Raspudić: Skup antifašista prošao je dobro, nisu otimali stanove ni masovno strijeljali

U nedavnom intervjuu za RTL Direkt, nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić i predsjednica SDP-ova Savjeta za antifašizam Tesa Goldstein diskutirali su o nedavnim antifašističkim skupovima održanim u nekoliko gradova u Hrvatskoj. Glavna tema bila je percepcija i stvarni tijek tih skupova te koliko su neurološki i društveni faktori utjecali na javnu sliku i problematiku tolerancije u Hrvatskoj. U nastavku članka detaljno ćemo analizirati njihove argumente, pitanja koja se često postavljaju i što nam možemo naučiti iz ovih događaja, uz posebnu pažnju na povijesne, političke i društvene slojeve.

Razumijevanje skupova: što je bila svrha antifašističkih prosvjeda u Hrvatskoj?

Što predstavlja antifašizam danas?

Antifašizam je ideologija i politička praksa koja je odigrala ključnu ulogu u formiranju modernih demokracija, posebno nakon Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj, antifašisti često ističu svoju ulogu u otporu fašističkim i nacističkim režimima, posebno tijekom Drugoga svjetskog rata i poratnog razdoblja. Međutim, u aktualnim društvenim i političkim kontekstima, pojmovi poput „antifašizam“ često dobivaju različite interpretacije. Trenutno, u 2026. godini, mnogi smatraju da je važno razlikovati autentični antifašizam od onoga što se koristi kao politički alat ili sredstvo za skrivanje drugih ideologija.

Što su bili ciljevi nedavnih skupova?

Promocija tolerancije i različitosti unutar društva
Osuda netolerancije i mržnje prema manjinskim skupinama
Poticanje povjerenja u vrijednosti demokracije i slobode
Izraz protiv ekstremne desnice i promicanje multikulturalnosti

Skupovi su, prema sudionicima, bili usmjereni na afirmaciju ljudskih prava, razbijanje predrasuda te zaštitu manjinskih prava. No, neki političari i analitičari, osobito s desnice, smatraju da su ti skupovi imali i drugu dimenziju, poput pokušaja nametanja „projugoslavenske“ agende ili podgrijavanja podjela unutar društva.

Način na koji mediji i društvo percipiraju antifašističke skupove

Pitanje percepcije u javnosti

Najnovija istraživanja pokazuju da su mediji u Hrvatskoj u velikoj mjeri doprinijeli oblikovanju javnog mišljenja o skupovima. Često se koriste nacionalistički i desničarski narativi, a u nekim slučajevima, kritike prema skupovima izražavaju se na temelju povijesnih konflikata i ideoloških razlika. Međutim, same stranke i organizatori ističu da su njihovi skupovi fokusirani na mirno izražavanje stavova, promicanje tolerancije i suprotstavljanje mržnji.

Kontekstsualni faktori i društvene podjele

U današnjem društvu, koje je podijeljeno na tradicionalne i alternativne vlakove mišljenja, često dolazi do preklapanja povijesnih, ideoloških i kulturnih konflikata. Na primjer, nesuglasice vezane za interpretaciju Drugog svjetskog rata, ulogu ustaša ili partizana, i naslijeđe komunizma, i dalje induciraju polarizaciju među građanima. To dodatno komplicira sučeljavanje ideja i povijesnih tumačenja, što je često vidljivo na ovim skupovima.

Detektiranje problema unutar događaja: što je bilo problematično, a što nije?

Identifikacija potencijalno problematičnih segmenata skupova

Prisutnost ekstremnih zastava i simbola – npr. zastava s zabranjenim znakovima ili povijesnim simbolima
Natpisi i parole koje mogu narušavati ustavni poredak
Fizički ispadi ili prijetnje tijekom događaja
Izjave i tekstovi koji mogu poticati na netoleranciju

Ipak, prema analizi sudionika i organizatora, većina skupa prošla je mirno, bez većih incidenata, a policija je pravodobno reagirala na važne događaje. Iz konteksta je važno razumjeti da su i ove manifestacije često kontrastne, s jedne strane, pozivajući na prihvaćanje i toleranciju, a s druge, izazivajući sumnju i kritike zbog simbolike ili parola.

Koji su bili važni izazovi za organizatore i sudionike?

Očuvanje mira i izbjegavanje eskalacije sukoba
Pravovremena reakcija policije na moguće incidente
Održavanje legitimiteta i transparentnosti skupova
Razumijevanje i uklanjanje simbolike koja može izazvati podjele

Kulturološke i povijesne dimenzije proslava i skupova na hrvatskoj sceni

Razlike u tumačenju povijesti

Povijesno gledano, Hrvatska ima složenu prošlost s brojnim sukobima i izrazito polariziranim interpretacijama događaja. U nekim krugovima, antifašizam je osporavan ili zloupotrebljavan kao ideologija, dok ga drugi smatraju temeljem na kojem se gradi suvremena moderna i tolerantna država. Različite percepcije o ustašama, partizanima, Komunističkoj partiji i drugim povijesnim akterima često su uzrok dubokih društvenih podjela.

Kako povijest utječe na današnje skupove?

Povijesne slike i usporedbe utječu na način interpretacije događaja
Simboli i pjesme povezane s prošlošću često izazivaju kontroverze
Poruke o domovini i identitetu često se nadovezuju na povijesne teme

Analiza kritika i polarizacija u društvu

Zašto je važna nacionalna književnost i povijesna edukacija?

Nacionalni narativi i obrazovanje od igraju ključnu ulogu u oblikovanju stavova o prošlosti i sadašnjosti. Nedostatak kritičkog promišljanja i neadekvatna edukacija često dovode do povijesnih zabluda ili upotrebe povijesti u političke svrhe. U Hrvatskoj, to je posebno istaknuto u kontekstu interpretacije Drugog svjetskog rata i ideologije prošlosti.

Koje su posljedice društvene polarizacije?

Raznolikost interpretacija i povijesnih tumačenja dovodi do podjela
Porast netolerancije i sukoba među skupinama
Potencijalni rizici od nasilnih sukoba i društvenih razlika

Zaključak: što možemo naučiti iz nedavnih događaja?

Najnoviji skupovi i događaji u Hrvatskoj jasno pokazuju složenost i višeslojnost tematike antifašizma, nacionalnog identiteta i društvene tolerancije. U 2026. godini važno je naglasiti potrebu za otvorenim dijalogom, kritičkom interpretacijom prošlosti i poticanjem inkluzivnosti. Iako su skupovi često predmet kontroverzi, važno je prepoznati dobre primjere mira i suživota, istovremeno kritički analizirati probleme i izazove društva.

Najčešće postavljana pitanja (FAQ) o antifašističkim skupovima u Hrvatskoj

1. Što je antifašizam i zašto je važan danas?

Antifašizam je pokret koji se temelji na odbrani demokracije, ljudskih prava i suprotstavljanju totalitarnim ideologijama. U današnje vrijeme, on služi kao temelj za očuvanje povijesne istine, tolerancije i otvorenog društva.

2. Koji su najčešći simboli i znakovi na skupovima?

Najčešće se pojavljuju simboli poput zastava s antifašističkim oznakama, obilježja s riječima „Tolerancija“, „Sloboda“ ili drugi povijesni simboli odgovarajuće interpretacije.

3. Kakve su posljedice društvenih podjela na ovim skupovima?

Društvena polarizacija povećava netoleranciju, sukobe i teškoće u uspostavljanju dijaloga, što može s vremenom voditi i do neželjenih konflikata.

4. Kako razlikovati mirne skupove od onih s problematičnim elementima?

Mirni skupovi su organizirani, transparentni i s jasno definiranim ciljevima, dok oni s problematičnim elementima često uključuju nasilje, zloupotrebu simbola ili parole koje narušavaju ustavni poredak.