U Hrvatskom saboru danas se raspravljalo o nedjeljnim antifašističkim marševima koji su održani u četiri grada, a stavovi su se podijelili između ljevice i desnice. Dok su zastupnici ljevice branili marševe kao izraz antifašističkih vrijednosti, desnica je tvrdila da su to bili “protuustavni skupovi projugoslavena”.
Zastupnik Ivica Baksa iz NPS-a istaknuo je kako Hrvatskoj nisu potrebne podjele te da su one trebale biti ostavljene u prošlosti. “Legao sam u subotu u krevet, zaspao sam u 2025., da bi se u nedjelju naizgled probudio usred ’41., kao da je Hrvatska ponovno podijeljena na ustaše i partizane”, izjavio je Baksa. Odbacio je tvrdnje da su okupljeni na marševima predstavljali tiho većinu, naglašavajući da su to zapravo oni koji su ostali kod kuće, brinući se o svakodnevnim životnim pitanjima poput plaćanja režija i osiguravanja egzistencije.
Baksa se također zapitao: “Zar nije bilo dosta pitanja gdje si bio ’41. ili ’91. godine?” Naglasio je da bi oni koji se bave prošlošću trebali razmišljati o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske. “Ni Miloševićeva Srbija, ni JNA nisu uspjeli srušiti Hrvatsku, ali eto, polomit će ju neki pjevač”, dodao je.
Reakcije desnice na antifašističke marševe
Damir Biloglav iz Kluba Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti kazao je da je na skupu u Zadru bilo samo nekoliko stotina ljudi, od kojih je malo njih bilo domaćih. “Nama, koji imamo iskustvo s fašizmom, ne treba nitko objašnjavati što je to fašizam”, rekao je Biloglav. Osvrnuo se na skup u Zagrebu, gdje su se, prema njegovim riječima, pojavile “neke čudne zastave i poruke”. Izrazio je nadu da će policija sve dokumentirati i postupiti prema hrvatskim zakonima.
Biloglav je također istaknuo zabrinutost zbog prisutnosti nekih kolega iz lijeve strane sabornice na tim skupovima, naglašavajući da su se pojavile poruke koje pozivaju na rušenje ustavno-pravnog poretka. “Kako drugačije protumačiti hrvatsku trobojnicu s petokrakom i poziv na nekakvu balkansku federaciju bez granica i nacija?”, upitao je.
Stalni povratak na Drugi svjetski rat
Nikola Grmoja iz Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića zaključio je da se stalno vraćamo na Drugi svjetski rat jer je to jedina tema u kojoj SDP i HDZ mogu biti u suprotnim rovovima. “Isti su kada je riječ o korupciji, kao i kada je riječ o bankama, Ini i telekomunikacijama”, rekao je Grmoja, dodajući da su obje stranke odgovorne za rasprodaju nacionalnog bogatstva.
Grmoja je osudio sve totalitarne režime i protustavne transparente viđene na skupovima, naglašavajući da je Most jasan u svom stavu protiv takvih pojava.
Antifašizam u Hrvatskoj: Temelji i stvarnost
Dalija Orešković iz Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a poručila je da se domoljublje ne mora braniti ustaškim pokličima. “Nešto crno i zlosutno događa se na ulicama i kuca na vrata naših privatnih domova”, rekla je Orešković. Istaknula je da Hrvatska ima antifašističke temelje, antifašistički Ustav i antifašističke granice, ali da nema antifašističku vlast.
“Ministri antifašistički marš proglašavaju prosvjedom protiv Hrvatske, a drugi HDZ-ovi dužnosnici kažu da su antifašisti bili gori fašisti od fašizma i nacizma”, dodala je Orešković, osvrnuvši se na izjave bivše ministrice Nataše Tramišak.
Simbolika i značenje antifašizma
U Hrvatskoj je Dan antifašističke borbe državni praznik, uveden prvim Zakonom o blagdanima 1991. godine, naglasila je Orešković. Ova tema izaziva podijeljena mišljenja među političarima, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković komentirao je da se neki zastupnici pojavljuju u crnim košuljama, što je dodatno potaknulo raspravu o simbolici.
Miro Bulj iz Mosta uzvratio je Orešković, rekavši da joj se priviđaju i od dimnjačara ustaše, dok je Josip Borić iz HDZ-a podsjetio na simbol antifašizma, Goli otok. Sabina Glasovac iz SDP-a podsjetila je na Deklaraciju o antifašizmu koju je Sabor donio 2005. godine, na što joj je Borić iz klupe dobacio da sjedne.
Antifašizam i društvena stvarnost
U trenutnom društvenom kontekstu, antifašizam se često koristi kao sredstvo za političke obračune. Na prvu adventsku nedjelju, kada većina hrvatskog naroda miruje u molitvi, održan je marš takozvanih antifašista, koji su prema nekim tvrdnjama bili projugoslaveni. Ivica Kukavica iz Kluba Domovinskog pokreta istaknuo je da se ne protive osudi fašizma i nacizma, ali će se boriti za temeljne vrijednosti moderne Hrvatske, a to je Domovinski rat.
Kukavica je postavio pitanje zašto se ljevica vraća 80 godina unazad, lažirajući povijest i za čiji interes. Umjesto da se raspravlja o aktualnim problemima, poput uhićenja glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, rasprava se ponovo fokusira na fašizam i antifašizam.
Zaključak
Rasprava u Saboru o antifašističkim marševima otkriva duboke podjele unutar hrvatskog društva. Dok jedni vide antifašizam kao temeljne vrijednosti, drugi ga smatraju sredstvom političke manipulacije. Ova tema ostaje aktualna i izaziva različite reakcije među političarima i građanima, a budućnost će pokazati kako će se razvijati dijalog o ovim pitanjima.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što su antifašistički marševi?
Antifašistički marševi su okupljanja građana koja se organiziraju u znak sjećanja na antifašističku borbu tijekom Drugog svjetskog rata i kao izraz protivljenja fašizmu i totalitarizmu.
Zašto su marševi izazvali podjele u Saboru?
Marševi su izazvali podjele zbog različitih političkih stavova o antifašizmu, gdje ljevica vidi marševe kao izraz antifašističkih vrijednosti, dok desnica smatra da su to protuustavni skupovi.
Kako se antifašizam percipira u Hrvatskoj danas?
Antifašizam se u Hrvatskoj percipira kao tema koja izaziva kontroverze, s različitim mišljenjima o njegovoj ulozi u suvremenom društvu i politici.
Koje su posljedice ovakvih rasprava?
Posljedice ovakvih rasprava uključuju daljnje polariziranje društva, otežano postizanje konsenzusa o važnim pitanjima i potencijalno jačanje ekstremnih stavova s obje strane političkog spektra.
Kako se antifašizam povezuje s današnjim društvenim pitanjima?
Antifašizam se povezuje s današnjim društvenim pitanjima kroz rasprave o ljudskim pravima, nacionalnom identitetu i političkoj stabilnosti, gdje se često koristi kao simbol otpora protiv autoritarnih režima.
Leave a Comment