Prema najnovijim istraživanjima, povjerenje hrvatskih građana u medije i njihova želja za informiranjem među najnižima su u Europskoj uniji. Ova zabrinjavajuća situacija bila je tema nedavne konferencije pod nazivom “Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo”. Tijekom skupa, istaknuto je kako konstruktivno novinarstvo može biti ključni faktor za pozitivne društvene promjene.
Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, otvorila je konferenciju naglašavajući važnost suradnje s Agencijom za elektroničke medije (AEM). Ova suradnja ima za cilj uspostaviti platformu s transparentnim podacima o vlasništvu i financiranju hrvatskih medija, kao i mrežu provjeravatelja točnosti informacija, poznatu kao “fact checkeri”, putem platforme “Točno tako”.
Prepoznatljivost hrvatske mreže fact-checkera
Obuljen Koržinek je istaknula da je hrvatska mreža fact-checkera prepoznata na europskoj razini kao dobar primjer prakse. “Ova mreža anticipira ono što je predviđeno Europskim aktom o slobodi medija”, izjavila je ministrica. Na europskoj razini trenutno se raspravlja o budućim koracima vezanim uz europski štit za demokraciju, gdje su profesionalni mediji, medijska pismenost i provjera informacija prioriteti za očuvanje demokracije.
Važnost konstruktivnog dijaloga
Ravnatelj AEM-a, Josip Popovac, ocijenio je da je ova međunarodna konferencija iznimno značajna jer okuplja znanstvenike i medijske stručnjake koji nude nove modele za vraćanje povjerenja u medije. “Temelj svake demokracije je konstruktivan dijalog”, rekao je Popovac, dodajući da će tijekom konferencije biti predstavljene edicije iz biblioteke “Točno tako bo.ok”, koje pokazuju kako je novinarstvo zapalo u destruktivnu fazu.
Konstruktivno novinarstvo kao rješenje
Zamjenik ravnatelja AEM-a i voditelj projekta “Točno tako”, Robert Tomljenović, predstavio je konstruktivno novinarstvo kao potencijalni pokretač pozitivnih promjena u društvu. “Želimo potaknuti razmišljanje o tome je li sadašnje novinarstvo najbolje što može biti i je li otporno na društvene probleme i negativne utjecaje modernog doba”, kazao je Tomljenović.
On je naglasio da je konstruktivno novinarstvo važno jer se fokusira na propitivanje, analizu i pružanje konstruktivnih rješenja. “Mediji koji su preuzeli model konstruktivnog novinarstva bilježe porast gledanosti, slušanosti i čitanosti”, dodao je, ali je također ukazao na to da je povjerenje građana u medije među najslabijima u Europi.
Uzroci smanjenog povjerenja u medije
Prema Tomljenoviću, građani u Hrvatskoj aktivno izbjegavaju informirati se. “Treba se zapitati koja je uloga medija u tome i zašto je povjerenje građana u novinarstvo opalo”, rekao je. “Nažalost, dio odgovora leži u medijskim praksama koje su previše fokusirane na ‘bad news’ i ‘click bait’ sadržaje”, dodao je.
Konstruktivno novinarstvo i rješenja
Konstruktivno novinarstvo, zajedno s praksom poznatom kao “solutions journalism”, mijenja percepciju novinara. “Ove prakse pomažu u podizanju svijesti o tome što je vrijedno vijesti i kako se kroz kontekstualno izvještavanje može uspješnije približiti publici”, izjavila je Petra Kovačević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, suorganizator konferencije.
Konferencija je također pružila priliku hrvatskim redakcijama da se upoznaju s koracima koji mogu unaprijediti njihovo novinarstvo i, posljedično, društvo u cjelini.
Stručna predavanja i radionice
U radnom dijelu konferencije održana su predavanja uglednih stručnjaka, uključujući Ulrika Haagerupa, dugogodišnjeg glavnog urednika danskih novina, i Petera Broa, profesora novinarstva na Sveučilištu Južne Danske. Njihova predavanja fokusirala su se na konstruktivne medijske prakse u Europi.
Dan nakon otvaranja konferencije, održat će se specijalizirane radionice namijenjene novinarima i urednicima koji žele primijeniti konstruktivne prakse u svojim redakcijama.
Zaključak
Konferencija “Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo” istaknula je ključne izazove s kojima se suočava novinarstvo u Hrvatskoj. Konstruktivno novinarstvo može biti rješenje za vraćanje povjerenja građana u medije, a suradnja između različitih aktera u medijskom prostoru može doprinijeti jačanju demokracije i medijske pismenosti.
Najčešća pitanja (FAQ)
1. Što je konstruktivno novinarstvo?
Konstruktivno novinarstvo je pristup novinarstvu koji se fokusira na analizu problema i pružanje konstruktivnih rješenja, umjesto samo izvještavanja o negativnim događajima.
2. Zašto je povjerenje u medije u Hrvatskoj tako nisko?
Povjerenje u medije u Hrvatskoj je nisko zbog prekomjernog fokusa na senzacionalizam i “click bait” sadržaje, što dovodi do frustracije građana.
3. Kako se može poboljšati povjerenje u medije?
Poboljšanje povjerenja može se postići kroz transparentnost, kvalitetno novinarstvo i konstruktivni dijalog između medija i građana.
4. Koje su prednosti konstruktivnog novinarstva?
Prednosti uključuju povećanje povjerenja građana, bolju informiranost i poticanje društvenog dijaloga.
5. Kako se mogu uključiti novinari u konstruktivno novinarstvo?
Novinari se mogu uključiti kroz edukacije, radionice i primjenu konstruktivnih praksi u svojim redakcijama.
Leave a Comment