Sisački monstrum Srđan Mlađan ponovno optužen: poticanje na ubojstvo i ostala kaznena djela

U 2026. godini, s visokim osiguranjem i pod budnim nadzorom sudskih službi, Srđan Mlađan ponovno se pojavio na sudu. Nadnevak danas je važan jer Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnosi novu optužnicu protiv njega, povezujući ga s višestrukim kaznenim djelima tijekom izdržavanja kazne zatvora. U javnosti se ovakvi slučajevi često povezuju s najavama novih prijetnji i rizikom za svjedoke, stoga su sigurnosne mjere i transparentnost procesa ključni elementi. Ovaj članak pruža temeljitu analizu događaja, optužbi i mogućih ishoda, uz okvirnu vremensku liniju i odgovor pravosudnih institucija.

Pozadina slučaja i službene optužbe

Sisački monstrum Srđan Mlađan, poznat po višestrukim dosadašnjim presudama, ponovno se našao na sudu pod tim nadimkom u medijskom prostoru. U Varaždinu je podignuta nova optužnica koja ga tereti za više kaznenih djela, uključujući poticanje na teško ubojstvo, poticanje na protupravno oduzimanje slobode i poticanje na neovlašteni pristup. Optužnica naglašava da su navedene radnje bile povezane s razdobljem između listopada i prosinca 2021. godine, dok je Mlađan bio na izdržavanju kazne zatvora. Ova optužnica postavlja temelje za složen sudski postupak s mogućim značajnim posljedicama.

Prema službenim informacijama iz DORH-a (Državno odvjetništvo) optužnicom se tereti da je u datom razdoblju, za vrijeme boravka u zatvoru, kroz dijaloške postupke s drugim zatvorenikom tražio da se nakon izlaska iz zatvora pronađu osobe koje bi mogle biti meta njegovih navodnih postupaka. U tom kontekstu spominje se i zahtjev da se osobe otmu i usmrtu. Pored toga, navodi se i namjera da se kopira zlonamjerni softver na računalo jedne osobe. Ovi aspekti optužnice ukazuju na pokušaj široko rasprostranjene štete i kršenja sigurnosti.

Sisački monstrum Srđan Mlađan opet optužen. Kumu dao popis osoba koje treba ubiti

Nastavak priče povezuje optužnicu s djelima koja su otkrivena nakon što su se Mlađanovi kontakti i informacije o njegovim namjerama pojavili u javnom prostoru. Željko Bijelić, kum optuženog, naveo je detalje u javnom stvarnom kontekstu, što je potaklo daljnje korake pravosudnih tijela. Važno je napomenuti da je Srđan Mlađan, budući da je pravomoćno osuđeni višestruki ubojica, poznat široj javnosti i pod nadimkom „Sisački monstrum“; ovakva reputacija utječe na medijsku pažnju i očekivanja od procesa.

U kontekstu donošenja odluka i krimino-logičnog programa, optužnica naglašava da je iznosila gotovo sveobuhvatni pristup odnosima unutar zatvorskog sustava te potencijalnom utjecaju na svjedoke koji su sudjelovali u njegovim dosadašnjim postupcima. Razina sveobuhvatnosti optužbe i njezina preciznost u navodima bit će ključni elementi na temelju kojih će sutkinja ili sudac odlučivati hoće li optužnica biti potvrđena i hoće li se postupak nastaviti do završne presude.

Što točno optužnica uključuje?

Opisana djela i vremenski okvir

Po navodima iz DORH-a, optužnica opisuje više navrata u razdoblju od listopada do prosinca 2021. godine, kada je Mlađan, tijekom izdržavanja zatvorske kazne, zatražio od drugog zatvorenika da po izlasku iz zatvora poduze pronađe određene osobe. Cilj navedenih radnji bio je da te osobe postanu mete otmice i ubojstva, smatrajući da bi njihove žrtve mogle biti svjedoci protiv njega u kaznenim postupcima. Istaknuta je i namjera da se na računalo druge osobe presnimi zlonamjerni program, što ukazuje na planove različitih oblika štete, uključujući tehnološti napad i manipulaciju podacima.

Takve tvrdnje proširuju sliku o načinu na koji je optužba povezana s već poznatim obrascima ponašanja: kriminalna povezanost unutar zatvorskog sustava, pokušaji utjecaja na svjedoke i korištenje tehničkih sredstava za doprinose može se okarakterizirati kao kompleksno kazneno djelo. U tim okolnostima, iako se radi o bivšem zatvoreniku, optužba naglašava da se radnja odnosi na razdoblje prije, za vrijeme ili neposredno nakon njegovog prisustva u zatvoru, te da su planovi i namjere imali konkretan prijetni karakter.

Najosjetljiviji element optužnice je navod o poticanju na teško ubojstvo i protupravno oduzimanje slobode. To su kaznena djela koja nose teške posljedice za žrtve i društvo u cjelini. Sudsko vijeće stoga mora procijeniti vjerodostojnost tih navoda, provjeriti postoje li dokazi i svjedočanstva te utvrditi postoji li dovoljno osnove za potvrdu optužnice ili njezino odbacivanje. U tom kontekstu, pravni standard dokazivanja prema hrvatskom kaznenom zakonodavstvu teži jasnoj i nedvosmislenoj dokaznoj vrijednosti koju bi trebao imati svaki citat i svaki dokument koji se uvodi kao dokaz.

Iz perspektive pravne analize, riječ je o složenom slučaju koji zahtijeva temeljitu analizu konteksta, povezanih osoba, i samog postupka. Dokazima se treba potvrditi ili pobiti navodi da bi se utvrdila krivnja. U mnogim slučajevima ovakvih optužnica, sudski proces traži dodatne alate poput vještačenja i kronoloških rekonstrukcija događaja. Ako se optužnica potvrdi, očekuje se da će se proces nastaviti kroz sudska ročišta, uz mogućnost iznošenja argumenta obrane i prilagođavanja pravnih argumenata prema relevantnom kaznenom zakonu i kaznenom postupku.

Proces i sigurnosne mjere na sudu

U Varaždinu se proces održava uz posebne sigurnosne mjere, s obzirom na raniju presjedicu i činjenicu da se radi o optuženom s težim kriminalnim nalogom i ranijom osudom. Specijalne policijske snage i druge sigurnosne službe prisutne su na sudskim ročištima radi zaštite svih sudionika i osiguravanja kontinuiteta pravde. Ovakav pristup nije neuobičajen u slučajevima koji uključuju visoko profilirane optuženike i rizik po svjedoke ili djelovanje šire javnosti.

Sudski proces zahtijeva temeljitu provjeru svih dokaza, iskaza svjedoka i eventualne tehničke dokaze, uključujući digitalne materijale, koje bi mogle biti relevantne za optužnicu. U 2026. godini, očekuje se da će se postupak odvijati kroz standardne faze kaznenog procesa, uz mogućnost odgoda ili prilagodbe rokova ako sudiskim službama bude potrebno dodatno vještačenje ili prikupljanje novih dokaza. U ovom kontekstu, transparentnost postupka i jasna komunikacija s javnošću postaju važni za povjerenje građana i vjerodostojnost sudbene institucije.

Za pravosudne stručnjake, bitna je i razlika između potvrđivanja optužnice i provođenja glavne rasprave. Ako se optužnica potvrdi, optuženi bi se mogao suočiti s procesom koji uključuje čitav niz ročišta, uključujući kaznena ročišta i argumente obrane. S druge strane, ako se optužnica odbaci ili se traži drugi pravni osnov za njegovo neosnovano procesuiranje, to bi značajno promijenilo dinamiku slučaja. U svakom slučaju, sigurnost i pravilnost procesa ostaju prioritet broj jedan.

Reakcije javnosti, medija i stručnjaka

Medijske reakcije na ovakve slučajeve često su intenzivne i izazivaju široku javnu raspravu. Jutarnji list, kroz svoje izvore, navodi da se proces nastavlja pod visokim sigurnosnim mjerama, uz prenošenje informacija iz službenih izvora. RTL-ova emisija Dosje Jarak značajno je doprinijela rasvjetljavanju pojedinih detalja slučaja, s naglaskom na to kako su navodi i iskazi s javnosti doprinijeli otvaranju novih istraga. Istovremeno, mediji su pozvali na disciplinu u iznošenju informacija kako bi se izbjegla stvara opasna predodžba ili neupravdana etiketizacija.

„Istražni postupak se nastavlja prema svim pravilima kaznenog zakonodavstva, a medijska eksponiranost mora biti balansirana s zaštitom identiteta i sigurnošću svjedoka.“

Stručnjaci za kazneno pravo ističu da ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno imati jasnu i preciznu optužnicu, sabranu u realističnom vremenskom okviru, kako bi se izbjegle greške i mogućnosti ponovnog procesiranja. Također, pozivaju na jasnu komunikaciju između DORH-a i pravosuđa kako bi se javnost informirala na način koji ne bi ugrozio sigurnost ili integritet istrage. U 2026. godini, promatrani su različiti pristupi psihološkom i socijalnom kontekstu koji bi mogli pridonijeti razumijevanju ponašanja optuženog i potencijalnih rizika po zaštitu svjedoka i zajednice.

Javni diskurs također ukazuje na važnost zaštite žrtava i njihova legitimiteta unutar procesa. Osiguravanje sigurnosti svjedoka, kao i transparentnost postupka, doprinose jačanju povjerenja u sudsku proceduru i pravosuđe općenito. U tom kontekstu, medijske analize i pravne stručne rasprave naglašavaju da to nije samo pravni, nego i društveni izazov.

Relevantni tematski grupi i povezan kontekst

Ovaj slučaj povezuje nekoliko ključnih tema i koncepata koji su relevantni za razumijevanje složenosti kaznenog procesa i javnog interesa. U nastavku su navedeni povezani pojmovi i koncepti, često obrađivani u kontekstu sličnih slučajeva:

Poticanje na ubojstvo – teže kazneno djelo koje uključuje poticanje druge osobe na počinjenje ubojstva.
Protupravno oduzimanje slobode – kazneno djelo koje uključuje pritvaranje ili otmicu bez zakonitog osnova.
Neovlašteni pristup (računalna sigurnost) – zloupotreba računalnih sustava i programskih alata radi štete ili otkrivanja podataka.
DORH i kazneno pravo – institucije i pravna procedura koja definira načine procesuiranja i dokazivanja.
Svjedoci i zaštita identiteta – važna komponenta u osiguravanju ispravnog procesa i sigurnosti žrtava i svjedoka.
Sigurnosne mjere na sudovima – mjere usmjerene na sigurnost svih sudionika i stabilnost ročišta.
Medijska etika i odgovornost – kako nadomjestiti javni interes uz zaštitu privatnosti i sigurnosti.
Provjera dokaza i vještačenja – tehnička i pravna procedura za utvrđivanje činjeničnih činjenica.
Pravni okvir poticanja na kaznena djela – zakonske odredbe koje opisuju posljedice i način procesuiranja.
Javnost i transparentnost procesa – komunikacija s publikom bez narušavanja istrage.
Županijski sud Varaždin – institucija koja vodi mnoge važne slučajeve te osigurava pravilnost procesa.
Medijski izvori i kredibilnost – provjerene informacije u odnosu na neslužbene glasine i spekulacije.

Kako proces izgleda i koje su moguće posljedice?

Proces koji slijedi može imati nekoliko različitih ishoda, ovisno o dokazima i argumentima stranaka. Ako optužnica bude potvrđena, slijedi glavna rasprava tijekom koje će obrana imati priliku iznijeti svoje dokaze i argumente. U slučaju da sud utvrdi krivnju, optuženom bi se mogla izreći kazna koja uključuje znatnu zatvorsku kaznu uz mogućnost dodatnih mjera. S druge strane, ako se optužnica odbaci ili neki ključni elementi optužnice ne budu utvrđeni na zadovoljavajući način, sud bi mogao donijeti oslobađajuću presudu ili zatražiti dopunu dokaza.

Važno je naglasiti da kazneni postupci ovakvog tipa često zahtijevaju duže vrijeme za prikupljanje i analiziranje dokaza. To može uključivati dodatne istrage, vještačenja i eventualne korekcije ročišta, što znači da se završna odluka može događati tek nakon više mjeseci ili čak godina. U dužem vremenskom okviru, javnost očekuje jasniju sliku o motivima, okolnostima i pravnoj osnovi za eventualnu osuđujuću ili oslobađajuću odluku.

Uz to, pravosudne institucije često ističu važnost zaštite javne sigurnosti i integriteta cijelog procesa. U tom kontekstu, sklapanje balans između informiranja javnosti i zaštite identiteta pojedinaca postaje ključno. S obzirom na to, pravne institucije često preporučuju oprezno i provjereno izvještavanje, kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija ili dovođenje u pitanje integriteta sudskog postupka.