Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda: Zašto je fokus izbora potpuno promašen prema odvjetniku Miljeviću

U aktualnom procesu izbora predsjednice Vrhovnog suda Hrvatske, Milanovićeva kandidatkinja Mirta Matić nalazi se u centru pažnje. Odvjetnik Veljko Miljević, gost N1 televizije, oštro je kritizirao fokus saborskog Odbora za pravosuđe, ističući da se rasprava previše bavi spornim dokumentom USKOK-a umjesto ključnih kvalifikacija. Ova kontroverza otkriva duboke probleme u hrvatskom pravosuđu, gdje političke intervencije često zasjenjuju stručnost kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda.

Prema Miljeviću, glavna tema trebala bi biti sposobnost kandidata za vodstvo Vrhovnog suda, a ne navodne istrage. U 2024. godini, dok Hrvatska suočava s pritiscima Europske unije za reformu pravosuđa, ovakvi slučajevi naglašavaju potrebu za transparentnošću.

Proces izbora predsjednika Vrhovnog suda: Korak po korak objašnjenje

Izbor predsjednika Vrhovnog suda reguliran je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o sudovima. Sabor, preko Odbora za pravosuđe, igra ključnu ulogu u ovom procesu, koji traje nekoliko tjedana i uključuje javno saslušanje kandidata.

Kako izgleda standardni postupak izbora?

Nominacija kandidata: Kandidati se prijavljuju ili nominiraju, a Ministarstvo pravosuđa provjerava formalne uvjete. U ovom slučaju, troje kandidata – Aleksandra Maganić, Mirta Matić i Šime Savić – stupilo je pred Odbor.
Saslušanje u Odboru za pravosuđe: Kandidati predstavljaju programe i odgovaraju na pitanja. Fokus treba biti na viziji reformi Vrhovnog suda.
Glasovanje u Saboru: Većina glasova odlučuje. Predsjednik Zoran Milanović ima pravo veta, što dodatno politizira proces.
Potvrda i inauguracija: Novi predsjednik preuzima dužnost nakon Ustavnog suda odobrenja.

Ovaj proces, prema statistikama Državnog sudbenog vijeća (DSV), traje prosječno 2-3 mjeseca. U 2023. godini, samo 65% kandidata za visoke sudbene položaje prošlo je bez kontroverzi.

Prednosti i nedostaci političkog utjecaja u izboru

Prednosti: Predsjednik može podržati reformski orijentirane kandidate, poput Milanovićeve kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda.
Nedostaci: Javna podrška, kao što je Milanovićeva, izaziva sumnje u neovisnost, što smanjuje povierenje javnosti – prema istraživanju Eurobara 2024., samo 42% Hrvata vjeruje pravosuđu.

Kontroverze oko Mirte Matić: Što kaže USKOK-ov dokument?

Mirta Matić, Milanovićeva kandidatkinja za šeficu Vrhovnog suda, suočila se s optužbama da je kao sudija otkrivala informacije iz istrage. Na sjednici Odbora 2024., ona je demantirala: “Protiv mene se nikada nije vodio niti jedan postupak, ni kazneni ni etički.”

“Netko je ocijenio da može biti svjedok i da nije počinila kazneno djelo.” – Veljko Miljević o statusu Matić u istrazi.

Detalji o USKOK-ovom tajnom dokumentu

Dokument, koji je na zahtjev Nikole Grmoje dostavio USKOK, označen je kao tajni. Miljević ističe da istraga traje preko 10 godina, što krši Zakon o kaznenom postupku – istrage ne smiju trajati dulje od 18 mjeseci bez optužnice.

Faza istrage: Ako je dospjelo do optužnice, dokument ne može biti tajni.
Status svjedoka: Matić tvrdi da je pozvana kao građanka, ali dugotrajnost sugerira drugačije.
Politički kontekst: Dokument je klasificiran bez razloga, a Grmoja je tražio samo podatke, ne klasifikaciju.

Najnovija istraživanja Europske komisije iz 2024. pokazuju da 30% istraga USKOK-a traje dulje od zakonskog roka, što umanjuje učinkovitost borbe protiv korupcije.

Utjecaj predsjednikove podrške na Milanovićevu kandidatkinju

Miljević smatra da bi bez Milanovićeve javne podrške ne bi bilo problema. “Nitko ne bi radio probleme da predsjednik nije javno podržao Mirtu Matić”, rekao je. Razgovori s premijerom dodatno komplikiraju situaciju – zašto nije primio druge kandidate poput Šime Savića?

Veljko Miljević: Zašto je fokus rasprave promašen?

Odvjetnik Veljko Miljević, stručnjak za kazneno pravo s višedecenijskim iskustvom, naglasio je da se Odbor previše bavi dokumentom umjesto suštine. “Fokus rasprave je promašen – glavna tema bi trebala biti sposobnost kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda u odnosu prema Saboru, DORH-u i drugim institucijama.”

Ključne kvalifikacije za vodstvo Vrhovnog suda

Program reformi: Kako će kandidat poboljšati efikasnost – trenutno, Vrhovni sud ima backlog od preko 50.000 slučajeva (podaci DSV 2024.).
Odnos prema vlastima: Neovisnost od politike, ključna za EU pristupanje reformama.
Iskustvo: Matić ima bogatu karijeru, ali kritičari ističu nedostatak transparentnosti.

Miljević predviđa da će dokument biti deklasificiran: “Onaj koji ga je klasificirao može ga i deklasificirati, posebno za izbor najviše funkcije u pravosuđu.”

Širi pogled: Različiti pristupi kritici

Podržavatelji Matić: Naglašavaju njezina dva pozitivna mišljenja DSV-a i političku stabilnost.
Kritičari poput Miljevića: Fokusiraju se na etičke dileme i politizaciju, sličnu slučajevima iz 2022. godine.

U 2026. godini, s novim EU izvješćima, očekuje se stroža kontrola takvih izbora, što bi moglo spriječiti buduće kontroverze oko kandidatkinja za šeficu Vrhovnog suda.

Uhićenje Andrije Mikulića: Škakljivi slučaj i veze s pravosuđem

Na kraju razgovora, Miljević se osvrnuo na uhićenje bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. “Šest godina na čelu Inspektorata, a razrješen par sati prije uhićenja – to je škakljivi teren.”

Činjenice o slučaju Mikulić

Mikulić je optužen za zloupotrebu položaja u korupcijskim aferama. Prema USKOK-u, uključen je u mrežu s visokim dužnosnicima. Ovo dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi porast korupcijskih slučajeva – 15% više u 2024. (podaci TRANSPARENCY International).

Vremenski timing: Razrješenje prije uhićenja sugerira pripremu, ali budi sumnje u koordinaciju.
Implikacije za pravosuđe: Slično kao kod Milanovićeve kandidatkinje, ističe potrebu za bržim postupcima.

Reforme hrvatskog pravosuđa: Što donosi budućnost?

Hrvatsko pravosuđe suočava se s izazovima: backlog slučajeva, niska povierenje (38% prema Eurobarometru 2024.) i politički utjecaji. Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda dio je šire debate o neovisnosti.

Predložene reforme i statistike

Digitalizacija: Smanjenje backloga za 40% do 2026. (cilj Vlade).
Povećanje broja sudaca: Trenutno 2.800 sudaca za 4 milijuna stanovnika.
EU pritiski: Novi mehanizami za praćenje izbora visokih funkcionara.

Različiti pristupi: SDP zagovara jaču predsjednikovu ulogu, dok HDZ traži veći utjecaj Sabora.

Zaključak: Potreba za pravim fokusom u pravosuđu

Kontroverze oko Milanovićeve kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda pokazuju da je fokus često promašen. Umjesto senzacionalnih dokumenata, trebalo bi ispitivati stručnost i viziju. Veljko Miljević podsjeća: transparentnost je ključ za povierenje. U nadolazećim godinama, reforme će odrediti smjer hrvatskog pravosuđa.

Ako želite više o temama poput USKOK-a ili izbora sudaca, pratite najnovije vijesti. Ovo je ključno za razumijevanje stanja pravosuđa u Hrvatskoj 2024./2025.