Južna plinska interkonekcija BiH: planiranje nove opskrbe plinom prije zabrane uvoza iz Rusije do 2028. godine

Trenutno se u Europskoj uniji provode nadzorne promjene u energetskom sektoru koje imaju za cilj smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije. U mnogim državama regije zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu (BiH), ta transformacija postavlja izazove za sigurnost opskrbe plinom i dugoročno planiranje infrastrukture. Južna plinska interkonekcija BiH predstavlja ključnu infrastrukturalnu inicijativu koja bi povezala BiH s plinskim mrežama susjednih država, prije nego što se uvozni plin iz Rusije potpuno zabrani. Ovaj tekst analizira kontekst, izazove i konkretne korake koji bi osigurali stabilnost opskrbe plinom u BiH, uz naglasak na upotrebu modernih tehnologija i suradnju s međunarodnim partnerima.

Što je Južna plinska interkonekcija BiH i zašto je važna?

Južna plinska interkonekcija BiH predstavlja planiranu mrežnu poveznicu koja bi BiH povezala s hrvatskim plinskim sustavom kroz spojne točke na jugozapadu zemlje, s mogućnošću proširenja prema središnjoj Bosni i Hercegovini te dalje u regiju. U 2026. godini bilo je jasno da ovisnost o jedinom postojećem pravcu opskrbe — plinovodu iz bivšeg socijalističkog razdoblja koji dolazi iz Srbije — stvara ranjivost u slučaju promjena europskih pravila ili izlaska izvoznih kapaciteta iz Rusije. Južna interkonekcija nastojiDiversificirati pravce dobave plina i poboljšati sigurnost opskrbe kroz manje osjetljive, više modularne infrastrukturne modele.

Glavna vrijednost ovog projekta leži u mogućnosti da BiH osigurava natprosječnu energetsku sigurnost, neovisno o jedinstvenom postojećem pravcu. Time se smanjuje rizik od potencijalnih prekida zbog političkih ili ekonomskih promjena i povećava konkurentnost i stabilnost cijena plina na domaćem tržištu. Kako su najavili stručnjaci iz energetskog sektora, Južna plinska interkonekcija omogućuje BiH da ostvari bolju integraciju s europskim energetskim tokovima, što u konačnici olakšava tranziciju prema čistijim i sigurnijim izvorima energije.

• Prednost za sigurnost opskrbe: više pravaca dobave smanjuje rizik prekida, posebno tijekom sezonskih vršnih opterećenja ili kad su jugoistočne mreže manje povezane s direktnim alternativama.
• Ekonomičnost i fleksibilnost: otvaranje novih putova omogućava tržišnim sudionicima bolju raspodjelu kapaciteta, konkurentnije cijene i brže prilagođavanje potražnji.
• Geopolitička stabilnost: smanjenje ovisnosti o jednom partneru pomaže u smanjenju rizika zbog sankcija ili političkih turbulencija.

Koji su ključni elementi projekta?

Infrastrukturiranje Južne plinske interkonekcije uključuje spojne točke između hrvatskih i bosanskohercegovačkih mreža, izgradnju prilagodbenih stanica, modernizaciju postojećih plinovoda i usklađivanje sigurnosnih standarda. U 2026. godini najavljeno je da bi američka privatna tvrtka mogla voditi dio posla oko gradnje i upravljanja dijelovima plinovodne mreže, što bi doprinijelo ubrzanju realizacije projekta i jačanju tehničke i infrastrukturne kompetencije regije.

“Ovaj projekat predstavlja infrastrukturni prioritet od strateške važnosti za energetsku sigurnost BiH i regije,” naglašavaju stručnjaci iz Energoinvesta i partnerskih poduzeća. “Saradnja s međunarodnim akterima i ubrzana izgradnja omogućit će prilagodbu novim europskim pravilima i dugoročnu stabilnost tržišta plina.”

U tom kontekstu, BiH pristupa pripremama s pragmatičnog stajališta: planiranje troškova, identificiranje potencijalnih izvođača, usklađivanje s evropskim regulativama i osiguranje financijske podrške kroz različite instrumente. Bitno je napomenuti da BiH nije članica Europske unije, ali njezini energetski tokovi snažno su povezani s EU sustavima, jer promjene na jednoj točki mogu imati široke posljedice na cijelo tržište Zapadnog Balkana.

Europska politika i utjecaj na BiH

Politički okvir EU-a ima neposredan utjecaj na planiranje i razvoj plinskih kapaciteta u BiH. Zabrana uvoza plina iz Rusije koja bi trebala početi postupno 2027. godine i konačno stupiti na snagu 2028. godine postavlja jasne rokove i zahtjeve za diversifikaciju dobavnih pravaca. U 2026. godini zemlje regije dosegnule su konsenzus o potrebi jačanja međudržavnih plinskih koridora kako bi se osigurala kontinuitet opskrbe i smanjili rizici povezani s izvanrednim situacijama na europskom tržištu plina.

BiH očekuje da će se kroz Južnu plinsku interkonekciju uspostaviti sporazumi o olakšanom prelasku plinskih tokova iz Hrvatske prema BiH, uz eventualne varijante za dotok plina i iz drugih susjednih regija. Uloga europskih regulatora i financijskih institucija važna je jer daje okvir za priznavanje troškova modernizacije, standardizacije sigurnosnih mjera i transparentnosti procesa javne nabave. Time se stvara povoljan okvir za investiranje privatnog sektora uz javni nadzor, što doprinosi povjerenju investitora i stabilnosti tržišta.

Najnovija istraživanja pokazuju da diversifikacija dobitnika i duži rokovi otplate projekata mogu smanjiti troškove za krajnje korisnike, te istovremeno povećati energijski suverenitet BiH. Južna plinska interkonekcija BiH postaje most koji povezuje regionalne mreže i otvara mogućnost šire regionalne suradnje u energetskom sektoru. To uključuje i potentialne partnerstva u područjima LNG-a, tranzita te skladištenja plina u različitim točkama regije, što bi dodatno stabiliziralo cijene i osiguravalo manju volatnost tržišta.

Regulatorni okvir i standardi sigurnosti

Kako bi Južna plinska interkonekcija BiH mogla biti uspostavljena, potrebno je uskladiti tehničke standarde s europskim, kao i prilagoditi lokalne propise. To uključuje:

1. Harmonizaciju tehničkih propisa i sigurnosnih standarda plinskih mreža.
2. Uspostavu transparentnih pravila za pristup kapacitetima i tržište plina.
3. Razvoj mehanizama za krizno upravljanje, uključujući planove za prekide opskrbe i brze reakcije.
4. Integraciju sustava mjerenja i kontrole kako bi se osigurala točna potrošnja i borba protiv većih gubitaka energije.

Ovi koraci naglašavaju potrebu za kontinuiranom edukacijom stručnjaka, jačanjem tehničkih kapaciteta i bolju komunikaciju među institucijama i privatnim dionicima.

Infrastrukturni elementi i tehnološki pristupi

Infrastruktura Južne plinske interkonekcije obuhvaća niz tehničkih komponenti koje moraju biti kompatibilne sa sigurnosnim standardima EU-a. U modernizaciji postojeće mreže ključni su sljedeći elementi:

• Izgradnja novih spojnih linija: uspostavljanje robustnih veza između hrvatskih i bosanskohercegovačkih sustava, uz mogućnost proširenja prema središnjoj BiH i regiji.
• Reaktivne stanice i kompresorske postaje: osiguranje adekvatne tlaka i kapaciteta za dinamično raspoređivanje plinskih tokova.
• Tehnologije mjerenja i upravljanja: napredni sustavi za praćenje potrošnje, sigurnosne prozore i sustavi za detekciju curenja.
• Kontrolni centri i cyber sigurnost: zaštita kritične infrastrukture od kibernetskih prijetnji i neovlaštenog pristupa.

Geografske i logističke prednosti

Glavna geografska prednost BiH leži u njenoj poziciji na raskrižju srednje Evrope i Balkana. Povezivanje sa Zagrebom i daljnja povezanost s Dubrovnikom ili Rijekom omogućava fleksibilnost u plasmanu plina. Osim toga, postoje potencijalne mogućnosti skladištenja plina u različitim segmentima mreže, što pomaže u smanjenju vršnih troškova i ublažavanju efekata sezonskih oscilacija.

Treba napomenuti da su tehničke prilagodbe često povezane s potrebom rekonstrukcije ili nadogradnje postojećih cjevovoda, kako bi se omogućio veći protok i smanjili eventualni gubici. U 2026. godini pregovarački proces s hrvatskim partnerima i međunarodnim financijskim institucijama doveo je do jasnijeg rasporeda odgovornosti i raspoloživih sredstava za tehnički dio projekta.

Scenariji opskrbe i rizici

U planiranju Južne plinske interkonekcije BiH ključno je uzeti u obzir različite scenarije opskrbe i povezane rizike. U raciji s trenutnim trendovima i budućim zakonskim okvirima EU-a postoje različiti scenariji koje treba razmotriti:

1. Konvergentni scenarij: uspostava niskog rizika uz paralelne tokove iz Hrvatske, BiH i mogućih alternativnih pravaca kroz Srbiju ili Crnu Goru, uz podršku LNG-a.
2. Brzi prijelaz: ubrzanje izgradnje ključnih segmenata uz privatne investicije i državne potpore, s jasnim rokovima i kontrolama.\n
3. Slabije potražnje: prilagodba kapaciteta prema potrošačkoj potrošnji i industrijskim potrebama, uz fleksibilne tarife.
4. Kriza opskrbe: planovi za brzo uspostavljanje alternativnih pravaca i upravljanje krizama kroz sufinanciranje i zalihe.

Najvažnije je razviti jasnu metodu za alokaciju kapaciteta, jer se upravo dinamika potražnje i promjene cijena plina mogu pokazati kao glavni uzrok nestabilnosti. U tom kontekstu Južna plinska interkonekcija BiH postaje alat za smanjenje osjetljivosti na vanjske šokove.

Prednosti ovog pristupa uključuju:

• Bolja elastičnost mreže i manje rizika od prekida opskrbe.
• Smanjenje cijena energije za krajnje potrošače kroz diversifikaciju dobavnih pravaca.
• Stvaranje uvjeta za regionalnu energetski održivu ekonomiju.

Nedostaci ili rizici koji zahtijevaju pažnju uključuju:

• Visoki početni troškovi i dugoročno financiranje.
• Potencijalne regulatorne i političke prepreke koje mogu odgoditi ili izmijeniti planirane rokove.
• Potrebna je čvrsta koordinacija s partnerima iz regije i EU institucijama kako bi se postigao zajednički standard.

Koraci za pripremu BiH i konkretni planovi

Za ostvarenje Južne plinske interkonekcije BiH potrebno je slijediti sustavni pristup, podijeljen na jasne faze. U nastavku suSummary ključni koraci koji bi trebali biti realizirani u narednim godinama:

1. Faza planiranja: definiranje tehničkih i financijskih parametara, identifikacija ključnih točaka spojnih mreža i analiza utjecaja na sigurnost potrošnje.
2. Faza konsolidacije financija: osiguranje dijela sredstava iz europskih fondova, privatnih investicija i državnih programa poticanja energetskih projekata.
3. Faza dizajna i nabave: izrada detaljnih projektnih rješenja, javna nabava i odabir izvođača uz transparentne kriterije.
4. Faza izvedbe i nadzora: gradnja, testiranje, sigurnosne procedure i prelazak u normalni rad uz kontinuirani nadzor.
5. Faza integracije u tržište: usklađivanje s regulatornim tijelima, uspostava tarifnog sustava i mehanizama za krizno upravljanje.

U 2026. godini, uz podršku međunarodnih partnera, BiH je potpisala okvirne sporazume o tehničkoj i financijskoj podršci koji su omogućili bržu identifikaciju potencijalnih izvođača i jasniji raspored aktivnosti. Ove mjere su ključne za ubrzanje početka gradnje, a time i za sigurnu i stabilnu buduću opskrbu plinom.

Faktor cijena i pristup tržištu

Ulazak novih kapaciteta često prati dinamika cijena i rizici uperiodu prelaska. Trenutno tržište plina u regiji bilježi povećanje cijena u potrošačkim sektorima i postepeno otvaranje novih tržišnih logika. Južna plinska interkonekcija BiH treba ponuditi mehanizme za održivu cijenu kroz dugoročne ugovore i transparentne tarife postavljene uz sudjelovanje regulatora. U 2026. godini su analizirane različite tarife i scenariji oporezivanja kako bi se osigurala pravilna raspodjela troškova između operatera, potrošača i države.

Tehnološke i sigurnosne mjere

Security and reliability su ključni elementi moderne plinske mreže. U BiH se planira implementirati niz tehnoloških rješenja koja će povećati sigurnost opskrbe i minimizirati rizike:

• Digitalni sustavi za upravljanje mrežom: centralizirano praćenje protoka, tlaka i smjernica za optimizaciju tokova.
• Detekcija curenja i sigurnosni protokoli: napredni senzori i automatizirani prekidači za pravovremenu reakciju na eventualne probleme.
• Kriptografija i cyber sigurnost: zaštita podataka i komunikacijskih kanala, te otpor na napade na kritičnu infrastrukturu.
• Održavanje i inspekcije: redovite tehničke provjere i preventivno održavanje kako bi se smanjila vjerojatnost kvarova.

U kontekstu sigurnosti, važno je naglasiti i strog nadzor nad izvođačima i transparentnost u financijskim transakcijama. To povećava povjerenje dionika i potiče prihvaćanje projekta u cjelini.

Južna plinska interkonekcija BiH nije samo tehnički projekt; to je i regionalni projekt koji utječe na cijelu energetsku sliku Zapadnog Balkana. Uspostava ovakve mreže olakšava pristup plinu za manje regije i lokalna područja koja su do sada bila izolirana od modernih plinskih tokova. Primjena ovog pristupa poticanjem zajedničkih projekata u regiji, uključenjem lokalnih zajednica i jačanjem industrijske baze, može potaknuti razvoj gospodarstva, stvaranje radnih mjesta i povećanje energetske samostalnosti.

U 2026. godini došlo je do prvih bilateralnih sastanaka između BiH i Hrvatske, te dijela partnera iz regije, s ciljem usklađivanja tehničkih standarda i brzog prelaska na operativnu fazu. Ovi susreti omogućili su identifikaciju zajedničkih interesa i potaknuli potpisivanje memoranduma o međusobnoj pomoći u kriznim situacijama i zajedničkom upravljanju kapacitetima.

---

Prijedlozi i konkretni koraci za budućnost

Da bi Južna plinska interkonekcija BiH postala realnost, nužno je slijediti nekoliko ključnih preporuka i konkretnih mjera:

• Jasna koordinacija s EU institucijama: usklađivanje planova s evropskim pravilima, odobrenje financijskih sredstava i tehnoloških standarda.
• Prikupljanje financijske potpore: kombinacija javnih sredstava, privatnih investicija i zajmova iz međunarodnih financijskih institucija.
• Jasni rokovi i transparentnost: objava godišnjih planova, javne rasprave i auditi projekta kako bi se povećalo povjerenje javnosti i poslovne zajednice.
• Izgradnja lokalnog kapaciteta: obuka i usavršavanje stručnjaka u upravljanju plinskim mrežama i sigurnosnim protokolima.
• Razvoj alternativnih rješenja: istraživanje LNG kapaciteta i mogućnosti regionalnog skladištenja kao dodatnih opcija.

Najvažniji korak je uspostava jasne mrežne arhitekture koja bi omogućila sigurnu i pouzdanu opskrbu plinom kroz različite pravce. U 2026. godini BiH je pokazala ozbiljnost i posvećenost ovom procesu, a očekivanja su da će realna implementacija krenuti već tijekom sljedećih nekoliko godina s konkretnim međuprojektima.

Zaključak

Južna plinska interkonekcija BiH predstavlja strateški projekt koji bi transformirao način na koji BiH pristupa plinu i upravlja energetskom sigurnošću. U kontekstu najnovijih promjena u europskim politikama i naredbi za smanjenje ovisnosti o Rusiji, ova inicijativa postaje ključni instrument diversifikacije i stabilnosti. U 2026. godini, potvrđeni su brojni koraci ka ostvarenju ovog cilja – od tehničke analize do institucionalne suradnje i financijske podrške. Realizacijom ovog projekta BiH bi značajno povećala svoju energetsku suverenost, osigurala stabilnost cijena plina i otvorila vrata dubljoj regionalnoj suradnji u području energetike.

Prednost Južne plinske interkonekcije BiH leži i u jačanju otpornosti cijelog regijskog energetskog sustava. Kroz projekte ove vrste stvara se dugoročni temelj za inovacije, financiranje i izgradnju infrastrukturne mreže koja može izdržati promjene na globalnom tržištu energije. U 2026. i 2027. godini potrebno je nastaviti s intenzivnim radom na tehničkim, financijskim i političkim izazovima kako bi se konačno omogućila sigurna i isplativa opskrba plinom za građane i industriju BiH, uz istovremenu komunikaciju s građanima o benefitima i sigurnosnim mjerama.

FAQ — Često postavljana pitanja

Što je Južna plinska interkonekcija BiH?

Južna plinska interkonekcija BiH je planirana mrežna poveznica koja bi BiH povezala s hrvatskim plinskim mrežama kroz južni dio zemlje, s mogućnošću proširenja prema drugim regijama. Cilj projekta je diversificirati dobavne pravce plina i povećati energetsku sigurnost BiH, posebno u kontekstu buduće zabrane uvoza plina iz Rusije.

Kojete su glavne prednosti ovog projekta?

Najvažnije prednosti uključuju povećanje sigurnosti opskrbe, mogućnost prilagodbe potražnje kroz više pravaca, smanjenje rizika od prekida te pozitivan učinak na cijene plina kroz veću konkurenciju i fleksibilnost mreže.

Koji su glavni izazovi i rizici?

Glavni izazovi uključuju visoke početne troškove, potrebu za koordinacijom s EU pravilima i regionalnim partnerima, kao i tehničke prilagodbe postojećih mreža. Također postoji rizik od odgađanja zbog regulatornih procesa ili političkih neslaganja.

Kako će se financirati projekt?

Financiranje bi se ostvarilo kombinacijom javnih sredstava, privatnih investicija i zajmova iz međunarodnih financijskih institucija, uz moguću podršku europskih fondova za energetsku infrastrukturu.

Koje su vremenske procjene za realizaciju?

Procjene variraju ovisno o dinamici pregovora, ali ciljevi su postavljeni na fazu planiranja i izgradnje u narednim godina, uz prateće rokove koji bi omogućili operacionalizaciju do sredine ili kraja 2030-ih godina, uz stalno praćenje regulatornog okvira.