U Rijeci je prošlog vikenda došlo do incidenta na javnom događaju kada je muškarac prigrlio simbolizam prošlih vremena i nosio partizansku zastavu tijekom mirnog marša. Policija ga je identificirala i podnijela prijavu zbog sumnje na narušavanje javnog reda i mira te ometanje prolaska sudionicima i okupljenima. Ovaj događaj pokrenuo je raspravu o granicama slobode izražavanja, sigurnosti na javnim događajima i pravilima ponašanja pri nošenju simbola koji nose snažan historijski naboj. U nastavku donosimo cjelovitu analizu, s kontekstom, pravnim okvirom i praksama koje oblikuju ovakve situacije u Hrvatskoj danas, uz ključne činjenice i moguća pitanja koja čitatelje zanima.
U trenutku pisanja ovog članka (2025. godina) javna rasprava o simbolima i sjećanju na prošle režime ostaje živa i često izaziva žestoke reakcije. Ovaj prilog želi pružiti uravnotežen prikaz, bez osuđivanja ili idealizacije bilo kojeg identiteta, ističući važnost transparentnosti institucija i poštivanja različitih perspektiva u demokratskom društvu.
Uvod: kontekst događaja i zašto ovaj slučaj privlači pažnju javnosti
Policija koja reagira na nošenje simbola izraslog iz ratne prošlosti često naleti na dvosmjeran odgovor javnosti: s jedne strane osjećaj povijesne istine i sjećanja, a s druge strane bojazan da bi ambivalentan simbol mogao uznemiriti određene skupine. U ovom slučaju riječ je o partizanskoj zastavi, simbolu koji u Hrvatskoj izaziva snažne emocionalne reakcije jer evocira tijekom Drugog svjetskog rata različite identitete i naličja povijesti. S jedne strane, mnogi vide simbolizam antifašizma i otpora; s druge strane, simbol je povezan i s totalitarističkim režimima koji su ostavili dileme oko prisutnosti njihovih simbola u javnom prostoru.
Uloga policije u ovakvim situacijama nije samo reakcija na kršenje statičnog pravnog teksta, već i upravljanje društvenim napetostima. To znači da službenici moraju procijeniti kontekst događaja, namjeru okupljanja, dinamiku same povorke te eventualno uznemirenje javnosti. Upravo takav balans nalazi se na kružnici između očuvanja javnog reda i mir i zaštite slobode izražavanja. U aktualnoj hrvatskoj praksi, sjećanje na prošlost često se nalazi na složenoj mreži zakona, kulturnih normi i javnih očekivanja, te svaki slučaj traži precizan pravni okvir i transparentan javni dijalog.
Što se dogodilo? Detalji incidenta i kronologija događaja
Kronološki pregled događaja na mjestu marša
Prema dostupnim informacijama, određeni sudionici marša u Rijeci nosili su različite simbole i poruke, među njima i zastavu s obilježjima koja podsjećaju na određene povijesne periode. Tijekom okomitog kretanja kroz centralnu gradsku traku, jedan muškarac je izložio partizansku zastavu, što je izazvalo uzbunu među prolaznicima i organizatorima događaja. Nakon dojave prisutnih, nadležna policija je pristupila situaciji, identificirala osobu i pristupila procjeni rizika te mogućeg ometanja javnog reda i mira. Slijedila je formalna prijava zbog sumnje na prekršaj, a cijeli događaj je zabilježen kroz video-savjete i službene zapisnike.
Izjave o motivima nositelja zastave nisu bile jednake. Neki svjedoci tvrde da je cilj bio izraziti politički stav ili sjećanje na određene periode, dok drugi naglašavaju jednostavan odabir simbola bez konotacija. Važno je naglasiti da u ovom slučaju nema dokaza o fizičkim sukobima ili nasilju. Umjesto toga, incident je završio formalnom etiketom i administrativnom reakcijom nadležnih institucija.
U praksi, ovakvi događaji često završavaju različitim ishodima: od brzog razjašnjenja i oslobađanja, do podnošenja prekršajnih naloga ili čak ozbiljnijih kazni ako se utvrdi da je došlo do narušavanja reda. U ovom slučaju, policija je postupila prema tadašnjim pravilima i praksama koja omogućavaju podnošenje prijave za narušavanje javnog reda i mira kada prisutno ponašanje ili simbolika može izazvati brojno uznemirenje ili prijetnju javnom redu.
Pravni okvir: što kaže zakon i kako se ovakvi slučajevi procesuiraju
Osnovni pravni okvir u Hrvatskoj za javni red i mir
U hrvatskom pravnom sustavu, javni red i mir regulira se kroz određene prekršajne odredbe koje se odnose na remetilački ili uznemirujući govor, nasilno ponašanje, te ometanje prolaska ili zaustavljanje prometa na javnim mjestima. Kada sudionici ili gledatelji percipiraju simbol koji može izazvati uznemirenje ili strah, policijske službe imaju ovlast poduzeti mjere. U ovakvim situacijama policija može privesti ili identificirati osobe radi utvrđivanja činjenica, te pokrenuti prekršajne postupke ili razmotriti mogućnost dovođenja u službene evidencije.
Specifičnost ovog slučaja obuhvaća činjenicu da se radilo o zastavi koja nosi simboliku s kompleksnim historijskim konotacijama. U takvim situacijama pravni okvir uključuje interpretaciju je li nošenje simbola u javnom prostoru predstavljalo izravno ometanje javnog reda i mira ili je to izričaj slobode izražavanja. Hrvatska pravna tradicija vrednuje slobodu izražavanja, ali i postavlja granice kada takav izraz postaje prijetnja sigurnosti ili narušavanja javnog poretka. U praksi to znači da odluke o kršenju zakona nisu automatske, već se temelje na kontekstu događaja, namjeri i posljedicama po javnost.
Važno je razumjeti da simboli koji su izravno usmjereni protiv određene skupine ili koji potiču mržnju mogu biti regulirani preciznijim okvirima kroz zakone o suzbijanju nasilja, govora mržnje i poziva na nasilje. U slučaju partizanske zastave, eksperti ističu da odluka o eventualnoj odgovornosti često zavisi od konteksta i načina na koji je zastava prezentirana, a ne samo od same činjenice posjedovanja simbola.
Pravni okvir kontroverznih simbola: ZDS, NDH i slična obilježja
U hrvatskoj praksi postoji kontinuirana diskusija o reguliranju obilježja koja su povezana s nacističkim, fašističkim ili komunističkim režimima. Zastave i simboli koji evociraju legitimacijske fenomene ili prošlost drže veliku simboličku težinu. Pravni postupci vezani uz ZDS (Zastava djedova i sinova) ili druge slične simbolike često prelaze okvir standardnog prekršajnog procesuiranja i dotiču pitanja o kulturnoj baštini, sjećanju i odgovornosti prema zajednicama koje su prošle kroz rane traumatske periode. U ovom kontekstu, sudske prakse usmjerene su k zaštiti javnog reda, ali i očuvanje slobode izražavanja te akademske i javne rasprave o prošlosti. U praksi to znači da sudski organi pažljivo razmatraju motive, sadržaj i način prezentacije simbola kako bi procijenili rizik za javnost.
Javna rasprava: sloboda izražavanja, sigurnost i društveni identitet
Sloboda izražavanja naspram javnog reda i mira
Sloboda izražavanja je temeljno pravo u demokratskom društvu, ali nije apsolutna. U kontekstu javnih događaja i prosvjeda, ograničenja su nužna kako bi se spriječila nasilna ili uznemirujuća ponašanja. U slučaju nošenja simbola s teškim historijskim konotacijama, komunikacijski rizici su višestruki: simbol može biti izazovan, može potaknuti suparničke identitete ili mogla uzrokovati dugačke diskusije koje prelaze u dijalogu. S druge strane, svakom pojedincu treba omogućiti da izrazi svoje vrijednosti i sjećanje na prošlost. Stoga daljnje razrade pravnog okvira nastoji uravnotežiti ove dvije vrijednosti: zaštitu javnog reda i očuvanje slobodnog izražavanja, uz poticanje dijaloga i edukacije o povijesti.
U mnogim slučajevima sličnim ovom, društveno ključno postaje: kako spriječiti eskalaciju, a istovremeno ne gušiti različita mišljenja. To znači da institucije moraju primijeniti pristup koji je transparentan i predvidljiv: jasno objasniti razloge zašto je određeno ponašanje opisano kao prekršaj i koje su posljedice, te pružiti kanale za žalbu ili pojašnjenje. Ovaj pristup jača povjerenje javnosti u institucije i potiče kulturu građanskog dijela zemlje, bez favoriziranja jedne strane u diskusiji.
Kultura sjećanja i odgovornost javnih događaja
Simboli iz prošlih vremena često su tema kulturnog sjećanja: njihova vrijednost može biti edukativna ili može služiti kao podsjetnik na traume ili represivne programe. U kontekstu Republike Hrvatske, sjećanje na drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje ostaju politički i društveno osjetljive teme. U javnim događajima, organizatori i sudionici pozivaju se da poštuju različite perspektive te da poštuju zajedničke vrijednosti sigurnosti i dostojanstva. U praksi to znači da se simboli koji izazivaju jake reakcije moraju tretirati s pažnjom i temeljito analizirati njihovu namjeru i posljedice na javni red.
Povijest, kontekst i simbolika: kratka panorama
Historijski okvir simbola i njihova različita čitanja
Partizanska zastava kao povijesni simbol nosi složen kontekst. U mnogim zemljama postkolonijalnog migra nja, takvi su simboli i dalje predmet intenzivne rasprave o identitetu, sjećanju i pravdi. Prema istraživanjima historijskih studija, nošenje takvih simbola često izaziva snažne emocionalne reakcije jer ih različite skupine čitaju na različite načine—neki vide antifašizam i otpor, drugi povezivanje s potencijalno represivnim režimima ili ideološkim opasnostima. U Hrvatskoj, gdje se prošlost i sjećanje na Drugi svjetski rat i poslijeratna razdoblja još uvijek obrađuju u školstvu, medijima i javnim događajima, ovakvi simboli postaju i predmet edukativnih aktivnosti i javnih debata.
Između sjećanja i identiteta: društvene implikacije
Ozbiljnost teme proizlazi iz činjenice da simboli nose kolektivnu memoriju, a time i odgovornost. Kada se na javnom prostoru pojave simboli koji dijele društvenu zajednicu, institucije imaju zadatak olakšati dijalog, a ne narušavanje prava na izražavanje. U praksi to znači da bi marševi, prosvjedi i javni skupovi trebali biti dobro organizirani, uz jasnu komunikaciju o dopuštenim porukama, sigurnosnim mjerama i procedurama za rješavanje eventualnih neslaganja. Edukativne inicijative i otvoreni forumi korisni su alati za unapređenje razumijevanja različitih perspektiva i za smanjenje mogućnosti pogrešnog tumačenja simbola.
Praktične implikacije za sigurnost na javnim događajima
Kako institucije upravljaju rizikom?
Policija i organizatori događaja trebaju procijeniti rizike prije i tijekom događaja. Ključni elementi uključuju:
- Javni prostor i gustoću sudionika
- Namjeru i kontekst nošenja simbola
- Moguće posljedice po sigurnost sudionika i gledatelja
- Komunikacijske kanale za brzo informiranje javnosti
- Proceduru za privremenu ili trajnu identifikaciju osoba koje krše pravila
U praksi to znači korištenje koordinacije među policijom, organizatorima i lokalnim zajednicama kako bi se izbjegle eskalacije. Transparentnost, jasna pravila i mogućnost žalbe ili pojašnjenja često smanjuju napetost i potiču građane na poštivanje zajedničkog prostora.
Kako se slični slučajevi rješavaju u praksi: usporedni primjeri
Slični incidenti u posljednjim godinama
U nekoliko sličnih slučajeva u regionalnom okruženju, vlasti su primijenile različite pristupe ovisno o kontekstu. Neki su odlučili da prisutnost simbola nije dovoljno za formalnu prijavu ako ne postoji jasna prijetnja ili uznemirenje, dok su drugi u trenucima visokog rizika izdvojili pojedince radi daljnjih provjera i eventualnog pokretanja prekršajnih procedura. Ovakva raznolikost pokazuje koliko očuvanje ravnoteže između slobode izražavanja i javnog reda zahtijeva pažnju stručnjaka i dosljednu primjenu pravilnika.
Što učini sudski sustav ako se pojave žalbe?
Ako neki od sudionika ili organizatora podnese žalbu ili traži pojašnjenje, pravosudni postupci često uključuju detaljno ispitivanje konteksta, snimki sigurnosne kamere i iskaze svjedoka. Sudovi nastoje donijeti odluku koja je u skladu s Ustavom i međunarodnim standardima, uz poštivanje domaćih zakona o javnom redu i miru. U mnogim slučajevima, odluke se fokusiraju na konkretnu akciju ili ponašanje, a ne na cjelokupnu simboliku, što omogućava razliku između pojedinačnog incidenta i šireg društvenog konteksta.
Zaključak: što ovaj događaj znači za Hrvatsku danas
Incident u Rijeci, iako pojedinačan, osvjetljava širi okvir u kojem se danas nalazi Hrvatska: kontinuirana dijalog između sjećanja na prošlost, slobode izražavanja i sigurnosti javnih prostora. Dok društvo nastavlja razmatrati granice prihvatljivog izraza i načine na koje se simboli tumače, važno je da institucije budu otvorene, transparentne i konzistentne u primjeni pravnih pravila. Istodobno, građani se potiču na dijalog, edukaciju i poštivanje različitih perspektiva, što jača demokratsku kulturu i pridonosi sigurnijem kulturnom prostoru.
U zaključku, slučaj ukazuje na važnost jasnog pravnog okvira, profesionalne i nepristrane policijske prakse te otvorenog društvenog dijaloga oko simbolike i sjećanja. Naslov ovog priloga, koji se bavi složenom temom nosivosti simbola u javnom prostoru, poziva čitatelje da razmotre mnoge složenosti koje se nalaze u ovom području i da kroz informiranost te procese doprinesu razumijevanju i suživotu u pluralnom društvu.
FAQ – najčešća pitanja korisnika
-
Je li osoba zaista kažnjena ili je prošla samo kroz identifikaciju?
U ovom slučaju, policija je podnijela prijavu zbog sumnje na narušavanje javnog reda i mira. Da li će doći do kaznenog postupka ili prekršajnog naloga ovisit će o daljnjem utvrđivanju činjenica i procjeni javnog interesa. Bez punog procesa, ne može se izreći trajna kazna.
-
Kakav je utjecaj na slobodu izražavanja kada je riječ o takvim simbolima?
Sloboda izražavanja ostaje temeljna vrijednost, ali nije apsolutna. U javnom prostoru, nošenje simbola s jakim povijesnim nabojem može biti podloženo pravilima koja štite javni red i mir. Ovaj slučaj ilustrira ravnotežu koja je ključna u demokratskom društvu.
-
Kako se postupci razlikuju od slučaja do slučaja?
Razlike proizlaze iz konteksta događaja, načina na koji se simbol prezentira i reakcija javnosti. Neki slučajevi završavaju samo administrativnim mjerama, drugi zahtijevaju detaljniju procjenu od nadležnih tijela i sudova. Postupci nisu univerzalni; svaki slučaj se procjenjuje pojedinačno.
-
Koje su posljedice za javni prostor ako se simbolika često pojavljuje?
Ako se simboli kontinuirano pojavljuju i uzrokuju uznemirenje, može doći do promjene sigurnosnih protokola na događajima, kao i inicijativa za edukativne programe i dijaloge o povijesti i sjećanju. U nekim slučajevima, mogu se predložiti dodatne mjere za smanjenje tenzija i poticanje konstruktivnog dijaloga među zajednicama.
-
Gdje građani mogu tražiti pojašnjenja ili žalbu?
Građani mogu tražiti pojašnjenje od organizatora događaja ili nadležnih policijskih službi. U slučaju neslaganja, postoji mogućnost žalbe nadležnim tijelima ili putem službenih kanala informacijskih sustava i pravnog savjetovanja.
-
Koje teme su posebno osjetljive u ovom kontekstu?
Teme osjetljive u ovom kontekstu uključuju sjećanje na Drugi svjetski rat, totalitarne režime, identitet zajednice i pravo na javno izražavanje. Razumijevanje ovih tema zahtijeva edukaciju, otvoren dijalog i poštovanje različitih perspektiva.
Napomena: Za temeljnu provjeru i dodatne detalje o konkretnom slučaju, pratite službene izvore MUP-a, lokalnih medija i sudske odluke koje mogu pružiti završni okvir o ovom incidentu.
HR
Ključne riječi: Rijeka, partizanska zastava, javni red i mir, simboli totalitarnih režima, ZDS, NDH, Ustaški simboli, sloboda izražavanja, sigurnost na javnim događajima, prekršaji, pravni okvir, demokratska rasprava





Leave a Comment