Manipulacija povjerljivim dokumentom: Grmoja u središtu skandala

Izvori bliski Vladi otkrivaju kako je Nikola Grmoja nepropisno postupao s tajnim dokumentom

Prema informacijama koje je objavio Nacional, visoki izvor blizak Vladi tvrdi da je Nikola Grmoja, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za pravosuđe, manipulirao povjerljivim dokumentom koji mu je dostavljen iz Državnog odvjetništva. Ovaj dokument navodno sadrži informacije o sutkinji Mirti Matić, koja je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, a koje se odnose na moguće dojavljenje bivšem suprugu o tajnim mjerama istražitelja. Izvor navodi da je Grmoja, nakon što je primio taj dokument, potpisao pristupni dokument za klasificirane informacije tek nekoliko dana kasnije, što je suprotno propisima.

Grmoja je, prema izvoru, više puta javno komentirao sadržaj tog povjerljivog dokumenta, čime je prekršio zakonske obveze koje se odnose na zaštitu klasificiranih informacija. Ovaj izvor ističe da je Grmoja omogućio uvid u taj dokument i drugim saborskim zastupnicima, što dodatno komplicira situaciju.

Prema važećim zakonima i Uredbi o informacijskoj sigurnosti, saborski zastupnici su obvezni proći sigurnosno informiranje prije nego što dobiju pristup tajnim dokumentima. Ovaj postupak uključuje potpisivanje Izjave o postupanju s klasificiranim podacima, koja jasno navodi obveze kao što su:

ne raspravljati o klasificiranim sadržajima,
ne prenositi klasificirane podatke neovlaštenim osobama.

Izvor također naglašava da se čini kako je Grmoja prekršio ove obveze, čak i ako je zakonito imao uvid u dokument. Članak 20. Zakona o tajnosti podataka jasno propisuje da osobe koje imaju pristup klasificiranim informacijama moraju potpisati izjavu kojom potvrđuju da su upoznate s pravilima zaštite tih podataka.

„Pristup klasificiranim podacima bez certifikata imat će određeni državni dužnosnici i zastupnici, koji su obvezni potpisati izjavu o upoznatosti s propisima zaštite klasificiranih podataka.“

Ako se ispostavi da je Grmoja nezakonito postupao s povjerljivim dokumentom i javno raspravljao o njegovom sadržaju, moguće je da će DORH pokrenuti istragu kako bi utvrdio je li došlo do kršenja zakona.

Na dan 26. studenoga, Grmoja je u Dnevniku Nove TV objavio da je primio odgovor od USKOK-a, a na svom Facebook profilu objavio je fotografiju omotnice koja nosi oznaku tajnosti. U svom nastupu, insinuirao je da je USKOK potvrdio informacije o sutkinji Matić, sugerirajući da je ona obavijestila svog bivšeg supruga o istražnim radnjama protiv njega. Grmoja je izjavio: „Ove informacije nisu povoljne za sutkinju Matić, koja se spominje kao kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.“

Osim toga, Grmoja je naglasio da neće sazvati sjednicu Odbora za pravosuđe dok ne dobije jasne odgovore od USKOK-a o mogućim nepravilnostima u postupanju sutkinje Matić. Ova situacija izazvala je reakcije iz političkih krugova, a SDP-ov Arsen Bauk komentirao je da Grmoja očito uživa u pažnji koju situacija stvara.

Prema izvorima, dva dana nakon što je javno govorio o sadržaju dokumenta, Grmoja je 28. studenoga omogućio uvid u USKOK-ov povjerljivi dokument ostalim članovima Odbora za pravosuđe. Međutim, ispostavilo se da je taj uvid bio protuzakonit, što dodatno komplicira njegovu poziciju.

Pravni okvir i posljedice postupanja s klasificiranim informacijama

U Hrvatskoj, zaštita klasificiranih informacija regulirana je Zakonom o tajnosti podataka, koji propisuje kako se s takvim informacijama mora postupati. Ovaj zakon osigurava da se povjerljive informacije ne zloupotrebljavaju i da se štite interesi države i građana.

Osobe koje imaju pristup klasificiranim podacima moraju proći sigurnosno informiranje, koje provode ovlaštene osobe. Ovaj postupak uključuje:

Provjeru identiteta i pozadine osobe.
Obuku o pravilima postupanja s klasificiranim informacijama.
Potpisivanje Izjave o postupanju s klasificiranim podacima.

Nepridržavanje ovih pravila može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, uključujući kaznene prijave i gubitak prava na pristup klasificiranim informacijama.

Reakcije javnosti i političkih aktera

Reakcije na Grmojine postupke nisu izostale. Mnogi političari i analitičari ističu da je situacija ozbiljna i da bi mogla imati dugoročne posljedice po njegovu političku karijeru. Ova situacija također otvara pitanja o transparentnosti i odgovornosti u radu državnih institucija.

Osim toga, javnost je izrazila zabrinutost zbog mogućih zloupotreba povjerljivih informacija u političke svrhe. U kontekstu predstojećih izbora, ovakvi skandali mogu značajno utjecati na percepciju građana o političkim strankama i njihovim predstavnicima.

Zaključak

Skandal oko Nikole Grmoje i njegovog postupanja s povjerljivim dokumentom otvara važna pitanja o zaštiti klasificiranih informacija i odgovornosti političara. Ova situacija može imati dalekosežne posljedice, kako za Grmoju, tako i za širu političku scenu u Hrvatskoj. Potrebno je osigurati da se s povjerljivim informacijama postupa u skladu s propisima kako bi se očuvala povjerenje građana u institucije.

Najčešća pitanja (FAQ)

Što je klasificirani dokument?

Klasificirani dokument je informacija koja je označena kao povjerljiva i čija se distribucija ograničava kako bi se zaštitili interesi države ili pojedinaca.

Koje su posljedice nepropisnog postupanja s klasificiranim informacijama?

Nepropisno postupanje može dovesti do kaznenih prijava, gubitka prava na pristup klasificiranim informacijama i drugih pravnih posljedica.

Kako se provodi sigurnosno informiranje za pristup klasificiranim podacima?

Sigurnosno informiranje uključuje provjeru identiteta, obuku o pravilima zaštite informacija i potpisivanje Izjave o postupanju s klasificiranim podacima.