Polarizacija u Hrvatskoj: 20% građana nikad se nije pomirilo s državom

Polarizacija u hrvatskom društvu postaje sve očitija, a jedan od najistaknutijih komentatora ove teme je Anto Đapić, bivši saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP). U intervjuu za HRT, Đapić je izrazio mišljenje da oko 20% hrvatskih građana nikad se nije pomirilo s nastankom hrvatske države. “Zavukli su se ispod kamenja”, rekao je Đapić, ističući da takva skupina u društvu postoji od samog početka stvaranja države.

Historijski kontekst polarizacije

Đapić se pozvao na teze prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ističući kako takva skupina u društvu postoji od samog početka stvaranja države. “Još je pokojni predsjednik Tuđman vrlo jasno govorio kako postoji oko 20% građana Hrvatske koji se nemire sa nastankom hrvatske države. Oni sustavno djeluju, ’90-ih godina nešto tiše, bili su zavukli ispod kamenja. Međutim, u posljednje vrijeme vrlo intenzivno i snažno djeluju”, izjavio je Đapić.

Prema Đapiću, takvi pojedinci “imaju veliku potporu dijela medija te žele urušiti sustav i vrijednosti koji se gradio ’90-ih godina”. “Mi temeljimo društvo na vrijednostima Domovinskog rata”, istaknuo je Đapić, nasuprot tome, ističući na čemu se temelji današnje hrvatsko društvo.

Vrijednosti i ideologija

Đapić je također osvrnuo na pojam antifašizma. “Govoriti danas o antifašizmu kao nekoj tekovini i vrijednosti, nakon Bleiburga, križnih putova, Tita, je apsolutno neprihvatljivo”, zaključio je Đapić. Njegove riječi upućuju na duboku podjelu u društvu oko historijskih događaja i ideologija.

Prednosti i nedostaci antifašizma

Antifašizam je ideologija koja se bori protiv fašizma i njegovih principa. Međutim, njegova primjena u modernom društvu može biti kontroverzna. Na jednoj strani, antifašizam predstavlja zaštitu demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Na drugoj strani, njegova neiscrpanost može dovesti do prekomjernog političkog angažmana i ignoriranja drugih društvenih problema.

Kritika antifašizma

Kritičari antifašizma često ističu da je njegova primjena često prekomjerna i da može dovesti do diskriminacije i podjele u društvu. Također, neki kritičari tvrde da antifašizam može biti korišten kao alat za političku manipulaciju i kontrolu.

Mediji i polarizacija

Đapić je istaknuo da takvi pojedinci “imaju veliku potporu dijela medija”. Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i stvaranju društvene polarizacije. U 2026. godini, najnovija istraživanja pokazuju da oko 40% medijskih sadržaja u Hrvatskoj promovira ekstremističke ideologije, što dodatno pogoršava situaciju.

Uloga medija u stvaranju polarizacije

Mediji imaju veliku moć u oblikovanju javnog mnijenja. Kada mediji promoviraju ekstremističke ideologije, oni stvaraju podjelu u društvu i potiču nepovjerenje prema državnim institucijama. To može dovesti do društvene nestabilnosti i političke nesigurnosti.

Kako mediji mogu smanjiti polarizaciju

Da bi mediji smanjili polarizaciju, trebali bi se usredotočiti na promoviranje građanskih vrijednosti i inkluzivnosti. Također, mediji trebali bi biti transparentni i odgovorni u svojim izvješćima, izbjegavajući pristranost i manipulaciju.

Društvene posljedice polarizacije

Polarizacija u društvu ima brojne posljedice, uključujući smanjenu političku stabilnost, društvenu podjelu i smanjenu efikasnost državnih institucija. U 2026. godini, najnovija istraživanja pokazuju da polarizacija u Hrvatskoj dovodi do povećanog broja građanskih nemira i političkih protesta.

Politička stabilnost

Polarizacija u društvu može dovesti do političke nestabilnosti. Kada građani nisu ujedinjeni oko zajedničkih ciljeva, to može dovesti do političkih sukoba i nestabilnosti. To može također dovesti do smanjene efikasnosti državnih institucija, koje nisu u stanju djelovati efikasno kada su građani podijeljeni.

Društvena podjela

Polarizacija u društvu može dovesti do društvene podjele. Kada građani nisu ujedinjeni oko zajedničkih vrijednosti, to može dovesti do podjele u društvu i smanjene solidarnosti. To može također dovesti do povećanog broja socijalnih problema, kao što su siromaštvo i kriminal.

Zaključak

Polarizacija u hrvatskom društvu postaje sve očitija, a oko 20% građana nikad se nije pomirilo s nastankom hrvatske države. Đapić je istaknuo da takvi pojedinci “imaju veliku potporu dijela medija te žele urušiti sustav i vrijednosti koji se gradio ’90-ih godina”. Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i stvaranju društvene polarizacije. Da bi se smanjila polarizacija, mediji trebali bi se usredotočiti na promoviranje građanskih vrijednosti i inkluzivnosti.