Inflacija u studenom ove godine veća za 3,8% u odnosu na studeni prošle godine

Inflacija u studenom 2025. godine porasla za 3,8% u odnosu na studeni 2024.

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom 2025. godine zabilježile su porast od 3,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovaj porast ukazuje na blago ubrzanje inflacije u odnosu na listopad, kada je inflacija iznosila 3,6%. U eurozoni, Hrvatska se našla na visokom drugom mjestu prema stopi inflacije, odmah iza Estonije.

Detaljna analiza inflacije u Hrvatskoj

Inflacija, koja se mjeri indeksom potrošačkih cijena (IPC), pokazuje kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku porasle za 3,8% na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad 2025., cijene su porasle za 0,6%. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani rast cijena, što može imati značajan utjecaj na životni standard građana.

Glavne komponente inflacije

Promatrajući glavne komponente indeksa, možemo primijetiti sljedeće promjene:

Usluge: Poskupjele su za 6,6%.
Energija: Porast cijena iznosio je 5,3%.
Hrana, piće i duhan: Cijene su porasle za 4,1%.
Industrijski neprehrambeni proizvodi: Ovi proizvodi su pojeftinili za 0,1%.

Na mjesečnoj razini, energija je zabilježila porast od 3,6%, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije ostali na istoj razini.

Hrvatska u eurozoni: Usporedba inflacije

Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom 2025. godine, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3%. U usporedbi s listopadom, inflacija je porasla za 0,3%. Samo je Estonija imala višu stopu inflacije od Hrvatske, s 4,7%, dok je Austrija slijedila s 4,1%.

Za usporedbu, prosječna inflacija u eurozoni iznosila je 2,2% u studenom, što ukazuje na to da Hrvatska bilježi znatno višu inflaciju od prosjeka eurozone.

Utjecaj inflacije na gospodarstvo

Visoka inflacija može imati različite posljedice na gospodarstvo. S jedne strane, može potaknuti potrošnju jer ljudi nastoje potrošiti novac prije nego što izgubi vrijednost. S druge strane, dugoročno, visoka inflacija može smanjiti kupovnu moć građana, što može dovesti do smanjenja životnog standarda.

Prognoze i očekivanja za 2026. godinu

Prema najnovijim istraživanjima, očekuje se da će inflacija u Hrvatskoj nastaviti rasti i u 2026. godini. Razlozi za to uključuju globalne ekonomske trendove, povećanje cijena energenata i hrane, kao i unutarnje ekonomske politike.

Vlada i ekonomski analitičari trebaju pažljivo pratiti ove trendove kako bi poduzeli odgovarajuće mjere za stabilizaciju cijena i zaštitu potrošača.

Zaključak

Inflacija u Hrvatskoj u studenom 2025. godine iznosila je 3,8%, što predstavlja blago ubrzanje u odnosu na prethodni mjesec. Ovaj trend ukazuje na potrebu za pažljivim praćenjem ekonomskih kretanja i prilagodbom politika kako bi se osiguralo stabilno gospodarstvo i zaštita potrošača.