvatila u određenom obliku, dok su mnogi ostali odbijeni. Od prispjelih prihvaćenih, šest ih je predložilo zastupnici vladajuće većine, a jedanaest iz opozicije. Navedeni opozicijski prijedlozi dolaze iz redova nezavisne platforme i partnerskih stranaka, što otvara pitanje nove političke kombinacije koja bi mogla dodatno ojačati ili oslabiti postojeću saborsku većinu. Takve znakove javnost tumači kao signal da bi se moglo pojaviti novo partnerstvo koje bi moglo promijeniti dinamičnost podrške proračunu.
“Odluku o konačnom glasovanju donijet će do petka naša stranačka tijela,” poručio je predsjednik IDS-a, Loris Peršurić, naglašavajući da stranka nije automatizirano spremna na potpisivanje proračuna bez dubinskog preispitivanja amandmana.
Iz IDS-a, koji su posebno apostrofirani u trenutnoj aferi o podršci, izrazili su zadovoljstvo što je Vlada prihvatila šest amandmana od ukupno njih 41 koje su podnijeli. Hoće li nakon toga dignuti ruku za proračun, nije jasno. U igri je i dinamika unutar same oporbe, budući da su pitanja o novim partnerstvima i mogućem preusmjeravanju političkog naglaska postala tema razgovora među analitičarima i građanima. U međuvremenu, Vlada je potvrdila da su prihvatili amandmane i od nekih ministara, uključujući Ivana Penavu (DP), Ljubomira Kolareka i Josipa Đakića (HDZ), Marijanu Petir (NZ) te Željka Lackovića (Nezavisni).
Specifične promjene u poreznom paketu i administrativnim mjerama
Jedan od ključnih dijelova dnevnog reda saborskog glasanja su i porezni paketi. Osim proračuna, Sabor će raspravljati o nekoliko paketa zakona koji uključuju dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, te administrativno rasterećenje za poduzetnike. U ovom kontekstu postoje i važnije promjene:
- Usklađivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost s Zakonom o fiskalizaciji, radi učinkovitije kontrole i smanjenja administrativnog opterećenja.
- Odgađanje ili ukidanje određenih obrazaca i procesa koji olakšavaju poslovanje, uz očekivanu uštedu sredstava za poduzetnike u višem postotku.
- Uvođenje izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne u slučajevima razmjene analitičkih podataka između Porezne uprave i lokalnih jedinica samouprave, što bi moglo ubrzati i pojednostaviti naplatu lokalnih poreza i poreza na dohodak.
- Planovi za prelaz na elektronički sustav podnošenja i vođenja evidencija u poreznom sustavu, s naglaskom na transparentnost i učinkovitost.
Procjena učinka ovih mjera na gospodarstvo i građane ukazuje na rasterećenje za poduzetnike kroz ukidanje nepotrebnih obrazaca i unapređenje fiskalne transparentnosti. Prema projektiranim brojkama, ukupna godišnja ušteda po poduzetnicima mogla bi iznositi više desetaka milijuna eura, što bi se reflektiralo u nižim troškovima poslovanja i većoj konkurentnosti na tržištu.
Tko odlučuje i kada počinje završno glasovanje?
Procedura glasovanja o proračunu i pratećim aktima u Saboru je složena i podložna dinamičnim političkim dogovorima. Nakon predviđenog usklađivanja amandmana i eventualnih dodatnih dopuna, očekuje se da se konačno glasovanje provede do kraja tjedna. Do tada, vladajuća većina pokušava osigurati dovoljnu podršku kroz ispunjavanje zahtjeva pojedinih klubova i eventualno prilagodbe u formulacijama zakona kako bi se stekao potrebni broj glasova. Tijekom te faze ključnu ulogu imaju interni pregovori, a vještine političke trgovine i jasne komunikacije s javnošću postaju imperativima za stabilnu podršku proračunskim mjerama.
Važno je napomenuti da će se odlukom tijela stranaka na kraju odlučiti tko će podržati proračun, a njihova odluka i zvuk s terena – pitanja od odgovornosti i socijalnog balansa – često igraju ključnu ulogu u donošenju konačnog rezultata. Očekuje se da će nacionalna politika i javni diskurs ostati fokusirani na to kako proračun utječe na standard građana, radna mjesta i sigurnost javnih službi.
Kako bi proračun utjecao na građane i poduzetnike?
U kontekstu potrošnje i investicija, proračun i prateći paketi imaju izravan utjecaj na svakodnevni život. Neki od očekivanih efekata uključuju:
- Veća potrošnja kućanstava kroz ciljane mjere i olakšice, što može potaknuti domaću potražnju i bolju potrošnju na lokalnom tržištu.
- Poduzetnicima olakšanje kroz pojednostavljenje administrativnih procesa i operativnu učinkovitost, što bi moglo potaknuti investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
- Državnoj blagajni stabilnost kroz racionalniji pristup troškovima i veći nadzor nad fiskalnom odgovornošću, što bi osiguralo solidniji kreditni rejting i povjerenje investitora.
- Javni sektor i opći državne rashode – kroz planirano moderniziranje administrativnog aparata i bolje usluge građanima, s ciljem smanjenja nepotrebnih troškova i poboljšanja kvalitete javnih usluga.
Međutim, postoje i izazovi. Kritičari upozoravaju da bi naboj političkih pregovora i postojeći koalicijski aranžmani mogli usporiti provođenje nekih reformi, a time i kratkoročne koristi. Postoje i rizici da određeni amandmani ili promjene u zakonima o porezu i fiskalizaciji povremeno mogu komplicirati poslovne uvjete, pogotovo za manje firme i poduzetnike u start-up fazama. Stoga je bitno da javnost prati tko i kako podržava pojedine prijedloge i koje su njihove posljedice za realni sektor i raspoloživ kapital građana.
Primjeri iz prakse i regionalni kontekst
U regionalnim okvirima, mnoge zemlje provode slične reforme kako bi olakšale poslovanje i modernizirale fiskalnu politiku. Primjeri iz Europske unije sugeriraju da administrativno rasterećenje i fiskalna transparentnost često idu ruku pod ruku s većim investicijskim prihvatima i povećanim poreznim nadzorom. Hrvatska, kroz ove planove, pokušava pronaći ravnotežu između poticanja rasta i održivosti javnih financija. U tom kontekstu, uloga Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i imenovanja novih članova, poput Nikolina Moslavac, mogla bi imati značajnu ulogu u budućim odlukama koje su usko povezane sa tržišnim natjecanjem i pravilima poslovanja unutar države. Uključivanje ovakvih institucionalnih aktera govori o sve većoj integraciji fiskalne politike s širim regulatornim okvirima koji imaju utjecaj na gospodarstvo i potrošače.
Pro i kontra proračunskih mjera: sažetak
Za ovaj proračun i njegove prateće mjere mogu se izdvojiti sljedeći glavni prednosti i mane:
- Pro:
- Con:
- Što se točno glasuje u Saboru u vezi s proračunom za 2026.?
- Glasuje se o državnom proračunu za 2026. godinu i pratećim financijskim planovima, te o općem paketu amandmana koji imaju utjecaj na raspodjelu sredstava, poreznu politiku i fiskalnu disciplinu.
- Koliko amandmana je prihvatila Vlada?
- Prema dostupnim informacijama, Vlada je prihvatila dio amandmana, ukupno njih 15, dok je ostatak odbijen ili ostao neizvještan. Od tih prihvaćenih, šest je predložila vladajuća većina, a 11 opozicija.
- Koje su ključne brojke proračuna za 2026.?
- Prihodi 35,7 milijardi eura, rashodi 39,8 milijardi eura, očekivani rast BDP-a 2,7%, javni dug u BDP-u predviđen na 56%, deficit 2,9%.
- Što znači administrativno rasterećenje?
- Racionalizacija administrativnih procedura, smanjenje obrasca i pojednostavljenje procesa za poduzetnike i državni administrativni sustav, što bi trebalo uštedjeti resurse i ubrzati poslovne procese.
- Kako porezni paketi utječu na građane?
- Ovisno o konačnim odlukama, može doći do olakšica ili promjena naplate poreza kroz PDV i druge poreze, te izuzeća od određene porezne tajne i poboljšanja u fiskalnoj transparentnosti.
- Koja su najveća rizika i izazovi?
- Politička dinamika i mogućnost novih partnerstava mogu utjecati na stabilnost saborske većine i vrijeme provodnje reformi. Također postoji rizik da rješenja u poreznoj i fiskalizacijskoj legislativi ne budu dovoljno jasna ili dosljedna prije konačne primjene.
U ovom kontekstu, praćenje glasovanja i analiza tko i kako glasa bit će ključno za razumijevanje buduće fiskalne politike i njezinog utjecaja na gospodarski rast, potrošače, poduzetnike i javni sektor. Kriminal.info prati razvoj događaja i donosi dodatne analize o tome kako ove mjere utječu na sigurnost i pravnu regulativu, jer fiskalne odluke često imaju direktan utjecaj na financijsku sigurnost građana i poslovnih subjekata.
Ako imate dodatnih informacija ili želite prijaviti grešku u tekstu, javite nam na desk@kriminal.info ili ostavite komentar ispod članka. Sadržaj je prilagođen hrvatskom jeziku i namijenjen čitateljima koji traže jasan i detaljan uvid u političko-ekonomske teme, s naglaskom na praktične posljedice za građane i gospodarstvo.
Leave a Comment