Uhićenja zbog izgreda na antifašističkom skupu u Rijeci: među uhapšenima i ruski državljanin

U 2026. godini Rijeka je ponovno bila meta javnih događaja koji su podijelili stanovništvo i izazvali reakcije na radiom frekvencijama javnog diskursa. Sukob između prosvjednika i onih koji se protive određenim porukama doveo je do izgreda, a nakon završetka skupa policija je uhitila više osoba. Informacije iz službenih izvora i medija ukazuju da je među privedenima navodno bilo i državljana Rusije, uz ostale sudionike s raznih lokacija. U nastavku najdetaljnije objašnjavamo što se događalo, tko je uključen, koje se pravne posljedice mogu očekivati te koje su razlike u interpretacijama ovakvih događaja. U 2026. godini ovakvi događaji su predmet stalne analize sigurnosnih službi i medijske publike, s naglaskom na sigurnost sudionika i legitimitet javnih okupljanja.

Što se dogodilo prije i tijekom skupa u Rijeci

Uoči skupa u Rijeci, organizatori su najavili miran prosvjed protiv određenih ideja i poruka koje su izazvale široku javnu raspravu. Pojavio se i dio zajednice koji je izrazio protivljenje antifašističkom okupljanju, što je stvorilo napetu atmosferu na samom događanju. Prema izjavama policije i ranijim izvještajima, oko 40-ak mlađih muškaraca, djelomično maskiranih, sudjelovalo je u prosvjedima i pokušaju destabilizacijeReda. Neke od tih osoba su, navodno, koristile baklje i druge zapaljive predmete, a došlo je i do međusobnih sukoba s onima koji su podržavali antifašističke poruke.

Primarni motivi sukoba bili su političke prirode, ali su se također pojavili elementi nasilja i pokušaja ometanja prosvjeda. U jednoj od prostorija u blizini mjesta okupljanja zabilježeno je bacanje predmeta, a svjedoci govore o kratkim fizičkim sukobima i uznemiravanju prisutnih. U javnom prostoru zabilježeno je i nekoliko situacija u kojima su sudionici izloženi tlaku i prijetnjama. Takva dinamika često dovodi do eskalacije i uključivanja dodatnih sigurnosnih tijela kako bi se uspostavio red i osigurala sigurnost sudionika.

• Vrijeme događaja: prekosutra poslijepodne i navečer, uz različite intonacije prosvjednika i protuprovladnih skupova.
• Broj sudionika: otvoreni podaci govore o nekoliko desetaka prosvjednika na jednoj strani i manjim brojčanim skupinama s druge strane.
• Vrsta incidenata: paljenje zapaljivih sredstava, bacanje predmeta, fizički kontakt i uznemiravanje.

Važno je naglasiti da su inicijalni izvještaji policije i medija bili usmjereni na sprječavanje daljnjeg eskaliranja i zaštitu života i imovine, uz istodobno praćenje događaja radi eventualnog podizanja optužnica ili pokretanja istrage. U mnogim slučajevima kada se na javnim skupovima pojave elementi nasilja, sigurnosne službe procjenjuju rizik i donose mjere koje su usmjerene na očuvanje mira i provođenje zakona.

Koji su bili sudionici i što se navodi o identitetima

Prema nalazima koji su djelomično objavljeni u javnosti, među uhapšenima se navodi da su bili mladi muškarci različitih etničkih i socijalnih slojeva, uz naglasak na to da su mnogi bili maskirani. U kontekstu ovakvih događaja često se spominje mogućnost postojanja različitih grupa koje koriste nasilnu metodu kako bi pokušale zasjeniti legitimne poruke prosvjednika ili izazvati rascjep u javnom mnijenju. U nekoliko navoda spominje se i navodni identitet utvrđenih pojedinaca, te se ističe da neko od njih može biti državljanin druge države, što dodatno komplicira pravne i međunarodne aspekte slučaja.

Važno je precizno razlikovati informacije koje su potvrđene službenim kanalima od pretpostavki koje prelaze u spekulacije medija ili društvenih mreža. Kroz službene komunikacije i istrage policije, nastoji se utvrditi točan identitet svakog sudionika, razmotriti postojeće dokaze i utvrditi eventualne prekršaje ili kaznena djela. U priopćenjima se često ističe da su provjerene okolnosti ključne za pravilno određivanje pravnog statusa i mogućih optužnica.

“Sigurnost sudionika i neutralnost tijela za provođenje zakona su na prvom mjestu. Tijekom inspekcija i izviđanja bit će provjereno svaki navod o identitetu i okolnostima izgreda.”

Ono što je jasnije iz službenih biltena jest da su organizatori događaja, priroda prosvjeda i eventualna prisutnost ljudi s maskama dodatno zakomplicirali identifikaciju i praćenje događaja. U analizi sigurnosnih stručnjaka često se ističe važnost jasnih pravnih kriterijuma: tko je sudjelovao, u kojoj mjeri je sudjelovao, koja su djela počinjena te kakve posljedice mogu proizići iz takvih činova.

Pravni aspekti i mogući ishodi istrage

U okviru ovog slučaja postoje različite pravne mogućnosti ovisno o konkretnim činjenicama i dokazima. Moguće optužnice mogu uključivati prekršaje javnog reda, nanošenje ozljeda, posjedovanje opasnih predmeta ili drugo kazneno djelo uzrokovano izgredima. Krivični zakoni mnogih zemalja predviđaju djela koja su povezana s nasiljem na javnim skupovima, zbog čega se istrage intenziviraju kada se okolina smatra ugroženom ili kada dođe do prijetnji po sigurnost građana.

Trenutno stanje istražnih radnji podrazumijeva prikupljanje videozapisa, svjedočanstava, te analiza pronalaska i zaplijenjenih materijala. U 2026. godini često se primjenjuju moderne tehnike kriminalističke tehnike, uključujući digitalnu forenziku, analizu posjedovanih predmeta i provjeru identiteta. Postoji očekivanje da će pravosudne institucije detaljno razmotriti sve aspekte događaja prije donošenja odluka o optužnicama, uvjetnim mjerama ili eventualnom zadržavanju uz privremenu mjerenja.

1. Postupci za fizičke prijetnje i nanesene ozljede mogu dovesti do kazni by prema kaznenomzakonu.
2. Posjedovanje palnih ili opasnih sredstava na javnom skupu može predstavljati poseban prekršaj ili kazneno djelo.
3. Identitet sudionika i njihova prethodna optužnica ili kaznena evidencija mogu igrati ulogu u naglašavanju težine prekršaja ili kazne.

Najnovija istraživanja pokazuju da javni diskurs oko sigurnosti na skupovima te evolucija zakona o javnom redu i miru imaju značajan utjecaj na to kako se ovakvi slučajevi procesuiraju. U kontekstu Evrope i regije, često se naglašava da se od tijela reda očekuje da budu neutralna i da primijene pravne mjere proporcionalno učinjenom djelu. Istovremeno, javnost očekuje transparentnost i brze informativne konekcije s javnim službama kako bi se smanjilo širenje lažnih vijesti i dezinformacija.

ZDS i javne reakcije na skup

Jedan od ključnih elemenata koji su obilježili interpretacije ovog događaja jest pojava slogana i simbolike povezane s tzv. Za dom spremni (ZDS). U kontekstu javnog diskursa taj slogon izaziva različite reakcije: dok jedni vide u njemu dio povijesti i identiteta, drugi ga smatraju rehabilitacijom i promoviranjem određenih ideoloških poruka koje su uličnom krajolikom i poretku suprotstavljene. U 2026. godini mnogi stručnjaci naglašavaju da je važno razlikovati povijesne kontekstualizacije od suvremenog korištenja tog slogana u javnom prostoru, te da je svako promicanje nasilja i prijetnji protivnostima prema demokratskim vrijednostima.

“Javnost mora imati jasnu liniju između uređivanja javnih događaja i usmjeravanja političkih poruka. Slogan ZDS može biti predmet rasprave, ali nasilje ostaje kažnjivo.”

Reakcije građana i političkih aktera podijeljene su u nekoliko smjerova. Neki pozivaju na strožu primjenu zakona i unapređenje preventivnih mjera za nadziranje velikih okupljanja, dok drugi ističu potrebu za dijaloškom pristupu i rješavanjem temeljnih uzroka koji dovode do radikalizacije i nasilja. Analitičari ističu da je važno zadržati sigurnost bez narušavanja temeljnih građanskih sloboda, kao i da mediji i društvene mreže imaju odgovornost u pravilnom raportiranju i provjeri činjenica.

Najnovija istraživanja pokazuju da je percepcija sigurnosti u javnim prostorima usko povezana s transparentnim informacijama i brzom komunikacijom s građanima. U 2026. godini, gradovi poput Rijeke prepoznaju važnost koordinacije između policije, gradskih službi i medija kako bi se izbjegli unilateralni zaključci i nepotrebne eskalacije.

Sigurnosni okvir i preporuke za buduće događaje

Kako bi se umanjio rizik od novih izgreda na javnim skupovima, preporuke stručnjaka naglašavaju nekoliko ključnih mjera. Prije svega, važno je imati jasne planove za upravljanje masom, uključujući odvojene zone za sudionike i prosvjednike te efikasnu komunikaciju s publikom. Drugo, preporučuje se provođenje detaljnih analiza rizika prije događaja, uz simulacije scenarija i pripremu odgovarajućih sigurnosnih protokola. Treće, kontinuirano obogaćivanje edukativnih programa za sigurnosne službe i transparentno informiranje javnosti pomažu u izgradnji povjerenja i smanjenju dezinformacija.

• Jasno označene zone i kontrola ulaska na događaje kako bi se spriječio ulazak osoba s namjerom nanositi štetu.
• Koordinacija s organizatorima kako bi se uspostavile mjere neutralnosti i sigurnosti za sve sudionike.
• Odgovaranje na incident s profesionalnom i proporcionalnom upotrebom sredstava za fizičku sigurnost, uz minimaliziranje rizika za civili.
• Brza komunikacija s medijima i građanima o tijeku događaja i podacima iz istrage za borbu protiv dezinformacija.

U 2026. godini, gradske sigurnosne službe i policija prepoznaju važnost opće sigurnosti i pravilne provedbe zakona prilikom javnih okupljanja. Važno je da se sve informacije provjere prije nego što se objave, kako bi se izbjegle netočne interpretacije i politički motivirane manipulacije. Želja zajednice je osigurati da budući događaji prođu mirno, uz poštovanje različitih mišljenja i zaštitu temeljnih građanskih prava.

Različiti pristupi – prednosti i nedostaci

Pri ocjeni ovog događaja važno je uzeti u obzir različite pristupe javnom diskursu i sigurnosti. S jedne strane, stroga primjena zakona i preventivne mjere mogu povećati sigurnost i spriječiti nasilje. S druge strane, previše represivnih mjera može izazvati dodatnu frustraciju i povećati tenzije među skupinama koje se osjećaju ugroženima. Balans među ovim pristupima ključan je za dugoročno stabilno i demokratski uređeno društvo.

Postoje i različite perspektive o tome kako treba reagirati na poruke koje su uvredljive ili polarizirajuće. Neki zagovaraju jačanje edukacije o civilnim vrijednostima, toleranciji i nenasilnom dijalogu, dok drugi tvrde da demokratske institucije moraju biti čvrste i jasne u Nasilje ne smije biti sredstvo političke borbe. U svakom slučaju, cilj je postići da javni prostor ostane mjesto dijaloga, a ne borbe.

Statistički podaci iz posljednjih godina pokazuju da su slučajevi izgreda na javnim događajima manje brojni nego što bi se moglo pretpostaviti, ali njihovo prisustvo često privlači visoku medijsku pažnju. To znači da riječke vlasti i sigurnosne agencije moraju biti pripremljene na brze reakcije i transparentno izvještavanje kako bi se održalo povjerenje javnosti i osigurala sigurnost svih sudionika.

Zaključak

Uhićenja zbog izgreda na antifašističkom skupu u Rijeci pokazala su složenost suvremenih javnih događaja gdje političke poruke, identitet sudionika i sigurnost svih prisutnih dolaze u konflikt. Iako su pojedine informacije koje kruže u javnosti često izazivale polemike, ključ je u pravilnom provođenju istrage, transparentnosti i poštovanju demokratskih vrijednosti. U 2026. godini Rijeka i slični gradovi nastavljaju raditi na jačanju sigurnosti, jasnom komuniciranju s građanima i izgradnji povjerenja kroz odgovornu i uravnoteženu analizu događaja te kroz edukaciju o civilnom diskursu i nenasilnom sučeljavanju ideja.

FAQ – Najčešća pitanja o incidentu u Rijeci

Koji su tačno prekršaji ili kaznena djela za koja se sumnja da su počinjena?

Precizni optuženi i pravna kvalifikacija ovise o rezultatima istrage, no mogući su prekršaji javnog reda, nanošenje ozljeda, posjedovanje opasnih sredstava te eventualno ugrožavanje sigurnosti. Konačna odluka slijedi po završetku istrage i podizanju optužnice ako bude potrebno.

Tko ograničava protok informacija tijekom istražnog procesa?

Policija i nadležna državna tijela provode istragu uz poštivanje zakonskih odredbi o zaštiti podataka i sigurnosti. Informacije se objavljuju prema potrebama javnosti i u skladu s pravilima javnog obavještavanja.

Jesu li među uhapšenima bili državljani trećih zemalja?

Prema navodima iz određenih izvora, među uhapšenima se navodno spominje i državljanin Rusije, ali to mora biti potvrđeno službenim identifikacijskim postupcima i dokaznim materijalom prikupljenim tijekom istrage.

Koji su mogući razvojni scenariji nakon uhićenja?

Mogući scenariji uključuju optužnice ako se dokazi dovoljno potvrde, određene mjere prema optuženima (npr. zadržavanje, jamstva), te daljnje mjere kako bi se spriječio ponovni izgred. U svakom slučaju, proces će biti vođen u skladu s važećim zakonom.

Što ovakav događaj znači za buduća javna okupljanja u Rijeci?

Očekuje se jača koordinacija između organizatora, policije i lokalnih vlasti, kao i poboljšanje sigurnosnih protokola, jasnije komunikacijske kanale i edukaciju za sve sudionike kako bi se osigurala sigurnost i uvažavanje različitih mišljenja uz poštovanje demokratskih principa.