Boris Lalovac, bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića, nedavno je komentirao trenutnu situaciju s inflacijom u Hrvatskoj, koja se i dalje nalazi među najvišima u eurozoni. Također se osvrnuo na sve izraženije nesuglasice između Banskih dvora i Hrvatske narodne banke (HNB) oko uzroka rasta maloprodajnih cijena.
U razgovoru za Novu TV, Lalovac je usporedio stavove guvernera HNB-a Borisa Vujčića i ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je nedavno izjavio kako se inflaciji pridaje prevelika pažnja, prenosi Dnevnik.hr.
Utrka između Vujčića i Šušnjara: Tko bolje objašnjava inflaciju?
Lalovac je ironično primijetio da se između Vujčića i Šušnjara vodi ozbiljna utrka tko će bolje objasniti inflaciju. Ova situacija ukazuje na nesigurnost i nesuglasice unutar vladajuće strukture, što dodatno komplicira rješavanje ekonomskih problema.
On je istaknuo da je inflacija u Hrvatskoj strukturni problem te da je oporba više puta pokušala upozoriti premijera Andreja Plenkovića na to prilikom donošenja proračuna za sljedeću godinu.
Različiti gospodarski ciklusi: Hrvatska vs. eurozona
Lalovac je naglasio da su gospodarski ciklusi u Hrvatskoj i eurozoni različiti. Dok eurozona bilježi inflaciju od oko dva posto i smanjuje kamatne stope, Hrvatska se suočava s posve drugačijom situacijom. Instrumenti koje europske zemlje koriste za borbu protiv inflacije više nisu primjenjivi u hrvatskom kontekstu.
On je dodao da se, ukoliko se monetarna politika vodi isključivo s razine Europske središnje banke (ESB), gubi konkurentnost, a cijene hrane postaju sve veći problem. Hrvatska treba drugačiji pristup kako bi se nosila s inflacijom.
Nažalost, Vlada ne prepoznaje ozbiljnost situacije. Lalovac je istaknuo da su u proračunu naveli kako inflacije nema, što ukazuje na neozbiljno pristupanje problemu. Umjesto da se bave stvarnim izazovima, bave se paušalnim rješenjima.
Posljedice zamrzavanja cijena: Je li to rješenje?
Lalovac smatra da zamrzavanje cijena proizvoda nije donijelo nikakve pozitivne rezultate. Prema njegovim riječima, cijene su rasle brže nego što bi to bilo uobičajeno prema općoj stopi inflacije. Ova mjera, umjesto da ublaži inflaciju, dodatno je pogoršala situaciju na tržištu.
U razgovoru za Novu TV, zaključio je da je potrebno pronaći dugoročna rješenja umjesto kratkoročnih mjera koje ne donose stvarne promjene.
SUKOB ZBOG INFLACIJE: Hoće li Plenković podržati Vujčića u utrci za prestižnu poziciju u Frankfurtu?
Zaključak: Potreba za promjenom pristupa
Inflacija u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan izazov koji zahtijeva hitnu reakciju i promišljeni pristup. Umjesto da se bave zamrzavanjem cijena, vlasti bi trebale razmotriti strukturne promjene koje će omogućiti stabilizaciju ekonomije. Ova situacija također ukazuje na potrebu za većom suradnjom između različitih institucija kako bi se pronašla rješenja koja će biti održiva na duži rok.
Česta pitanja (FAQ)
Što uzrokuje inflaciju u Hrvatskoj?
Inflaciju u Hrvatskoj uzrokuju različiti faktori, uključujući strukturne probleme u gospodarstvu, razlike u gospodarskim ciklusima s eurozonom, te rast cijena hrane i energenata.
Kako zamrzavanje cijena utječe na inflaciju?
Zamrzavanje cijena može privremeno smanjiti percepciju inflacije, ali često dovodi do rasta cijena na druge načine, što može pogoršati situaciju na tržištu.
Koje mjere bi trebale biti poduzete za rješavanje inflacije?
Potrebno je provesti strukturne reforme, prilagoditi monetarnu politiku i osigurati veću konkurentnost na tržištu kako bi se učinkovito borilo protiv inflacije.
Kako se Hrvatska uspoređuje s drugim zemljama u eurozoni po pitanju inflacije?
Hrvatska se trenutno suočava s višom stopom inflacije u usporedbi s većinom zemalja eurozone, što ukazuje na specifične izazove s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo.
Što građani mogu učiniti kako bi se zaštitili od inflacije?
Građani mogu diversificirati svoje investicije, pratiti cijene i planirati budžet kako bi se zaštitili od rasta troškova života.
Leave a Comment