Saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda: Grmoja traži pozivanje Turudića, HDZ odbio

Saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda u Saboru započelo je s kontroverzama oko pozivanja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja (Most) predložio je dopunu dnevnog reda tražeći pozivanje Turudića zbog sumnji u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Međutim, njegov prijedlog nije prihvaćen, što je izazvalo žestoke reakcije u Odboru.

Grmoja traži pozivanje Turudića zbog sumnji u neovlašteno otkrivanje informacija

Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja (Most) predložio je dopunu dnevnog reda tražeći pozivanje glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića na iduću sjednicu. Grmoja je obrazložio svoj prijedlog osnovanim sumnjama u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Mikulić je smijenjen nekoliko sati prije uhićenja zbog optužbi za korupciju, što je izazvalo dodatne sumnje u postupanje DORH-a.

Grmoja je također naveo sumnje u ozbiljne propuste DORH-a u postupcima povezanim s kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtom Matić. Matić je nekoliko puta pozvana u USKOK kao svjedokinja, a Grmoja je predložio zatvoreni razgovor s Turudićem zbog klasificiranih podataka koje je dobila od USKOK-a.

Grmoja pozvao Turudića, odbili mu prijedlog

Grmoja je zatražio pozivanje Turudića zbog sumnji u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv Mikulića. “Šest godina Mikulić je bio glavni državni inspektor, a onda ga je u četvrtak Vlada smijenila nekoliko sati prije nego je uhićen zbog korupcije. Predsjednik Vlade je ustvrdio kako Mikulićeva smjena nije povezana s uhićenjem, a nadam se da u Odboru za pravosuđe ipak nema ozbiljne osobe koja bi zastupala tu fantastičnu priču,” rekao je Grmoja.

Grmoja je također naveo sumnje u ozbiljne propuste DORH-a u postupcima povezanim s Matić. “Potpredsjednik Odbora, HDZ-ov Nikola Mažar ocijenio je njegov uvodni govor populističkim. ‘Kako ste vi osobno ranije dopisom kao predsjednik Odbora zatražili informaciju od USKOK-a oko sutkinje Matić, na isti način možete zatražiti i dolazak glavnog državnog odvjetnika. Nema potrebe za dopunom dnevnog reda, možete postupati kako ste i do sada postupali’, kazao mu je,” dodao je Grmoja.

Oporba zatražila deklasifikaciju dokumenta vezanog uz kandidatkinju Matić

Oporba je podržala pozivanje Turudića, ali se usprotivila tajnosti razgovora. Dalija Orešković (DOSIP) podržala je prijedlog da Turudić dođe na sjednicu, ali je zatražila deklasifikaciju USKOK-ova dokumenta vezanog uz Matić. “Dokle god mi nemamo izvorni dokument, mi ne možemo zaključivati iz tog zaprimljenog izvješća ništa. Zato predlažem da se pribavi izvorni dokument ili da se skine klasifikacija tajnosti,” rekao je Željko Lacković (Nezavisni).

Urša Raukar Gamulin (Možemo) založila se za deklasifikaciju dokumenta i otvaranje cijelog spisa koji se tiče Matić. “Za sada imamo informaciju da je bila nekoliko puta pozivana u USKOK kao svjedokinja i da nije u optužnici. Cijeli taj klasificirani dokument ne daje dovoljno relevantnih informacija i mislim da je podložan raznim interpretacijama,” rekla je.

SDP-ov Mišel Jakšić ukazao na sumnjive postupke DORH-a

SDP-ov Mišel Jakšić ukazao je na sumnjive postupke DORH-a u postupcima protiv Matić. “Nemamo problem da se glavni državnik odvjetnik pozove na sjednicu, no apeliramo da se ta točka drugačije nazove jer mi temeljem tajnih i klasificiranih podataka tvrdimo da se u postupanjima protiv Matić postupalo sumnjivo, nezakonito,” ocijenio je Jakšić.

Jakšić je također postavio pitanje čemu onda današnje saslušanje kandidata prije deklasifikacije dokumenta. “Grmoja, također, podržava deklasifikaciju tog dokumenta, no smatra da i prije toga članovi imaju dovoljno saznanja na temelju kojih može postavljati pitanja. Stoga je predložio zaključak kojim Odbor od DORH-a traži da ‘zbog važnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda’ deklasificira dokument koji je poslan na zahtjev predsjedniku Odbora za pravosuđe,” dodao je Jakšić.

HDZ traži odgodu glasanja

HDZ je predložio zaključak kojim bi Odbor danas saslušao sve kandidate, ali o njima glasovao tek nakon što se svim zastupnicima u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s Matić.

“Uvid je omogućen već svima, a vi zapravo tražite odgodu glasovanja, koliko sam ja shvatio,” rekao je Grmoja, a potvrdio ga je i Mažar. HDZ-ov prijedlog podržan je sa sedam glasova “za” dok je pet članova bilo suzdržano.

Lijeva oporba predložila točan rok odgode glasovanja

Lijeva oporba predložila je da se odredi i točan rok odgode glasovanja na osam dana, što HDZ nije podržao pa prijedlog nije prošao. “Odluka u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne može biti donesena na temelju tajnog podatka koji javnost i vanjski članovi nemaju, mi tada više nismo demokracija i država vladavine prava i treba to postaviti Odboru za Ustav,” poručila je vanjska članica Zlata Đurđević.

Počelo saslušanje kandidata

Nakon više od sat vremena uvodne rasprave, Odbor je prešao na saslušanje kandidata. Prva na redu je bila Aleksandra Maganić, nakon nje slijedi Mirta Matić, a potom i Šime Savić. Svaki kandidat najprije članovima Odbora predstavlja svoj program, nakon čega im članovi imaju pravo postavljati pitanja.

Prvo saslušanje kandidata uslijedilo je tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine. Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.

Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe. Međutim, mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu objavljena do danas.

Zaključak

Saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda u Saboru započelo je s kontroverzama oko pozivanja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja (Most) predložio je dopunu dnevnog reda tražeći pozivanje Turudića zbog sumnji u neovlašteno otkrivanje informacija. Međutim, njegov prijedlog nije prihvaćen, što je izazvalo žestoke reakcije u Odboru. Oporba je podržala pozivanje Turudića, ali se usprotivila tajnosti razgovora i zatražila deklasifikaciju dokumenta. HDZ je predložio odgodu glasanja, što je izazvalo dodatne kontroverze. Nakon uvodne rasprave, Odbor je prešao na saslušanje kandidata, a prvo saslušanje uslijedilo je nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda.

Najčešća pitanja (FAQ)

Zašto je Grmoja zatražio pozivanje Turudića?

Grmoja je zatražio pozivanje Turudića zbog sumnji u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i ozbiljnih propusta DORH-a u postupcima povezanim s kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtom Matić.

Zašto je HDZ predložio odgodu glasanja?

HDZ je predložio odgodu glasanja kako bi se svim zastupnicima u Saboru omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s kandidatkinjom Matić.

Zašto je oporba zatražila deklasifikaciju dokumenta vezanog uz Matić?

Oporba je zatražila deklasifikaciju dokumenta jer smatra da bez izvornog dokumenta nije moguće donijeti informirane odluke o kandidatkinji Matić.

Koje su glavne kontroverze oko saslušanja kandidata?

Glavne kontroverze oko saslušanja kandidata uključuju pozivanje glavnog državnog odvjetnika Turudića, tajnost razgovora i deklasifikaciju dokumenta vezanog uz kandidatkinju Matić, kao i odgodu glasanja koju je predložio HDZ.

Koje su glavne teme rasprave u Odboru za pravosuđe?

Glavne teme rasprave u Odboru za pravosuđe uključuju sumnje u neovlašteno otkrivanje informacija, propuste DORH-a, tajnost razgovora i deklasifikaciju dokumenta, kao i odgodu glasanja.