Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je u utorak da se inflaciji pridaje prevelika važnost, ističući da je ona rezultat rasta gospodarstva, plaća i potrošnje.
„Kao sezonalno gospodarstvo, tijekom turističke sezone i blagdana bilježimo povećanu potrošnju koja raste već 31 mjesec zaredom, što dovodi do ubrzanja inflacije“, rekao je Šušnjar na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova u Šibeniku.
Ministar je naglasio da je inflacija neželjeni učinak gospodarskog rasta, ali je također istaknuo da ona nije toliko visoka koliko se često prikazuje. Podsjetio je da su u prošlosti stope inflacije bile znatno više, dosegnuvši 12, 13 ili čak 14 posto.
GOST KOLUMNIST VEDRAN ŠOŠIĆ: Mnoštvo inflacija, ali jedan cilj
„Imamo kontinuirani rast potrošnje koji značajno doprinosi inflaciji. Ova potrošnja proizašla je iz gospodarskog rasta i povećanja prihoda građana u Republici Hrvatskoj, što je rezultat politika vlade“, dodao je Šušnjar.
Ministar je također naglasio da Vlada poduzima mjere kako bi pomogla najranjivijim skupinama i smanjila inflatorne pritiske, omogućujući im lakši život.
Na pitanje o učinkovitosti ograničavanja cijena određenih proizvoda, Šušnjar je odgovorio da to nije jedina mjera koju Vlada provodi. Spomenuo je regulaciju cijena energije, zahvaljujući kojoj građani i mnogi u gospodarstvu nisu osjetili cjenovne šokove na tržištu energije, a cijena električne energije i dalje je subvencionirana.
Najavio je da će sljedeće godine Vlada moći ciljanije pomagati najugroženije skupine te predviđa usporavanje inflacije kako bi se ona dovela u povoljne makroekonomske okvire.
OBJAVLJENI PODACI: U eurozoni samo Estonija s većom inflacijom od Hrvatske
Državni zavod za statistiku objavio je u utorak da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u studenome 2025. godine, u odnosu na studeni 2024. godine, u prosjeku porasle za 3,8 posto. U usporedbi s listopadom 2025., cijene su porasle za 0,6 posto.
Ovaj rast cijena u studenom predstavlja ubrzanje u odnosu na listopad, kada je inflacija iznosila 3,6 posto. U rujnu je međugodišnja stopa inflacije bila 4,2 posto, dok su u kolovozu i srpnju iznosile 4,1 posto.
Prema prvoj procjeni koju je objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, što je povećanje od 0,3 posto u odnosu na listopad.
U studenom je samo Estonija imala višu međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske (4,7 posto), dok je Austrija slijedila s 4,1 posto. Eurostat procjenjuje godišnju inflaciju u eurozoni u studenom na 2,2 posto, što je blago povećanje u odnosu na 2,1 posto u listopadu.
Kako inflacija utječe na gospodarstvo?
Inflacija može imati značajan utjecaj na gospodarstvo, a njezini učinci mogu biti pozitivni ili negativni, ovisno o kontekstu i razini inflacije. U nastavku su navedeni neki od ključnih učinaka inflacije:
- Povećanje troškova života: Kada cijene rastu, kupovna moć građana opada, što može dovesti do smanjenja potrošnje.
- Utjecaj na štednju: Visoka inflacija može smanjiti stvarnu vrijednost štednje, potičući ljude da troše umjesto da štede.
- Utjecaj na investicije: Neizvjesnost oko budućih cijena može obeshrabriti investitore, što može usporiti gospodarski rast.
- Prilagodba plaća: Radnici često traže veće plaće kako bi nadoknadili rast troškova života, što može dodatno potaknuti inflaciju.
Prednosti i nedostaci inflacije
Inflacija može imati i pozitivne i negativne aspekte. Evo nekoliko ključnih prednosti i nedostataka:
Prednosti:
- Poticanje potrošnje: Umjerena inflacija može potaknuti potrošnju, jer ljudi žele potrošiti novac prije nego što izgubi vrijednost.
- Olakšavanje duga: Inflacija može smanjiti stvarnu vrijednost dugova, olakšavajući otplatu za dužnike.
Nedostaci:
- Neizvjesnost: Visoka inflacija može stvoriti neizvjesnost u gospodarstvu, što može obeshrabriti investicije.
- Nepravedna raspodjela: Inflacija može neproporcionalno pogoditi one s fiksnim prihodima, poput umirovljenika.
Kako se nositi s inflacijom?
Postoji nekoliko strategija koje pojedinci i gospodarstva mogu primijeniti kako bi se nosili s inflacijom:
- Diversifikacija ulaganja: Ulaganje u različite vrste imovine može pomoći u zaštiti od inflacije.
- Planiranje budžeta: Prilagodba osobnog budžeta kako bi se uzeli u obzir rastući troškovi može pomoći u održavanju financijske stabilnosti.
- Praćenje cijena: Redovito praćenje cijena osnovnih dobara može pomoći u prepoznavanju trendova i prilagodbi potrošnje.
Zaključak
Inflacija je složen fenomen koji može imati značajan utjecaj na gospodarstvo i život građana. Iako se trenutno čini da inflacija nije toliko visoka koliko se često prikazuje, važno je pratiti njezine učinke i poduzeti mjere kako bi se zaštitili najranjiviji dijelovi društva. Kroz pravilno upravljanje ekonomskim politikama i ciljanje pomoći najugroženijim skupinama, moguće je ublažiti negativne učinke inflacije i osigurati stabilniji gospodarski rast.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što uzrokuje inflaciju?
Inflaciju mogu uzrokovati različiti faktori, uključujući povećanje potražnje, rast troškova proizvodnje i monetarnu politiku.
Kako inflacija utječe na kupovnu moć?
Inflacija smanjuje kupovnu moć novca, što znači da za istu količinu novca možete kupiti manje dobara i usluga.
Koja je idealna razina inflacije?
Umjerena inflacija, obično između 2% i 3%, smatra se idealnom za poticanje gospodarskog rasta.
Kako se mogu zaštititi od inflacije?
Diversifikacija ulaganja, planiranje budžeta i praćenje cijena osnovnih dobara mogu pomoći u zaštiti od inflacije.
Koje su posljedice visoke inflacije?
Visoka inflacija može dovesti do smanjenja potrošnje, povećanja troškova života i neizvjesnosti u gospodarstvu.
Leave a Comment