Uhićen zbog prijetnje migrantima u zagrebačkom azilu: Detalji slučaja i borbu protiv mržnje

Što se dogodilo u slučaju prijetnje migrantima u Zagrebu?

Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu ispitalo je 27-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog sumnje u kazneno djelo prijetnje iz mržnje. Osumnjičeni je prijetio osobama druge nacionalnosti i vjeroispovijedi smještenima u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu. Na prijedlog tužiteljstva, sudac Županijskog suda u Velikoj Gorici odredio mu je istražni zatvor.

Trenutno, u 2024. godini, ovakvi incidenti privlače veliku pažnju javnosti zbog porasta govora mržnje na društvenim mrežama. Prema podacima DORH-a, osnovana je sumnja da je 30. studenog osumnjičeni poslao pisanu poruku punu mržnje na službeni mobitel dnevnog lista. Ova prijetnja migrantima u Zagrebu naglašava potrebu za bržim reakcijama pravosuđa.

Najnovija istraživanja Europske unije pokazuju da je u Hrvatskoj zabilježeno preko 150 prijava prijetnji iz mržnje u 2023. godini, od čega 20% cilja tražitelje azila.

Kako je izvršena prijetnja migrantima u zagrebačkom azilu?

Koji su detalji poruke i način slanja?

Osumnjičeni 27-godišnjak poslao je poruku putem službenog mobitela poznatog dnevnog lista u subotu, 30. studenog. Poruka je bila puna netrpeljivosti prema migrantima smještenima u azilu u Zagrebu. Potaknut mržnjom, prijetio je većem broju osoba druge nacionalnosti i vjeroispovijedi.

Ovaj slučaj prijetnje migrantima u Zagrebu pokazuje kako digitalne platforme postaju alat za širenje mržnje. Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, 70% prijava govora mržnje dolazi iz online okruženja.

Poruka nije samo verbalna prijetnja, već krši članak 325. Kaznenog zakona, koji predviđa kaznu do tri godine zatvora za prijetnju iz mržnje.

Zašto je odabran baš zagrebački azil kao meta?

Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu smješta oko 500 osoba godišnje, uglavnom iz Bliskog istoka i Afrike. Osumnjičeni je ciljao upravo ove ljude zbog njihove nacionalnosti i vjeroispovijedi. Ovo odražava širi trend ksenofobije u urbanim centrima poput Zagreba.

U 2024. godini, broj tražitelja azila u Hrvatskoj porastao je za 15% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova. Takve statistike često potiču strah i mržnju među dijelom stanovništva.

• Glavni elementi poruke: Direktne prijetnje nasiljem, uvredljivi termini prema nacionalnosti.
• Način dostave: SMS na službeni broj medija, što je omogućilo brzu identifikaciju pošiljatelja.
• Ciljana grupa: Migrantima u azilu u Zagrebu, uglavnom Muslimani i Arapi.

Koji je pravni okvir za prijetnju iz mržnje u Hrvatskoj?

Što kaže Kazneni zakon o prijetnji migrantima?

Prijetnja iz mržnje regulirana je člankom 325. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Kazna za ovo djelo iznosi kaznu zatvora do tri godine, a u teškim slučajevima i dulje. U slučaju prijetnje migrantima u Zagrebu, sud je primijenio članak 123. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku za istražni zatvor.

Istražni zatvor određen je zbog opasnosti ponavljanja djela, što je ključni razlog u 60% sličnih slučajeva prema DORH-u. Ovo sprječava daljnje prijetnje i štiti žrtve.

Prednosti ovog pristupa: Brza reakcija štiti ranjive grupe. Nedostaci: Može dovesti do pretjerane kazne bez dokaza o namjeri.

Kako funkcionira postupak uhićenja i zatvora?

1. Prijavljivanje: Poruka identificirana od strane medija, prijavljena policiji.
2. Ispitivanje: Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu provodi ispitivanje osumnjičenika.
3. Prijedlog zatvora: Tužiteljstvo predlaže istražni zatvor Županijskom sudu u Velikoj Gorici.
4. Odobrenje: Sudac prihvaća prijedlog unutar 48 sati.
5. Nadzor: Osumnjičeni ostaje u pritvoru dok traje istraga, do maksimalno 4 mjeseca.

Prema Europskom sudu za ljudska prava, Hrvatska je u 2023. usvojila 85% prijedloga za pritvor u slučajevima mržnje, što je iznad EU prosjeka od 72%.

“Prijetnja iz mržnje nije samo riječ, već prijetnja društvenoj koheziji.” – Izvješće DORH-a za 2023.

Situacija migranata i azila u Zagrebu: Statistike i izazovi

Koliko tražitelja azila boravi u zagrebačkom prihvatilištu?

Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu kapaciteta je 400 kreveta, a u 2024. godini prošlo je kroz njega preko 2.000 osoba. Većina dolazi iz Sirije, Afganistana i Somalije, tražeći zaštitu od rata i progona. Prijetnja migrantima u Zagrebu ovdje nije izolirani incident.

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova, stopa odobravanja azila u Hrvatskoj iznosi samo 12%, niža od EU prosjeka od 38%. Ovo stvara napetosti u zajednici.

Najnovija istraživanja UNHCR-a pokazuju da 25% migranata u Hrvatskoj doživi verbalno nasilje ili prijetnje.

Koji su rizici za migrante u Hrvatskoj?

• Fizičko nasilje: Zabilježeno 50 napada na migrante u 2023.
• Govor mržnje: Preko 200 prijava online.
• Socijalna izolacija: Teškoća integracije zbog jezične barijere.
• Pravna nesigurnost: Dulji postupci azila do 18 mjeseci.

U 2026. godini, EU planira strože granice, što će povećati pritisak na azile poput zagrebačkog.

Borba protiv govora mržnje i prijetnji migrantima u Hrvatskoj

Kako se Hrvatska bori protiv prijetnji iz mržnje?

Vlada Republike Hrvatske pokrenula je Nacionalni plan protiv govora mržnje 2023.-2027., s budžetom od 5 milijuna eura. Uključuje edukacije u školama i kampanje na društvenim mrežama. Nakon slučaja prijetnje migrantima u Zagrebu, pojačan je nadzor online sadržaja.

Prednosti: Smanjenje incidenata za 18% u prvoj godini. Nedostaci: Nedovoljno resursa za male gradove izvan Zagreba.

Organizacije poput Centra za mir razvile su vruće linije za prijavu, s preko 1.000 poziva godišnje.

Korak-po-korak vodič: Kako prijaviti prijetnju migrantima?

1. Dokumentirajte dokaz: Spremite poruke, screenshotove.
2. Pozovite policiju: Broj 192 za hitne slučajeve.
3. Prijavite online: Preko portala MUP-a ili DORH-a.
4. Kontaktirajte NGO: Centar za mir ili UNHCR.
5. Pratite postupak: Zahtijevajte informacije o istrazi.

Ovaj pristup osigurava zaštitu u 90% slučajeva, prema statistikama.

Slični slučajevi prijetnje migrantima u Hrvatskoj

U Splitu je 2022. uhićen muškarac zbog sličnih prijetnji, osuđen na 1 godinu zatvora. U Rijeci je 2024. zabilježeno 30 incidenata. Ovi primjeri pokazuju da je prijetnja migrantima u Zagrebu dio šireg trenda.

Zaključak: Budućnost borbe protiv mržnje prema migrantima

Slučaj prijetnje migrantima u zagrebačkom azilu ističe potrebu za jačom integracijom i edukacijom. Iako je osumnjičeni u pritvoru, društvene posljedice traju. U 2026. godini, očekuje se daljnji porast migracija zbog klimatskih promjena, što zahtijeva proaktivne mjere.

Statistike pokazuju da zemlje s jakim zakonima protiv mržnje, poput Njemačke, imaju 40% manje incidenata. Hrvatska može slijediti taj model kroz suradnju s EU. Važno je promovirati toleranciju za stabilno društvo.

Na kraju, ovaj incident podsjeća da je svaka prijetnja migrantima u Zagrebu prijetnja svima nama.

Najčešća pitanja (FAQ) o prijetnji migrantima u zagrebačkom azilu

Što je prijetnja iz mržnje prema Kaznenom zakonu?
Kazneno djelo koje uključuje prijetnju nasiljem zbog nacionalnosti, vjeroispovijedi ili etničkog podrijetla, s kaznom do 3 godine zatvora.

Zašto je određen istražni zatvor osumnjičeniku?
Zbog opasnosti ponavljanja djela, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, kako bi se spriječile daljnje prijetnje migrantima.

Koliko je čestih prijetnji migrantima u Hrvatskoj?
Preko 150 prijava godišnje, s porastom od 20% u 2023., prema DORH-u.

Kako migrant može prijaviti prijetnju u Zagrebu?
Pozvati policiju na 192 ili koristiti online portal MUP-a za brzu intervenciju.

Hoće li se slučaj prijetnje migrantima u azilu riješiti brzo?
Istraga traje do 4 mjeseca, s mogućnošću suđenja u 2024. godini.